João 4

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ka gisi kumbwa Farisi hima le mwanji foti ka hinga ya wu mendi: “Jisas ri himache hinga waꞌaisiwani uku wunu ri yasindau hima le miyafo naha sukwandani ele Jon himache ni dikisini indau.”
1 Os fariseus ouviram dizer que Jesus estava ganhando mais discípulos e batizava mais pessoas do que João.
2 Woro Jisas rinjenga uku ti ri yasi nambwe. Ri himache letombwa uku wu yasindaro.
2 (De fato, não era Jesus quem batizava, e sim os seus discípulos.)
3 Jisas kale Farisi hima lei inaka ti ya ri mendi. Wosini Jutiya mapwa ri hanjaꞌaisini Galili mapwa tokwe ya ri ai i.
3 Quando Jesus ficou sabendo disso, saiu da Judeia e voltou para a Galileia.
4 Woro Sameriya ko nindo ki indau numbo ki ri i ki ri inaka ya rini ondiyasi.
4 No caminho, ele tinha de passar pela região da Samaria.
5 O Sameriya indau numbo ki ri ini ko laka foki ya ri raru. O ko mwe hi ti, Saika. Do Saika ko ti, imbihumbwa Jekop ri che Josep ni haro nuwe tipa ni takaisindau.
5 Ele chegou a uma cidade da Samaria, chamada Sicar, que ficava perto das terras que Jacó tinha dado ao seu filho José.
6 Woro o ko ki Jekop uku ti kinani ri eiro wa ti ya da. Jisas ri indawani talihapa rihi ti rini mendifuwani o uku ti wa ki ya ri lininda. Woro nika ti gondi naha ki ya da.
6 Ali ficava o poço de Jacó. Era mais ou menos meio-dia quando Jesus, cansado da viagem, sentou-se perto do poço.
7 Wondawani Sameriya kipe humwe foti o wa ki uku ti ki ya ti ta. Wowani Jisas ka hinga ya tini sawe, “Uku sumbwe ma ani hawa ani a.”
7 Uma mulher samaritana veio tirar água, e Jesus lhe disse:
8 Ri himache le ahirahi ra ki ko laka tokwe wu iro.
8 (Os discípulos de Jesus tinham ido até a cidade comprar comida.)
9 Wowani Sameriya ko kipe humwe ya rini sawe, “Mini Juta hima kupu fo, e, ani Sameriya pe humwe, hinde wowani ete mi sawero, ‘Uku sumbwe ma ani hawa ani a’?” Hinde wowani, Juta hima kupu le Sameriya himako ga funda wu etinda nambwe.
9 A mulher respondeu: — O senhor é judeu, e eu sou samaritana. Então como é que o senhor me pede água? (Ela disse isso porque os judeus não se dão com os samaritanos.)
10 Wowani Jisas ga mwanji wasa ya tini ri sawe, “E, nini Gotri peresen tinga do uku sumbwe keke nini sawendau hima ga fini ni kipe naha ni hambwani ninjenga ori hima ni silipo himamwale ga dau uku sumbwe nini ri hakoro.”
10 Então Jesus disse:
11 Wowani o humwe ya rini sawe, “Apukolaka, mini hatumwa nambwe, do wa ki dau fwa kaimbwa naha. Woro ka himamwale ga dau uku soki mi ratakondau?
11 Ela respondeu: — O senhor não tem balde para tirar água, e o poço é fundo. Como é que vai conseguir essa água da vida?
12 Nui atei Jekop do wa ni eisiwani elero fwa nunu ni ri haro. Woro metengei naha rini ga ri che lenga ele bulumakau sipisip lenga o kumbwa funda wu andaro. Woro mini rini ni mi dikisindauꞌu?”
12 Nosso antepassado Jacó nos deu este poço. Ele, os seus filhos e os seus animais beberam água daqui. Será que o senhor é mais importante do que Jacó?
13 Ete wowani Jisas ga mwanji wasa ka hinga ya tini sawe, “Ele hima hinga tinda ete do fwa ni wu awa amwiningi wunu rikaꞌaini uku sumbwe hi keke ai wunu saino.
13 Então Jesus disse:
14 E, hima forini do ai uku sumbwe rini ani hawa ri ano ti, gisi fo amwiningi rihi ti rini rikaꞌaini uku sumbwe hi keke hinde ri ai wo kumbwa, mina. Ka uku sumbwe rini ani hano ti, fwa elendau hingambwa rini elesino. Wosiwa o fwa gisi gisi rini ki ete sukwandani ete da ete da himamwale kipe rini handano.”
