João 1

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Do nuwe wosi nambwe gisi tiki Mwanji ti ete daro. Do Mwanji Gotri ga daro. Woro o Mwanji to Gotri.
1 No começo aquele que é a Palavra já existia. Ele estava com Deus e era Deus.
2 Metengei naha do Mwanji Gotri ga daro.
2 Desde o princípio, a Palavra estava com Deus.
3 Rini naha kumbwa Gotri dele mwaꞌambwe hinga tinda ete ri wosiro. E, mwaꞌambwe foti numbo foriki sukwa nambwe. Mina. Ele mwaꞌambwe hinga tinda ete rini kumbwa sukwaro.
3 Por meio da Palavra, Deus fez todas as coisas, e nada do que existe foi feito sem ela.
4 Rini ki himamwale dau. Wondauku himamwale oti hima leni lindana ti handau.
4 A Palavra era a fonte da vida, e essa vida trouxe a luz para todas as pessoas.
5 Lindana oti hundu tiki okundau. Wondawani hundu ti o tini ichakinda nambwe.
5 A luz brilha na escuridão, e a escuridão não conseguiu apagá-la.
6 Hima fori ya ta. Hi rihi ti, Jon. Gotri to rini humbwewani ri taro.
6 Houve um homem chamado João, que foi enviado por Deus
7 Ri taro ti, ka lindana ni amwei ri sawewa hima le ri mwanji ni wu mendini Gotri ni sembe ti wu ha ki.
7 para falar a respeito da luz. Ele veio para que por meio dele todos pudessem ouvir a mensagem e crer nela.
8 Rinjenga ka lindana, mina. Rini nimba o lindana ni amwei ri sawe ki ri taro.
8 João não era a luz, mas veio para falar a respeito da luz,
9 Ka lindana mwe naha, ele himiyama hurahama ni taiyandakonda. Woro o to do nuwe ki ya takonda.
9 a luz verdadeira que veio ao mundo e ilumina todas as pessoas.
10 Wosini do nuwe ki ya ri da. Gotri rini kumbwa do nuwe ri wosiro. Woro nuwe pe himiyama hurahama le rini ni wu hambwa nambwe.
10 A Palavra estava no mundo, e por meio dela Deus fez o mundo, mas o mundo não a conheceu.
11 Ri ko tokwe ri tawani ri hima kupu le rini toroni rakaru nambwe.
11 Aquele que é a Palavra veio para o seu próprio país, mas o seu povo não o recebeu.
12 Woro hima fwele rini rakaruni sembe rini numbwa wu haro keke Gotri ri che hinga wu waꞌaino kwambu ti ya wunu ri ha.
12 Porém alguns creram nele e o receberam, e a estes ele deu o direito de se tornarem filhos de Deus.
13 Woroti nuwai yapai fi tiki, hima tape okokona ki, e, hima i inaka ki Gotri che hinga wu sira nambwe. Mina. Gotri tombwa rinjenga wunu ri wosiwani ri che hinga wu siraro.
13 Eles não se tornaram filhos de Deus pelos meios naturais, isto é, não nasceram como nascem os filhos de um pai humano; o próprio Deus é quem foi o Pai deles.
14 Ka Mwanji to hima minde hinga sirasini nui nindo ki ya da. Wosiwani ri kwambu omwesika laka ti nu heiro. Kwambu mwe ti, Gotri Che funda naha i ri kwambu, woro Yapai to rini humbwewani ri taro. Rini ki hima keke wo sumbu tinga mwanji mwe naha mu tinga talesindau.
14 A Palavra se tornou um ser humano e morou entre nós, cheia de amor e de verdade. E nós vimos a revelação da sua natureza divina, natureza que ele recebeu como Filho único do Pai.
