Atos 8

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Sitifen ni wu ye kinani wu bwandaro mwanji ti Sol o tini ohounandaro. Sol sios hima leni walambe sumbu ri wosiro Sitifen ni yero gisi kumbwa Jerusalem pe sios hima leni walambe sumbu naha wunu wosino sumbu ti ete ya sira. O hinga wowani Jisas ni sembe haro hima ele akini Jutiya, Sameriya mapwa tokwe ya wu i. Wondawani Jisas himache letombwa Jerusalem ko tiki ete ya wu da.
1 E Saulo estava ali, consentindo na morte de Estêvão. Naquela ocasião desencadeou-se grande perseguição contra a igreja em Jerusalém. Todos, exceto os apóstolos, foram dispersos pelas regiões da Judéia e de Samaria.
2 Wosiwani ele Gotri sumbu mwe tini sirinandau hima fweleto Sitifen ni wu raꞌaini rini eini sisini rini keke moko wu andani ichaka omwesika naha ya wu ichakanda.
2 Alguns homens piedosos sepultaram Estêvão e fizeram por ele grande lamentação.
3 Ete wondawani Sol ele sios hima leni walambe sumbu ya ri wosinda. Ele aka ele aka ri raruni himiyama ga hurahama ga ri toroni raꞌaini kalapus wondau aka tiki ya wunu ri rawaru.
3 Saulo, por sua vez, devastava a igreja. Indo de casa em casa, arrastava homens e mulheres e os lançava na prisão.
4 O hinga wosiwani Jisas ni sembe haro hima le akini ele ko ele ko wu isini Gotri mwanji ti ya wu bwanda.
4 Os que haviam sido dispersos pregavam a palavra por onde quer que fossem.
5 Wondawani Filip Sameriya mapwa tokwe dau ko laka fotiki ri ini Jisas rini Kurais, Gotri ri tau ra kinani humbwero hima, o mwanji ni ya ete wunu ri bwanda.
5 Indo Filipe para uma cidade de Samaria, ali lhes anunciava o Cristo.
6 Ete wondawani ele himiyama hurahama miyafo Filip ni wu heiwani, ele Gotri wosindau ba fo ba fo sumbu leni ri wosindawani wasamba wuhi ti wu owesini ri mwanji tini ya wu mendinda.
6 Quando a multidão ouviu Filipe e viu os sinais miraculosos que ele realizava, deu unânime atenção ao que ele dizia.
7 Wondawani ele himiyama hurahama fwele himamwale kapwa wunu ga daro ti, ata laka gini wunu andosini ya i. Wondani talihapa dinga ba hima fwelenga seke kapwa hima fwelenga o ki kipe ya wunu ai ri wosi.
7 Os espíritos imundos saíam de muitos, dando gritos, e muitos paralíticos e mancos foram curados.
8 Wosiwani ele himiyama hurahama eripeꞌaripe omwesika naha tiki o ko laka ki ya wu eripenda.
8 Assim, houve grande alegria naquela cidade.
9 O ko laka ki hima fori ya da, hi rihi ti Saimon. Imbihumbwa ete ta tani apa okwe rini ele saya wosi, e, humwe wapi wosindau mwaꞌambwe ri wondawani ele Sameriya pe himiyama hurahama le inaka miyafo naha ki wu hambwandawani rini ka hinga ri sawendau, “Ani hima apukolaka.”
9 Um homem chamado Simão vinha praticando feitiçaria durante algum tempo naquela cidade, impressionando todo o povo de Samaria. Ele se dizia muito importante,
10 Wowani ele hi chele himiyama hurahama lenga, hi nambwe hima le okwe wunu tinda ete inaka tenge tiki rini wu hambwandani ya wu sawe, “Dori hima ka, Omwesika, hi tini uchandau Gotri kwambu tini torosindau.”
10 e todo o povo, do mais simples ao mais rico, dava-lhe atenção e exclamava: "Este homem é o poder divino conhecido como Grande Poder".
11 Ele himiyama hurahama au wunu saini Saimon sumbu tini wu hei kinani ete wu dau. Hinde wowani ori hima to gisi miyafo naha ele ba fo ba fo sumbu hinga le ri wondawani inaka miyafo ete wu hambwandaro.
11 Eles o seguiam, pois ele os havia iludido com sua mágica durante muito tempo.
12 Da hinga woni Filip Gotri kwambu wunu aulino mwanji kipe tinga Jisas Kurais hi tinga ya wunu ri sawe. Wosiwani ele himiyama hurahama miyafo sembe hawani uku ti ya wunu yasi.
12 No entanto, quando Filipe lhes pregou as boas novas do Reino de Deus e do nome de Jesus Cristo, creram nele, e foram batizados, tanto homens como mulheres.
13 Saimon okwe sembe ri hani uku ti rini yasiwani Filip ga funda ya ri da. Wondawani Filip ba fo ba fo sumbu ri wosindawani ri heindani inaka miyafo ya ri hambwanda.