14 mas a pessoa que beber da água que eu lhe der nunca mais terá sede. Porque a água que eu lhe der se tornará nela uma fonte de água que dará vida eterna.
15 Wowani o humwe ya rini sawe, “Apukolaka, o uku sumbwe mihi ma ani hawa ani a. Wowa ichai uku sumbwe hi tinga ani saiwa do wa eiro fwa tokwe uku ti ki hinde apa ani ai tanda kumbwa.”
15 Então a mulher pediu: — Por favor, me dê dessa água! Assim eu nunca mais terei sede e não precisarei mais vir aqui buscar água.
16 Wowani Jisas ya tini sawe, “Ma ai ini hurache nihi ni ucha ucha ki bwe ai ta.”
16 — Vá chamar o seu marido e volte aqui! — ordenou Jesus.
17 Ete wowani o humwe ga mwanji wasa ka hinga ya ti sawe, “Ani hurache nambwe.” Wowani Jisas ya tini sawe, “O mwe naha ki ni sawendau, nini hurache nambwe.
17 — Eu não tenho marido! — respondeu a mulher. Então Jesus disse:
18 Hinde wowani, imbihumbwa ni hurache le tapaꞌangimbwa. Woro apa hima foringa ni dau ti, o ni hurache mina. O mwanji nihi mwe naha.”
18 pois já teve cinco, e este que você tem agora não é, de fato, seu marido. Sim, você falou a verdade.
19 Wowani o humwe ya rini sawe, “Apukolaka, apambwa ani hambwahiro, mini Gotri mwanji bwarakarandau hima fo.
19 A mulher respondeu: — Agora eu sei que o senhor é um
20 Nui atei hima wunu ka gimba ki wu ini Gotri ni wu lotu wondaro. Wowani kundo, Juta hima kupu le, ya ku saweu, Gotri ni lotu nu wono michi o Jerusalem ko laka kumbwa dau.”
20 Os nossos antepassados adoravam a Deus neste monte , mas vocês, judeus, dizem que Jerusalém é o lugar onde devemos adorá-lo.
21 Ete wowani Jisas ya tini sawe, “O bai humwe, nini ai mwanji numbwa ma sirina. E, gisi foti o sukwakonda. Wowa o gisi ki hima le do gimba ga Jerusalem ko laka ga opi kumbwa Yapai ni hinde wu lotu wo kumbwa.
21 Jesus disse:
22 Kunu ku hambwanda nambwe hima ni ku lotu wondau. Nunu nu hambwandau hima ni nu lotu wondau. Hinde wowani, Gotri hima ai ratandau sumbu ti, o nunu Juta hima kupu leki sukwandau.
22 Vocês, samaritanos, não sabem o que adoram, mas nós sabemos o que adoramos porque a salvação vem dos judeus.
23 Mwe naha Gotri ni lotu wono hima le himamwale tinga mwanji mu mwe naha tinga rini ni lotu wu wono gisi mwe ti ya tanda, apa sukwahiro. Hinde wowani, Yapai ele lotu wondau hima miya hinga le keke ri wondau.
23 Mas virá o tempo, e, de fato, já chegou, em que os verdadeiros adoradores vão adorar o Pai em espírito e em verdade. Pois são esses que o Pai quer que o adorem.
24 Gotri rini himamwale. O keke hima le rini ni wu lotu wo kinawa himamwale tinga mwanji mu mwe naha tinga sa rini wu lotu wo.”
24 Deus é Espírito, e por isso os que o adoram devem adorá-lo em espírito e em verdade.
25 Wowani o humwe ya rini sawe, “Ani hambwanda, Kurais hi uchandau Mesaiya o takonda. Ri tano gisi tiki ele sumbu hinga tinda ete nunu ri sawekaweno.”
25 A mulher respondeu: — Eu sei que o
26 Wowani Jisas ya tini sawe, “Ando sa to, ani ga mwanji do ya si bwanda.”
26 Então Jesus afirmou:
27 O hinga ri sawendawani ri himache le ya wu ai ta. Wu ta wu heiwani humwe fonga mwanji ti fi anambwandawani wunu inaka miyafo ya wu hambwanda. Wofunu rini ga mwanji ti wu anambwani ete rini wu sawe nambwe, “Bwele mwaꞌambwe ni mi ra kinani tini mi silindau?”, “Hinde wowani tini ga mwanji ti ki anambwandau?”