15 Jon ori hima ni amwei ri bwandani ka hinga uchani ya ri sawe: “Injelembwa ka ete kunu a sawero hima mwe ri ori to, ‘Ai gumwa ki takondau hima ri rindo apukolaka. Hinde wowani, ani ra nambwe dawani rini injelembwa ete ri daro.” ’
15 João disse o seguinte a respeito de Jesus: — Este é aquele de quem eu disse: “Ele vem depois de mim, mas é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
16 Rini ki talesiro hima keke wo sumbu rihi ki nunu tinda ete funda funda ele mwaꞌambwe kipe naha rihi nu torosindau.
16 Porque todos nós temos sido abençoados com as riquezas do seu amor, com bênçãos e mais bênçãos.
17 Hinde wowani, Gotri ri lo mwanji ti Moses i tapa tenge tiki nunu haro. Woro hima keke wo sumbu tinga mwanji mwe naha mu tinga Jisas Kurais ki sukwaro.
17 A lei foi dada por meio de Moisés, mas o amor e a verdade vieram por meio de Jesus Cristo.
18 Hima fori Gotri miyaningisopo ti gamweche ri heinda nambwe. Minambwe naha. Woro Gotri ni takaisini dani rini hinga dau ka ri Che funda naha tombwa Gotri nunu ri mekusiro.
18 Ninguém nunca viu Deus. Somente o Filho único, que é Deus e está ao lado do Pai, foi quem nos mostrou quem é Deus.
19 Jerusalem ko ki dau Juta himako i mekupu hima le wui puris hima fwelenga Lifai hima fwelenga wunu humbwewani wu ini Jon ni ya wu sili, “Mini namo?”
19 Os líderes judeus enviaram de Jerusalém alguns sacerdotes e levitas para perguntarem a João quem ele era.
20 Wowani Jon mwanji foti ri yani nambwe, hima amwei tiki hapa tinga uchani ya ri sawe, “Ani Kurais mina.”
20 João afirmou claramente: — Eu não sou o
21 Ete wowani ya rini wu ai sili, “Wo o hinga ti nawa, mini Ilaichaꞌa?” Wowani ya ri sawe, “Mina.” Wowani ya wu ai sawe, “Wo mini ka Gotri mwanji bwarakarano hima mindoꞌo?” Wowani mwanji wasa ya wunu ri sawe, “Mina.”
21 Eles tornaram a perguntar: — Então, quem é você? Você é Elias? — Não, eu não sou! — respondeu João. — Você é o — Não! — respondeu ele.
22 Wofunu ka hinga ya rini wu sawe, “Wo mini namo? Ma nunu sawewa nunu humbwero hima le tambwa o mi mwanji nu raꞌai. Wo minjenga hinde hinga mi sawendau?”
22 Aí eles disseram a João: — Diga quem é você para podermos levar uma resposta aos que nos enviaram. O que é que você diz a respeito de você mesmo?
23 Wowani Jon ya sawe, “Ani imbihumbwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima ri Aisaiya ka hinga bwaro hingambwa a dau, ‘Hima fori hima da nambwe michi tiki ri uchani ka hinga o ri sawenda: Apukolaka keke numbo ma ku wonorukwesiwa sa ri ta.” ’
23 João respondeu, citando o profeta Isaías: — “Eu sou aquele que grita assim no deserto: preparem o caminho para o Senhor passar.”
24 Wosiwani Farisi hima leto humbwero hima le tani
24 Os que foram enviados eram do grupo dos fariseus ;
25 ya rini wu sili, “Mini Kurais mina, Ilaicha mina, e, mini ka Gotri mwanji bwarakarano hima mina, wo hinde wowani dele himiyama hurahama ni uku ti wunu mi yasindau?”
25 eles perguntaram a João: — Se você não é o Messias, nem Elias, nem o Profeta que estamos esperando, por que é que você batiza?
26 Wowani Jon mwanji wasa ya wunu sawe, “Ani uku minde ki wunu a yasindau. Woro hima fori kui nindo tiki o ri da. Woro kunu rini ni ku hikisandau.
26 João respondeu: — Eu batizo com água, mas no meio de vocês está alguém que vocês não conhecem.
27 Hima mwe ri ai gumwa ki jepi jepi ori tanda. Woro ani hima kipe na numbwa ri su kupu ti a hungono.”
27 Ele vem depois de mim, mas eu não mereço a honra de desamarrar as correias das sandálias dele.
28 Ka sumbu Jotan gara angi tokwe dau Betani ko ki sukwaro. O gara kumbwa Jon ele himiyama hurahama ni uku wunu ri yasindaro.
