Atos 7

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ete wowani puris hima lei wui apukolaka ya ri sawe, “Ka mwanji mwe nahaꞌa?”
1 Então o sumo sacerdote lhe perguntou: “Estas acusações são verdadeiras?”.
2 Ete wowani Sitifen ga mwanji wasa ya ri sawe, “Ai hiparakambwe lenga ai yapai hima ga, ma ku mendi. Imbihumbwa nui metele, Epuraham, Haran mapwa tokwe ri i nambwe dani rini Mesopotemiya ki ete ri daro. Woro o gisi ki lindana ga dau Gotri rini tambwa ya sika.
2 Estêvão respondeu: “Irmãos e pais, ouçam-me! O Deus glorioso apareceu a nosso antepassado Abraão na Mesopotâmia, antes de ele se estabelecer em Harã,
3 Wosini ya rini sawe, ‘Mini do mi nuwe ga mi hiparakambwe lenga ma andosini ma saini nuwe tipa fo mini a mekusino tokwe i.’
3 e lhe disse: ‘Deixe sua terra natal e seus parentes e vá para a terra que eu lhe mostrarei’.
4 Wowani Epuraham ri saini Kalatiya lei nuwe ti ri hanjaꞌaisini ri ini Haran ki ya ri liti. Wondawani ri yapai hasiwanimbwa Gotri rini ai sawewani ri tani apa do ku linindau nuwe tiki ya ri da.
4 Então Abraão saiu da terra dos caldeus e morou em Harã até seu pai morrer. Depois, Deus o trouxe aqui para a terra onde vocês agora vivem.
5 Woroti, Gotri Epuraham ni nuwe tipache foti rihi naha waꞌai kinani rini ha nambwe, mina. Woroti, Epuraham rini che nambwe ri daro gisi tiki Gotri mwanji ka hinga funda bwani mendiro: Ani Gotri do nuwe mini ani hasiwa mi anitafenita le ichai o torosikonda.
5 “Mas Deus não lhe deu herança alguma aqui, nem mesmo o espaço de um pé. Contudo, prometeu que a terra toda pertenceria a Abraão e a seus descendentes, embora ele ainda não tivesse filhos.
6 Wosini Gotri ka hinga ai sawero: ‘Mi anitafenita le do nuwe hanjaꞌaisini hima kupu ba fwelei nuwe ki wu dano. Wowa mi anitafenita ele wui tau ra himache hinga wu sirawa tau kwambu ti 400 asama hinga o wunu hakonda.
6 Disse-lhe também que seus descendentes viveriam numa terra estrangeira, onde seriam escravizados e oprimidos por quatrocentos anos.
7 Wosiwa ichai ele himiyama hurahama o wunu a kotimwokonda, mi anitafenita leni amwaka omwesika tinga kapwa tau tinga wunu haro ti keke. Wosiwambwa mi anitafenita le o nuwe wu hanjaꞌaisini wu tani hi ahi ti dohaꞌa nuwe ki wu rasaindano.’ Gotri o hinga ri sawero.
7 Mas Deus disse: ‘Eu castigarei a nação que os escravizar, e, por fim, sairão dali e me adorarão neste lugar’.
8 Wosini Epuraham ri hima tape kupu ri kuto kinani Gotri rini sawero ti, ka hima i tape kupu kutondau sumbu ti Gotri funda bwani mendiro mwanji ichai mwe naha sirakonda. Wosiwanumbwa dani Epuraham Aisak ni ri rasiwani gisi ti tapaꞌangi hatachi namili iwani o hima tape kupu ya ri kuto. Wosiwani Aisak ga Jekop ni ya ri ra. Wowani Jekop ga kale tapaꞌangi tapaꞌangi hatachi fisi che leni ya ri ra. Woroti wunu apa Isurel hima kupu lei wui metele.
8 “Naquele tempo, Deus deu a Abraão a aliança da circuncisão. Assim, quando seu filho Isaque nasceu, ele o circuncidou no oitavo dia. Essa prática continuou quando nasceu Jacó, filho de Isaque, e quando nasceram os doze filhos de Jacó, os patriarcas de Israel.