27 Naquele momento chegaram os seus discípulos e ficaram admirados, pois ele estava conversando com uma mulher. Mas nenhum deles perguntou à mulher o que ela queria. E também não perguntaram a Jesus por que motivo ele estava falando com ela.
28 Wosini o humwe hatumwa tihi ti ti hanjaꞌaisini ko laka tokwe ti ai ini ele hima ni ya ti sawe,
28 Em seguida, a mulher deixou ali o seu pote, voltou até a cidade e disse a todas as pessoas:
29 “Ma ku tani dele imbihumbwa a wosindaro sumbu le ani sawero hima ri ku hei. Hinde, rini Kuraisiꞌi?”
29 — Venham ver o homem que disse tudo o que eu tenho feito. Será que ele é o Messias?
30 Wowani o ko laka wu andosini Jisas tambwa ya wu i.
30 Muitas pessoas saíram da cidade e foram para o lugar onde Jesus estava.
31 Wu tandawani ri himache le ya rini sawe, “Apukolaka, ahirahi ma a.”
31 Enquanto isso, os discípulos pediam a Jesus: — Mestre, coma alguma coisa!
32 Wowani ya wunu ri sawe, “Ku hambwanda nambwe ahirahi fo ani ki o da.”
32 Jesus respondeu:
33 Wowani ri himache letombwa wunjenga ya wu anambwani sawe, “Hinde, hima foto ahirahi ti rini rataroꞌo?”
33 Então os discípulos começaram a perguntar uns aos outros: — Será que alguém já trouxe comida para ele?
34 Ete wowani Jisas ya wunu sawe, “Ahirahi ahi ti ka hinga: Ani humbwewani a taro hima i okokona tumbwa a sirinani o ri tau a humbu ki.
34 — A minha comida — disse Jesus — é fazer a vontade daquele que me enviou e terminar o trabalho que ele me deu para fazer.
35 “E, kunu ete ku sawendau: ‘Aku eino gisi ti nika opuriꞌopuri ete dau.’ Woroti kunu a sawe, tau kuhi ti norukweni ma ku orotoronehei, ahirahi mwe ti wosihiro.
35 Vocês costumam dizer: “Daqui a quatro meses teremos a colheita.” Mas olhem e vejam bem os campos: o que foi plantado já está maduro e pronto para a colheita.
36 Ahirahi eino hima ri rini tau wasa rihi ri torondani ete da ete da ahirahi leni ya ri waunda. Wondani ahirahi kindau hima ringa ahirahi eindau hima ringa fini anaꞌape ya fi eripendakonda.
36 Quem colhe recebe o seu salário, e o resultado do seu trabalho é a vida eterna para as pessoas. E assim tanto o que semeia como o que colhe se alegrarão juntos.
37 O keke do mwanji mwe naha, ‘Hima fori ahirahi ti ri kisiwa hima ba forito o ahirahi ri eino.’
37 Porque é verdade o que dizem: “Um semeia, e outro colhe.”
38 Kunu a humbwero ti, imbihumbwa ku ra nambwe tau tokwe ku ini ahirahi ku ei ki kunu a humbwero. Hima ba fweleto tau kwambu wu rasiwani kunu amwei tiki ku ini ahirahi le ku eini ku waundau.”
38 Eu mandei vocês colherem onde não trabalharam; outros trabalharam ali, e vocês aproveitaram o trabalho deles.
39 Sameriya pe hima miyafo ka humwe i mwanji tini wu mendikoni Jisas ni sembe ti ya wu ha. Hinde wowani, o humwe ka hinga sawero keke, “Imbihumbwa a wosiro sumbu hinga tinda ete ri ani sawetukwaro.”
39 Muitos samaritanos daquela cidade creram em Jesus porque a mulher tinha dito: “Ele me disse tudo o que eu tenho feito.”
40 Ete wokoni Sameriya pe hima le rini tambwa tani wunu ga ri da kinani ya rini wu torosi. Wosiwani o ko ki gisi fisi ya ri da.
40 Quando os samaritanos chegaram ao lugar onde Jesus estava, pediram a ele que ficasse com eles, e Jesus ficou ali dois dias.
41 Wondawani hima miyafo naha o ri mwanji minde ni wu mendi mendi sembe ya rini wu handa.
41 E muitos outros creram por causa da mensagem dele.
42 Wondani o humwe ni ya wu sawe, “Ni mwanji tumbwa nu mendini sembe ti do hima ni nu ha nambwe. Mina. Ri mwanji minde ni nunjenga nu mendini ka hinga nu hambwandau, ka hima naha tombwa dele nuwe pe himiyama hurahama leni ai raꞌaindau.”