13 O próprio Simão também creu e foi batizado, e seguia a Filipe por toda parte, observando maravilhado os grandes sinais e milagres que eram realizados.
14 Ete wondawani Jisas himache le Jerusalem ko ki wu dani wu mendiwani Sameriya pe hima le Gotri mwanji ya wu toro. O hinga wu mendini Pita hima pi Jon ni wu humbwewani wunu tambwa ya fi i.
14 Os apóstolos em Jerusalém, ouvindo que Samaria havia aceitado a palavra de Deus, enviaram para lá Pedro e João.
15 Fi ini fi raini Gotri ni ya fi uchahambwa, Gotri wunu okulawa Gotri Himamwale kipe wu toro ki.
15 Estes, ao chegarem, oraram para que eles recebessem o Espírito Santo,
16 Hinde wowani Gotri Himamwale kipe wunu ki sika nambwe. Jisas hi tiki uku tini nimba wunu yasiro.
16 pois o Espírito ainda não havia descido sobre nenhum deles; tinham apenas sido batizados em nome do Senhor Jesus.
17 Wosiwani apambwa tapa fihi tape tenge wuhi ki owewanimbwa Gotri Himamwale kipe ya wunu rai.
17 Então Pedro e João lhes impuseram as mãos, e eles receberam o Espírito Santo.
18 Ete wowani Saimon Jisas himache pini ri heiwani tapa fihi tape tenge wuhi ki wunu owewani Gotri Himamwale kipe ya wunu rai. Wowani ya rihi ti fini tambwa ri ratasini ya ri sawe,
18 Vendo Simão que o Espírito era dado com a imposição das mãos dos apóstolos, ofereceu-lhes dinheiro
19 “Kapi che, kindo ki torosindau kwambu fo ma ki ani ha. Wosiwa hima foi tape tenge ki tapa ahi ti ani owewa Gotri Himamwale kipe sa rini rai.”
19 e disse: "Dêem-me também este poder, para que a pessoa sobre quem eu impuser as mãos receba o Espírito Santo".
20 Ete wowani Pita ya rini sawe, “Gotri ni ya mihi ti mi hawa Gotri mini okulawa tapa mihi hima i tape tenge ki mi owewa Himamwale kipe o hima ki raino hinga mi hambwandauꞌu? Minambwe naha. O hinga mi hambwandau nawa ya mihi ga mini ga walambe ete mini i sindau.
20 Pedro respondeu: "Pereça com você o seu dinheiro! Você pensa que pode comprar o dom de Deus com dinheiro?
21 Gotri tau si randau hingambwa hinde apa mi ra kumbwa. Minambwe naha. Sembe mihi ti Gotri miyaningisopo ki chikinda nambwe.
21 Você não tem parte nem direito algum neste ministério, porque o seu coração não é reto diante de Deus.
22 O hinga keke kapwa sumbu mihi gumwa ma sisini Gotri Apukolaka ni ma uchahambwanehei, sembe mihi ki dau kapwa inaka o tini ri rani ri humbweno umo.
22 Arrependa-se dessa maldade e ore ao Senhor. Talvez ele lhe perdoe tal pensamento do seu coração,
23 Mini ani heiwani sembe mihi ti si tau ni mi okokonandani sembe amwaka laka mi andau. Wondani mini chikinda nambwe kapwa sumbu to mini ichakisindau.”
23 pois vejo que você está cheio de amargura e preso pelo pecado".
24 Ete wowani Saimon mwanji wasa ka hinga ya ri sawe, “Gotri Apukolaka ni ma ki uchawa sa ri ani okula. Wosiwa ele sumbu ki ani sawero ti apa ani ki ai sira hinga.”
24 Simão, porém, respondeu: "Orem vocês ao Senhor por mim, para que não me aconteça nada do que vocês disseram".
25 Ete wowani Jisas himache pi ele himiyama hurahama ni Gotri Apukolaka i mwanji tini ya fi bwarakaranda. Fi bwasini dani inimbwa Jerusalem ko tokwe ya fi ai i. Numbo fi indani Sameriya mapwa ki dau ele ko ele ko hima leni Gotri mwanji kipe tini fi bwa bwa ya fi inda.
25 Tendo testemunhado e proclamado a palavra do Senhor, Pedro e João voltaram a Jerusalém, pregando o evangelho em muitos povoados samaritanos.
26 Wosiwani Apukolaka ri ensel Filip ni ya ri sawe, “Mini ma saini ini Jerusalem ko hanjaꞌaisini Gasa ko tokwe raindau numbo mapwa tokwe ma raru.” Do numbo indau mapwa hima nambwe.
26 Um anjo do Senhor disse a Filipe: "Vá para o sul, para a estrada deserta que desce de Jerusalém a Gaza".
27 Ete wowani Filip saini ya ri i. O numbo ki ri ini Itiyopiya pe hima fori ya ri hei. Ori hima Itiyopiya pe kwini humwe apukolaka, hi ti Kandesi, ti tako tokwe dau hima laka. Rini Kandesi ya mwaꞌambwe hinga rindombwa aulindau. Ori hima Jerusalem ko ki taro, Gotri ni lotu wo ki.