9 “Kale nui metele wunu wui hipache, Josep, ni sembe kapwa wu hambwaro. Wokoni ele hima kupu ba fwelenga ya wungwa ya rini wu ji. Wowani rini wu rani Isip ko laka tokwe ya rini raꞌai. Wondawani Gotri rini ga ete ya da.
9 “Os patriarcas tiveram inveja de seu irmão José e o venderam como escravo para o Egito. Mas Deus estava com ele
10 Gotri rini okulasiwani ele nomo rihi ete ya humbu. Wosini Gotri hambwa kipe naha rini handawani Isip pe king apukolaka ga mwanji ti ri bwandawani king apukolaka rini keke ya wonda. O keke Isip leni torosino hima hinga, e, king apukolaka aka pe mwaꞌambwe aulindano hima hinga ya rini esisi.
10 e o livrou de todas as suas dificuldades. Deus concedeu a José favor e sabedoria diante do faraó, rei do Egito, e o faraó o nomeou governador de todo o Egito e administrador de seu palácio.
11 “Da hinga woni Isip ko ga Kenan ko ga iche laka wunu hawani nomo laka ya wu randa. Ete wondawani nui metele ahirahi hinde hinga apa wu wakino? Ahirahi wuhi tinda humburo.
11 “Então veio uma fome sobre o Egito e sobre Canaã. Houve grande aflição, e nossos antepassados ficaram sem comida.
12 Wondawani Jekop mwanji ya ri mendi, ahirahi Isip ko ki dawani. Wowani ri che leni metengei naha ya ri humbwe.
12 Jacó soube que ainda havia cereal no Egito e enviou seus filhos, nossos antepassados, para comprarem alimento.
13 Dani ini gumwa ki wu ai iwani Josep ri hiparakambwe leni ya ri sawe, ‘Ani Josep.’ O hinga ri sawewani Isip ko kipe king apukolaka ya ri hambwa, ‘Dele Josep hima kupu.’
13 Da segunda vez que foram, José revelou sua identidade a seus irmãos e os apresentou ao faraó.
14 Ete wowani Josep mwanji ya ri humbwe, ri yapai Jekop rini tambwa ta ki. Wowani rini ga ele ri hima kupu lenga wu saini ya wu i. Wunu tinda ete 75.
14 Depois, José mandou trazer para o Egito seu pai, Jacó, e todos os seus parentes, 75 pessoas ao todo.
15 Wu ini Isip ko ki ya wu raru. Wosini Jekop o ki ri dani ya ri ha. Wowani ri che le okwe ya wu ha.
15 Assim, Jacó foi para o Egito e ali morreu, bem como nossos antepassados.
16 Ete wowani hima tape dinga wuhi ti wunu kichani Sekem wa we ki wunu si kinani ya wu raꞌai. O matimat imbihumbwa Epuraham Sekem ko ki Hamo i che lenga ya wungwa ri jiro nuwe tipa ki dau. Woro o ki ya wunu eini si.
16 Seus corpos foram levados para Siquém e sepultados no túmulo que Abraão havia comprado por um certo preço dos filhos de Hamor.
17 “Dani ini Gotri imbihumbwa Epuraham ni mwanji funda bwani mendiro o mwanji mwe naha sirano gisi takai tandawani Isurel hima kupu le hima miyafo naha wu sirasini Isip ko ki ya wu da. Dani ini hima anandi fori king apukolaka Isip ko tiki ya ri eti. Woro rindo Josep ni ri hikisandau.
17 “Aproximando-se o tempo em que Deus cumpriria sua promessa a Abraão, nosso povo se multiplicou grandemente no Egito.
18 — ausente —
18 Então subiu ao trono do Egito um novo rei, que nada sabia a respeito de José.
19 Rini kapwa inaka ri hambwasini nui metele leni tau kwambu ri hawani ele nui metele amwaka miyafo ya wu mendi. Wowani mwanji kwambu tiki ya ri sawe, ele wui che hoko tiki wu hanjaꞌaisiwa wu ha kinani.