42 Eles diziam à mulher: — Agora não é mais por causa do que você disse que nós cremos, mas porque nós mesmos o ouvimos falar. E sabemos que ele é, de fato, o Salvador do mundo.
43 Ka gisi fisi ini humbuwani Jisas o ko andosini Galili mapwa tokwe ya ri i.
43 Depois de ficar dois dias ali, Jesus foi para a região da Galileia.
44 Jisas rinjenga mwanji ti ka hinga amwei ya ri sawenda, “Gotri mwanji bwarakarandau hima ri ko mu tiki rini hi nambwe.”
44 Pois, como ele mesmo disse: “Um profeta não é respeitado na sua própria terra.”
45 Ri ini Galili ko tiki ri raruwani Galili pe hima le rini heikoni ya wu eripeꞌaripe. Hinde wowani, wunu okwe Jerusalem ko tiki wu dasini ka Pasofa gisi laka ki ri wosiro ele sumbu hinga tinda ete wu heiro.
45 Quando chegou à Galileia, os moradores dali o receberam bem. É que eles tinham ido à Festa da Páscoa , em Jerusalém, e tinham visto tudo o que Jesus havia feito lá.
46 Wosini ri ai ini Galili mapwa tokwe dau Kena ko ki ya ri raru. O ko ki mwasembwa fwa ti ri jamekowani waini uku hinga siraro. Woro Kapaneyam ko tiki king tau ra himache fori dawani ri hurahama che ri ya hahungonda.
46 Jesus voltou a Caná da Galileia, onde havia transformado água em vinho. Estava ali um alto funcionário público que morava em Cafarnaum. Ele tinha em casa um filho doente.
47 Woro o hima Jisas Jutiya ko andosini Galili mapwa tokwe taro mwanji ti ri mendini rini tambwa ri ini rini ni ya ri atasimbwatasi, ri tani kamindache naha hakondau ri che ni ri okulawa kipe rini ai wosi ki.
47 Quando ouviu dizer que Jesus tinha vindo da Judeia para a Galileia, foi pedir a ele que fosse a Cafarnaum e curasse o seu filho, que estava morrendo.
48 Wowani Jisas ya rini sawe, “E, kwambu chele sumbu ambwe sumbu ambwe le ku hei nambwe nawa sembe ti hinde ku ha kumbwa.”
48 Jesus disse ao funcionário:
49 Wowani king tau ra himache ori ya rini sawe, “Apukolaka ma huwainani sika, apa ai che ha ki.”
49 Ele respondeu: — Senhor, venha depressa, antes que o meu filho morra!
50 Wowani Jisas ya rini sawe, “Ma i. Mi che himamwale ga o ai ri da.” Wowani ori hima Jisas i mwanji ni sembe ri hani ya ri i.
50 — Volte para casa! O seu filho vai viver! — disse Jesus. Ele creu nas palavras de Jesus e foi embora.
51 Ete ri indawani ri himache le numbo tiki rini wu heini ya rini wu sawe, “Mi che himamwale ga ai da.”
51 No caminho encontrou-se com os seus empregados, que disseram: — O seu filho está vivo!
52 Wowani ya wunu ri sili, “Bwele amwa naha ki kipe hinga ri mendiro?” Wowani ya wu sawe, “Injele nika ti gondi naha ki daro ti, gamindache ri yekwehimewani tape hi ti rini humburo.”
52 Então ele perguntou a que horas o filho havia começado a melhorar. Os empregados responderam: — Ontem, à uma da tarde, a febre passou.
53 O hinga wu nawani ri yapai ya hambwa, injele ka amwa naha hinga ki Jisas ete rini sawero, “Mi che himamwale ga o ai ri da.” Wosini rini ga ri hima kupu lenga tinda ete sembe ti ya wu ha.
53 Aí o pai lembrou que havia sido naquela mesma hora que Jesus tinha dito: “O seu filho vai viver.” Então ele e toda a família creram em Jesus.
54 Jisas Jutiya mapwa ri andosini Galili mapwa tokwe ri raruni ka sumbu ya ri wosi. Wowani kwambu chele sumbu ri wosiro ti, numbo fisi ya i.
54 Esse foi o segundo milagre que Jesus fez depois de ter ido da Judeia para a Galileia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.