27 Ele se levantou e partiu. No caminho encontrou um eunuco etíope, um oficial importante, encarregado de todos os tesouros de Candace, rainha dos etíopes. Esse homem viera a Jerusalém para adorar a Deus e,
28 Wosini Gotri ni lotu woni ri humbusini apa numbo ki ya ri ai inda. Hosi longondau kari rihi tiki ri litisini Gotri mwanji bwarakarandaro hima Aisaiya kairo chengi ni ri hambwa hambwa ya ri inda.
28 de volta para casa, sentado em sua carruagem, lia o livro do profeta Isaías.
29 Wondawani Gotri Himamwale kipe Filip ni ya sawe, “Mini ma ini ka biya hosi longondau kari tinga takaini i.”
29 E o Espírito disse a Filipe: "Aproxime-se dessa carruagem e acompanhe-a".
30 Ete wowani Filip namani takai ri ini ri mendiwani ori hima Gotri mwanji bwarakarandaro hima Aisaiya chengi tini ya ri hambwanda. Wondawani Filip ya rini sawe, “Do mwanji mu mwe mi hambwasini mi hambwandauꞌu, mina?”
30 Então Filipe correu para a carruagem, ouviu o homem lendo o profeta Isaías e lhe perguntou: "O senhor entende o que está lendo? "
31 Wowani ori hima ga mwanji wasa ka hinga ya rini sawe, “E, hima fori numbo ani meku nambwe nawa, apa bweleni ani hambwano?” Wosini Filip ni ya ri sawe, “Mini ma sukwani ani ga liti.”
31 Ele respondeu: "Como posso entender se alguém não me explicar? " Assim, convidou Filipe para subir e sentar-se ao seu lado.
32 O hima hambwandaro Gotri mwanji tipa foriki ka hinga sawe:
32 O eunuco estava lendo esta passagem da Escritura: "Ele foi levado como ovelha para o matadouro, e como cordeiro mudo diante do tosquiador, ele não abriu a sua boca.
33 — ausente —
33 Em sua humilhação foi privado de justiça. Quem pode falar dos seus descendentes? Pois a sua vida foi tirada da terra".
34 Wowani ori hima Filip ni ya ri sawe, “Ani mini a silindau. Gotri mwanji bwarakarandaro hima ori namoni sawesiwani ka mwanji hinga ni ri bwaro? Rinjenga ri bwaroꞌo, hima forini ri bwaro?”
34 O eunuco perguntou a Filipe: "Diga-me, por favor: de quem o profeta está falando? De si próprio ou de outro? "
35 Ete wowani Filip takisopo haunani Aisaiya ri chengi ki kairo Gotri mwanji o tini ri bwandani Jisas ni wosiro sumbu tini ya rini sawekawenda.
35 Então Filipe, começando com aquela passagem da Escritura, anunciou-lhe as boas novas de Jesus.
36 Wondani o numbo fi i ini fwatoroche foti ya fi hei. Fi heini kwini apukolaka tako tokwe dau ori hima laka to ya ri sawe, “Ma hei, fwa o bai da. Bwele sumbu to ani ichakisiwani uku mi ani yasi nambwe a dau?” [
36 Prosseguindo pela estrada, chegaram a um lugar onde havia água. O eunuco disse: "Olhe, aqui há água. Que me impede de ser batizado? "
37 Wowani Filip ya rini sawe, “E, sembe mihi ti mwe naha mi hawambwa o sumbu hinga ti mi wono.” Wowani rini ga ya ai rini sawe, “Ani Jisas Kurais Gotri Che ni sembe ani haro.”]
37 Disse Filipe: "Você pode, se crê de todo o coração". O eunuco respondeu: "Creio que Jesus Cristo é o Filho de Deus".
38 O hinga fi anambwakoni ori hima hosi longondau kari ni ri sawewani ya eti. Wosiwani Filip ga ori hima laka ga fwa tokwe ya fi rai. Fi raini Filip ori hima ni uku ya ri yasi.
38 Assim, deu ordem para parar a carruagem. Então Filipe e o eunuco desceram à água, e Filipe o batizou.
39 Wosini fwa oti fi andosini fi sukwani fi etikowani metengei ba ete Apukolaka ri Himamwale sikani Filip ni ya raꞌai. Wowani ori hima Filip ni ai hei nambwe. Wofunu ri kipehekini ri ikondau numbo ki ya ri i.
39 Quando saíram da água, o Espírito do Senhor arrebatou Filipe repentinamente. O eunuco não o viu mais e, cheio de alegria, seguiu o seu caminho.
40 Wondawani Filip Asitot ko tiki ya ri sukwa. Wosini ele ko laka hinga tinda ete Gotri mwanji ti ya ri bwanda. O hinga ri wo wo Sisariya ko tokwe ya ri ai i.
40 Filipe, porém, apareceu em Azoto e, indo para Cesaréia, pregava o evangelho em todas as cidades pelas quais passava.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.