19 Esse rei explorou e oprimiu nosso povo, forçando os pais a abandonarem seus filhos recém-nascidos, para que morressem.
20 O gisi ki Moses ri nuwai ya rini ra. Rini che kipe naha, Gotri rini keke wondau. Wowani nuwai yapai rihi aka we tiki rini enepesiwani nika namili ya i.
20 “Por essa época, nasceu Moisés, um bebê especial aos olhos de Deus. Seus pais cuidaram dele em casa por três meses.
21 Wosiwani dani inumbwa hoko tiki rini andosiwani, king apukolaka i himiyama che tindo rini heini raꞌaini ti che hinga ya rini enependa.
21 Quando tiveram de abandoná-lo, a filha do faraó o adotou e o criou como seu próprio filho.
22 Wondawani Moses Isip ko ki dau hambwa kipe hinga tinda ete ri hambwasini mwanji ri bwandau ti, e, tau rihi ti okwe, rini hima kwambu naha ya ri sira.
22 Moisés foi educado em toda a sabedoria dos egípcios e era poderoso em palavras e ações.
23 “Wosini Moses asama rihi ti 40 hinga isiwani ri hiparakambwe, Isurel hima kupu leni ri okula kinani ri i ki ya ri hambwanda.
23 “Certo dia, estando Moisés com quarenta anos, resolveu visitar seus parentes, o povo de Israel.
24 Gisi foki ri ini ri heiwani Isip fori Isurel hima kupu forini walambe naha ya rini wosinda. Wowani o hinga ri heifuni o Isurel hima kupu ni ri okulani rini yero wasa keke Isip hima o rini ri yeni dinga ya ri wosi.
24 Ao ver um egípcio maltratando um israelita, defendeu o israelita e o vingou, matando o egípcio.
25 Wosini ya ri hambwa, foki ri hima kupu le ka hinga wu hambwano, Gotri to Moses tapa ki o nunu okulakonda. Woro, wunu o hinga wu hambwa nambwe.
25 Imaginou que seus irmãos israelitas entenderiam que ele havia sido enviado por Deus para resgatá-los, mas isso não aconteceu.
26 Wowani gisi fonga ai iwani Moses heiwani ri hima kupu fisi ya fi anayenda. Wondawani ri ini au fihi tini ri toro kinani ya fini ri sawe, ‘Ei, kini hiparakambwe, hinde wowani kinjenga walambe ki wondau?’
26 “No dia seguinte, visitou-os novamente e viu dois homens de Israel brigando. Tentando agir como pacificador, disse a eles: ‘Homens, vocês são irmãos; por que brigam um com o outro?’.
27 Ete wokowani ri hiparakambwe ni walambe wosindau ori forito Moses tapa ti ri yetupwani ya ri ai ri humbwe. Wosini ya ri sawe, ‘Namoto ete mini sawe, mini ahaꞌa ki nui apukolaka, koti mendindau hima hinga mi dano?
27 “Mas o homem que era culpado empurrou Moisés e disse: ‘Quem o nomeou líder e juiz sobre nós?
28 Woro mini ani ni mi ye kiꞌi, injele Isip pe hima forini mi yero hinga?’
28 Vai me matar como matou o egípcio ontem?’.
29 O hinga ri sawewani Moses akini ya ri i. Ri ini Mitiyan le nuwe tiki hima kicha hinga ri dasini humwe ti ri hopweni hurahama che fisi ya ri wosi.
29 Quando Moisés ouviu isso, fugiu e foi viver como estrangeiro na terra de Midiã. Ali nasceram seus dois filhos.
30 “Wosini dani ini asama ti 40 iwani Gotri ensel hima da nambwe michi ki Moses mu tiki ya ri sika, Sainai hi uchandau kimba takai ki. Wosini o ensel meche foki hi saindawani o hi nindo ki ya ri eninda.
30 “Quarenta anos depois, no deserto próximo ao monte Sinai, um anjo apareceu a Moisés nas chamas de um arbusto que queimava.