28 Isso aconteceu no povoado de Betânia, no lado leste do rio Jordão, onde João estava batizando.
29 Wosiwani lindanawani Jon heiwani Jisas rini tambwa ya ta. Wowani Jon ya sawe, “Ma hei, o bai hima rini Gotri Sipisip Che. Rindo apa do nuwe ki dau himiyama hurahama lei wui kapwa sumbu ri rani ri humbweno.
29 No dia seguinte, João viu Jesus vindo na direção dele e disse: — Aí está o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo!
30 Dori hima ni imbihumbwa ka ete a sawe, ‘Hima fori ai gumwa ki ri tano ti, ori hima ai apukolaka. Hinde wowani, ani ra nambwe dawani imbihumbwa rindombwa ete daro.’
30 Eu estava falando a respeito dele quando disse: “Depois de mim vem um homem que é mais importante do que eu, pois antes de eu nascer ele já existia.”
31 Ani anjenga rini ani hambwa nambwe. Ani a tani dele hima ni uku minde ki wunu a yasindau ti, o hinde wowani, Isurel leni dori hima amwei wunu a meku kinani.”
31 Eu mesmo não sabia quem ele era, mas vim, batizando com água para que o povo de Israel saiba quem ele é.
32 Wosini Jon amwei naha ka hinga ya ri sawe, “Ani ani heiwani Gotri Himamwale ti hewen ko hanjaꞌaisini apwenumwa hinga sikani rini ki ya liti.
32 João continuou: — Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e parar sobre ele.
33 Ani anjenga rini ani hambwa nambwe. Ka ani humbwewani a tani ele himiyama hurahama ni uku minde ki wunu a yasindau, woro o hima to ani sawe, ‘Mi heiwa Gotri Himamwale sikani hima foi tenge tiki litiwa ya ma hambwa, ori hima ele himiyama hurahama ni uku ri yasino ti, Gotri Himamwale ki ri yasino.’
33 Eu não sabia quem ele era, mas Deus, que me mandou batizar com água, me disse: “Você vai ver o Espírito descer e parar sobre um homem. Esse é quem batiza com o Espírito Santo.”
34 Woro anjenga o sumbu ni ani heisini a bwarakarandau: Dori hima rini Gotri Che.”
34 E eu vi isso e por esse motivo tenho declarado que ele é o Filho de Deus.
35 O gisi lindanawani Jon ai saini etiwani ri himache fisi saini rini ga ya funda wu eti.
35 No dia seguinte, João estava outra vez ali com dois dos seus discípulos.
36 Wosini wu heiwani Jisas wunu tambwa ya ri ta. Wowani Jon ya sawe, “Ma hei, kari bai hima Gotri Sipisip Che.”
36 Quando viu Jesus passar, disse: — Aí está o Cordeiro de Deus!
37 Ete wowani opi ri himache fisi o mwanji ri bwawani fi mendikoni rini fi sirinani ya fi i.
37 Quando os dois discípulos de João ouviram isso, saíram seguindo Jesus.
38 Wowani Jisas jamekoni fini heiwani rini fi sirinani fi tawani ya fini ri sawe, “Kini bwele mwaꞌambwe ni ki wakindau?” Wowani ya rini fi sawe, “Rapai, mini so aka ki mi dau?” “Rapai” hi ti ka hinga nu jamekondau: “Ondiyakandiyandau hima.”
38 Então Jesus olhou para trás, viu que eles o seguiam e perguntou: Eles perguntaram: — Rabi, onde é que o senhor mora? (“Rabi” quer dizer “mestre”.)
39 Wowani ya fini ri sawe, “Ma ki tani ki hei.” Ete wowani fi ini o ri dau aka ti ya fi hei. Wosini o gisi nika tinga rini ga ya fi da. Hinde wowani, o 4 kilok sunduya hinga ihiro.
39 — Venham ver! — disse Jesus. Então eles foram, viram onde Jesus estava morando e ficaram com ele o resto daquele dia. Isso aconteceu mais ou menos às quatro horas da tarde.