31 Wowani Moses o sumbu sukwaro tini ri heisini inaka miyafo ya ri hambwanda. Wosini takai ri hei kinani ri iwani Apukolaka ya rini sawe,
31 Quando Moisés viu aquilo, ficou admirado. Aproximando-se para observar melhor, ouviu a voz do Senhor, que disse:
32 ‘Ani mi atei hima i Gotri. Ani Epuraham, Aisak, e, Jekop hima i Gotri.’ Wowani Moses rikirikinani ri heino tini ya ri aki.
32 ‘Eu sou o Deus de seus antepassados, o Deus de Abraão, de Isaque e de Jacó’. Moisés tremia de medo e não tinha coragem de olhar.
33 Ete wowani Apukolaka ya rini sawe, ‘Seke mihi ki dau su ti ma dango. O michi mi enindau nuwe ti kipe naha, hinde wowani ani Gotri to a dau.
33 “Então o Senhor lhe disse: ‘Tire as sandálias, pois você está pisando em terra santa.
34 Ai himiyama hurahama leni Isip ko ki ele kapwa sumbu wunu wosiwani wui ichaka ti a mendiro. Apa wunu ni ani okulani nomo wuhi a rani a humbwe kinani a sikaro. O keke mini ma saini Isip ko tokwe mini a humbwewa i.’
34 Por certo, tenho visto a aflição do meu povo no Egito. Tenho ouvido seus gemidos e desci para libertá-los. Agora vá, pois eu o envio de volta ao Egito’.
35 “Moses mwe ri, imbihumbwa wunu ri mwanji ti wu yetupwasini ete wu sawero hima, ‘Namoto mini sawesiwani apa mini nunu ni mi aulini koti nuhi mi mendindau?’ Woro ori hima to Gotri rini humbwewani rini wunu ai ratano hima hinga wunu aulino hima hinga ya ri i. Gotri tau rini ondiyasiro ti ensel foni ri humbwewani ka meche foki hi hinga saindawani sikani Moses ni Gotri mwanji ri sawero.
35 “Era esse o mesmo Moisés que o povo havia rejeitado quando lhe perguntaram: ‘Quem o nomeou líder e juiz?’. Por meio do anjo que apareceu a Moisés no arbusto em chamas, Deus o enviou para ser líder e libertador.
36 Wosiwani 40 asama hinga Moses wunu rani raꞌai raꞌai ba fo ba fo sumbu kwambu ti Isip ko ki, ka Fwa Naro ki, e, hima da nambwe nuwe tiki ri wosindaro.
36 Assim, com muitas maravilhas e sinais, ele os conduziu para fora do Egito, pelo mar Vermelho e pelo deserto, durante quarenta anos.
37 O Moses tombwa Isurel hima kupu leni sawe, ‘Apaꞌichai Gotri kui hiparakambwe forini ani hinga ri mwanji bwarakarano hima hinga o ri esikonda.’
37 “Esse mesmo Moisés disse ao povo de Israel: ‘Deus levantará para vocês um profeta como eu do meio de seu povo’.
38 Wosiwani dani inumbwa hima da nambwe nuwe ki wu wausini ori Moses tombwa wunu ga ete ya ri da. Wosini ka mwanji rini sawero ensel ga nui metele lenga Sainai kimba ki ya ri da. Ri dasini Gotri mwanji ti ya ri toro. Mwanji mwe ti, tini himamwale tinga dau. Wosini nunu ni ri haro.
38 Moisés estava com nossos antepassados, a congregação do povo de Deus no deserto, quando o anjo lhe falou no monte Sinai, e ali Moisés recebeu palavras que dão vida, para transmiti-las a nós.
39 “Wosiwani nui metele le wunu o mwanji ni wu mendi nambwe. Mina. Wunu ya rini wu yetupwa. Wosini sembe okokona wuhi ti Isip ko tini ya wu ai hambwa.
39 “Mas nossos antepassados se recusaram a obedecer a Moisés. Eles o rejeitaram e, em seu íntimo, voltaram ao Egito.
40 Wokoni Eron ni ya wu sawe, ‘Mini nui inakahambwa gotri fo ma nunu wosisiwa, rindo sa ri mwaseni nui apukolaka hinga sa ri i. Ka Isip ko tiki nu dawani nunu rataro Moses rini soriki ri isindau? Nunu nu hikisandau.’
40 Disseram a Arão: ‘Faça para nós deuses que nos guiem, pois não sabemos o que aconteceu com esse Moisés que nos tirou do Egito’.
41 Ka gisi ki mwaꞌambwe kipe naha ki bulumakau che hinga ya wu wosi. Wosisini o nimba gambo gotri ni omwe wu yesini ya wu handa. Wosini o wui tapa tiki wu wosiro mwaꞌambwe tini ya wu eripenda.
41 Logo, fizeram um ídolo em forma de bezerro, ofereceram-lhe sacrifícios e começaram a celebrar o objeto que haviam criado.
42 Ete wowani wui sumbu keke Gotri ga gumwa wunu ri sisini wunu ri hanjaꞌaisiwani wunu nikahako tini, isangi tini, tapwaki nika tini, e, ele mwaꞌambwe hinga tini wu uchahambwani ya wu lotu wonda, Gotri mwanji bwarakarandaro himako i chengi tiki sawero hingambwa:
42 Então Deus se afastou deles e os entregou para servirem as estrelas do céu como deuses, conforme está escrito no livro dos profetas: ‘Foi a mim que vocês trouxeram sacrifícios e ofertas durante aqueles quarenta anos no deserto, povo de Israel?
43 — ausente —
43 Não, vocês carregaram o santuário de Moloque, a estrela de seu deus Renfã, e as imagens que fizeram para adorá-los. Por isso eu os enviarei para o exílio, para além da Babilônia’.
44 “Imbihumbwa nui melokoꞌatei hima wunu hima da nambwe nuwe tiki wu dasini o gisi ki wunu nikaꞌari ba kiro aka tiki wu lotu wondaro. O aka wu kiro ti Gotri wunu ga dau tini wu heini wu hambwa kinani. O nikaꞌari ba wu kiro lotu wondau aka ti Gotri to Moses ni ri mekusiwani ri heiro himamwale hingambwa tini wu ai wosiro.
44 “Nossos antepassados levaram com eles pelo deserto o tabernáculo, construído de acordo com o modelo que Deus havia mostrado a Moisés.
45 Wosiwanumbwa nui atei hima wunu o sumbu hinga tini ete wu ra ra wu ta tawani Josuwa ga wu raruni hima ba fwelei nuwe ti keke wu yeni wu ginasini o nuwe wu tororo. O gisi ki o nikaꞌari ba kiro lotu wondau aka wu ratasini dohaꞌa nuwe ki wu owesiwani ete da dawani Defit siraro gisi ya sukwa.
45 Anos depois, quando Josué comandou nossos antepassados nas batalhas contra as nações que Deus expulsou desta terra, foi levado com eles para seu novo território e ali ficou até o tempo do rei Davi.
46 Wosiwani Gotri ri inaka ti Defit ni ri hasiwani Defit ri metele, Jekop, lotu wondaro Gotri keke aka foti ri ki kinani Gotri ni ya ri uchahambwanda.
46 “Davi encontrou favor diante de Deus e pediu para construir um templo permanente para o Deus de Jacó,
47 Woro rindo ri ki nambwe, ri che Solomon to aka ti Gotri keke ya ri kisi.
47 mas foi Salomão quem o construiu.
48 “Woroti, kari kau hewen ki dau Gotri rini hima to kindau aka tiki hinde ri da kumbwa. Ri mwanji bwarakarandaro hima kari to sawero hinga:
48 O Altíssimo, porém, não habita em templos feitos por mãos humanas. Como diz o profeta:
49 — ausente —
49 ‘O céu é meu trono, e a terra é o suporte de meus pés. Acaso construiriam para mim um templo assim tão bom?’, diz o Senhor. ‘Que lugar de descanso me poderiam fazer?