40 Anduru, Saimon Pita i analongo rini Jon mwanji ni mendini Jisas ni fi sirinani fi iro hima fo.
40 André, irmão de Simão Pedro, era um dos dois homens que tinham ouvido João falar a respeito de Jesus e por isso o haviam seguido.
41 Woro Anduru ri ini ri analongo Saimon ni metengei ri heini ya rini sawe, “Mesaiya nu heihiro.” “Mesaiya” hi ti nu jamekowani ka hinga: “Kurais.”
41 A primeira coisa que André fez foi procurar o seu irmão Simão e dizer a ele: — Achamos o
42 Wosini Anduru Jisas tambwa ya rini raꞌai. Ete wowani Jisas rini heini ya rini sawe, “Mini Saimon, Jon i che. Ichai hi ako mihi ti Sifas.” “Sifas” hi mwe ti nu jamekowani ka hinga: “Pita.” (Do mwanji “Pita” Kwanga mwanji ki jamekowa “Humokuto”)
42 Então André levou o seu irmão a Jesus. Jesus olhou para Simão e disse:
43 O gisi lindanawani Jisas Galili mapwa tokwe ri i ki ri hambwandani Filip ni ri heini ya ri sawe, “Mini ma ani sirina.”
43 No dia seguinte, Jesus resolveu ir para a região da Galileia. Antes de ir, foi procurar Filipe e disse:
44 Filip rini Besaita ko kipe hima, woro Anduru hima pi Pita fini okwe o ko kipembwa.
44 Filipe era de Betsaida, de onde eram também André e Pedro.
45 Wowani Filip ini Nataniyel ni ri heini ya rini sawe, “Moses ka imbihumbwa Gotri lo mwanji ki hi rihi tini kaiwani Gotri mwanji bwarakarandaro hima le okwe o hi numbwa wu kaisiro hima ri, nu heihiro. Rini Nasaret ko kipe Jisas, Josep i che.”
45 Filipe foi procurar Natanael e disse: — Achamos aquele a respeito de quem Moisés escreveu no
46 Wowani Nataniyel ya rini sawe, “Wo bwele sumbu kipe fotito Nasaret ko ki sukwakondau?” Ete wowani Filip ya rini sawe, “Ma tani pwe bwe hei.”
46 Natanael perguntou: — E será que pode sair alguma coisa boa de Nazaré? — Venha ver! — respondeu Filipe.
47 Wowani jisas heiwani Nataniyel rini tambwa tandawani, ka hinga rini ni ya wunu ri sawe: “Ma hei, rini Isurel hima kupu lei nindo ki hima mwe naha fori. Mwanji gambo foti rini ga da nambwe.”
47 Quando Jesus viu Natanael chegando, disse a respeito dele:
48 Wowani Nataniyel ya rini sawe, “Hinde wowani mi ani hambwandau?” Ete wowani Jisas mwanji wasa ka hinga ya rini sawe, “Tambwa Filip mini ucha nambwe fik me mu ki mi linindawani o gisi ki mini ani heiro.”
48 Então Natanael perguntou a Jesus: — De onde o senhor me conhece? Jesus respondeu:
49 Wowani Nataniyel ga mwanji wasa ya rini sawe, “Ondiyakandiyandau hima, mini Gotri Che, Isurel lei King Apukolaka.”
49 Então Natanael exclamou: — Mestre, o senhor é o Filho de Deus! O senhor é o Rei de Israel!
50 Ete wowani Jisas ga mwanji wasa ka hinga ya rini sawe, “Mwe naha ki o mini a sawenda, fik me mu ki mi linindawani mini ani heiro sumbu a sawero keke sembe ma haro. Woro ichai dohaꞌa sumbu cheche ni dikindau sumbu omwesika laka to sukwawa o mi heikonda.”
50 Jesus respondeu:
51 Wosini Jisas mwanji fonga ya ai rini sawe, “Mwe naha ki kunu a sawendau: Ichai hewen ko ti tukwawa ku heiwa dori Hima i Che tenge ki Gotri ensel le ya wu raususikasindakonda.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês verão o céu aberto e os anjos de Deus subindo e descendo sobre o

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.