50 — ausente —
50 Acaso não foram minhas mãos que criaram o céu e a terra?’.
51 “Kunu Gotri ni sawesiyaꞌai hima tiya. Kunu kui sembe ti emendiki naha, Gotri ni hikisasini dau hinga. Kui wasamba ti kitisindau. Gisi gisi kunu Gotri Himamwale kipe ni ku yetupwandau, kui atei metele wosindaro sumbu hingambwa.
51 “Povo teimoso! Vocês têm o coração incircuncidado e são surdos para a verdade. Resistirão para sempre ao Espírito Santo? Foi o que seus antepassados fizeram, e vocês também o fazem!
52 Gotri kui melokoꞌatei hima tambwa ele ri mwanji bwarakarandaro hima ni ri humbwewani wunu forini kapwa sumbu wu wosi nambweꞌe? Mina, wunu tinda ete kapwa sumbu wunu wu wosiro. Wunu ori hima kipe naha to tano mwanji tini bwandaro hima leni wu yeni wu sindaro. Wosiwani apa kunu ga ele rini omwemendindau hima lei tapa tenge tiki rini ku hasiwani ya rini wu yeni wu si.
52 Que profeta seus antepassados não perseguiram? Mataram até aqueles que predisseram a vinda do Justo, a quem vocês traíram e assassinaram!
53 Kunu Gotri lo mwanji ensel to sawehambwaro tini ku torosini o tini ku sirina nambwe.” Sitifen o hinga ya ri sawe.
53 Vocês desobedeceram à lei de Deus, embora a tenham recebido das mãos de anjos”.
54 Wowani ele kanisol hima o mwanji wu mendiwani wui sembe ni yewani amwaka naha. Ete wowani fu wuhi ti wu tanginginani Sitifen ni sembe enge ya wu a.
54 Os líderes judeus se enfureceram com a acusação de Estêvão e rangiam os dentes contra ele.
55 Wowani Sitifen Gotri Himamwale kipe rini talesindau ki niri tiki ya ri mau. Ri mauni lindanasini dau ko ti ri heini Gotri tapa mama tokwe enindau Jisas ni ya ri hei.
55 Mas Estêvão, cheio do Espírito Santo, olhou firmemente para o céu e viu a glória de Deus, e viu Jesus em pé no lugar de honra, à direita de Deus.
56 Wosini Sitifen ya sawe, “Ma ku mendi. Ani a mauni ani heiwani niri ti tukwasiwani Hima ri Che Gotri tapa mama tokwe enininda.”
56 “Olhem!”, disse ele. “Vejo os céus abertos e o Filho do Homem em pé no lugar de honra, à direita de Deus!”
57 O hinga ti ri bwawani wu mendikoni ata ti au laka wu gindani wasamba wuhi ti ya wu yekiti. Ete wokoni wu saini wu namani wu ini Sitifen ni ya wu toro.
57 Eles taparam os ouvidos e, aos gritos, lançaram-se contra ele.
58 Wosini o ko laka hoko tokwe rini rawarasini humokuto ti ya rini wu ekehenda. Ele metengei rini kotimwondaro hima leto siyoti wuhi wu hungosini hima wapa fori mu tiki ya wu owesi, hi rihi ti Sol.
58 Arrastaram-no para fora da cidade e começaram a apedrejá-lo. Seus acusadores tiraram os mantos e os deixaram aos pés de um jovem chamado Saulo.
59 Wosini wunu Sitifen ni humokuto tiki wu ekeheni ya fiya rini wu yenda. Wondawani Sitifen Apukolaka ni ka hinga ya ri uchahambwa, “Apukolaka Jisas, mini ai himamwale ti ma rakau.”
59 Enquanto atiravam as pedras, Estêvão orou: “Senhor Jesus, recebe o meu espírito”.
60 Ete ri bwakoni tatumbu ti ri ombungwesini au laka uchani ya ri sawe, “Apukolaka, mini apa do kapwa sumbu wasa ai wunu wosi kei.” Sitifen o hinga ri bwakoni ya fiya ri ha.
60 Então caiu de joelhos e gritou: “Senhor, não os culpes por este pecado!”. E, com isso, adormeceu.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.