Atos 5

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Hima fori o da, hi rihi ti, Ananaiyas. Humwe rihi, hi tihi ti, Sapaira. Ananaiyas hima foringa ri nuwe tipa fotini ya wungwa ya ri ji.
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 Wosini ri humwe ga fi anambwasini o ri tororo ya tipa ti finje ya fi torosi. O hinga fi wosini Ananaiyas ya tipa tunumbwa ri raꞌaini Jisas himache mu tiki ya ri owe.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Wowani Pita ya sawe, “Ananaiyas, hinde wowani Saiten mi sembe ki talesiwani Gotri Himamwale ni mi gambondau? Hinde wowani o nuwe ki mi tororo ya tipa ti mi yanisindau?
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Imbihumbwa do nuwe tipa ni wungwa mi ji nambwe dawani o mi nuwe tipa tumbwa. Apa wungwa mi jisini mi raro ya ti tinda mihi tumbwa. Hinde hinga mi wono, o mi inaka. Woro, hinde wowani do sumbu mi inaka ki mi hambwaro? Mini hima ni mi gambonda nambwe, mina, do Gotri ni mi gambosindau.”
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Wowani Ananaiyas o mwanji ni ri mendikoni ri raini ete ya ri ha. Ete wowani ele hima o mwanji ni wu mendikoni aki omwesika laka ya wu aki.
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 Wowani hima wapa fwele wu tani hima dinga rihi nikaꞌari tiki wu injisini wu kichani wu raꞌaini ya wu eini si.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Ete wowani kamindache hinga dani ikowani ri humwe Sapaira ya ti sira. Tini o sumbu siraro ti hambwa nambwe.
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Wowani Pita ya tini sawe, “Do ya nuwe kihi chikini kini haro ya tinda ki rataroꞌo?” Wowani ya ti sawe, “Ei, tinda si rataro.”
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Ete wowani Pita ya ai tini sawe, “Hinde wani mwanji funda ki bwani ki mendisini Apukolaka ri Himamwale kipe tini ki simiyaneheindau? Ma mendi, ni hurache ni eini siro hima le tani lengenumbo takai ki ele kwai eninda. Apa o nini kichani wu raꞌaikonda.”
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Ete wowani metengei ete Pita seke mu tiki ti raini ete ya ti ha. Wowani ele hima wapa wu sirani wu heiwani o humwe haro. Ete wowani wu kichani wu raꞌaini ti hurache takai ki tini ya wu eini si.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Wowani ele lotu wondau himako ga ele hima fwelenga o mwanji wu mendikoni wunu tinda ete aki ti omwesika naha ki ya wu aki.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 Ele Jisas himache ba fo ba fo sumbu kwambu hinga le miyafo naha ele himiyama hurahama nindo tiki ete wu wondaro. Wosiwani ele sembe haro hima le sembe funda naha wu dani imbihumbwa Solomon kiro tapa aka tiki funda ete ya wu waunda.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 Ete wondawani ele hima fwele wu akindani ele sembe ha himako ga wu wau nambwe. Woroti ele sembe ha himako i wui hi tini ya wu rasainda.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 O hinga wondawani ele himiyama hurahama miyafo naha Apukolaka ni sembe ti wu hani ele sembe ha himako ga ya funda wu inda.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 Wondani ele Jisas himache wosiro sumbu kwambu wu heisini himiyama hurahama miyafo hahungo hima leni wu kichani hoko tokwe wu rasirani numbo tiki owesiro ba fo ba fo tei tenge tiki ya wunu andosinda. Wunu wui inaka ti hahungo hima walefo naha heifuni ka hinga ya wu hambwa, “Apa Pita ri tani ri tapa nunu funda funda ri torosini kipe hinde ri wosi kumbwa. Minambwe nawa nika sa rini yewa himamwale rihi tito nui tenge ki iwa sa nunu kipe wosi.”
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Wondawani Jerusalem ko laka takai kipe hima le okwe ele wui hahungo hima le, himamwale kapwa wosiwani walambe indau hima le wu ra ra wu tani funda ya wu wau. Wosiwani ele hahungo hima hinga tinda ete kipe ya ai wunu wosi.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Wosiwani puris hima i apukolaka ringa rini ga tau funda randau hima tipa le, Satiyusi hima tiya ga, wunu sembe amwaka laka ti Jisas himache leni ya wu mendi.
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 Wosini wu saini Jisas himache leni wu toroni ele kapwa hima ga kalapus laka tiki ya wunu rawaru.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 Wosiwani Apukolaka i ensel fo niliki tani lengenumbo tukwasini Jisas himache leni hoko tokwe ya wunu ri rasira. Wosini ya ri sawe,
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 “Kunu ma ini Gotri aka laka we tiki ma ku rarusini ele himiyama hurahama ni himamwale ako torono mwanji tini ma ku sawe.”
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Wowani ele Jisas himache o tini wu mendini nurumbumbwa Gotri aka laka tokwe ya wu i. Wosini Gotri mwanji tini ele hima ni ya wu bwanda. Wondawani ele puris hima i apukolaka lenga wui hima tipa lenga wu wausini kanisol hima lenga Isurel hima kupu wui mekupu ga wunu uchawani wu tani ya funda wu wau. Wosini ele kalapus aulindau himako ni mwanji ya wu raꞌai, ele Jisas himache leni wu rata kinani.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 Wowani apungwandai kichandau hima le o mwanji raꞌai kinani kalapus aka tokwe ya wu i. Wu ini wu heiwani Jisas himache le da numbwa. Wowani wu ai wu ini mwanji ka hinga ya wu sawe,
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 “Ka kalapus aka lengenumbo nu heiwani kwambu naha tiki dimisiro. Wosiwani aulindau hima le ele aka tipa lengenumbo hinga funda funda ete ya wu eninda. Wosiwani nunjenga ele aka tipa nu tukwasini nu heiwani hima fori kwai da nambwe.”
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Wowani Gotri aka laka aulindau hima laka ori ga ele puris hima i apukolaka lenga o mwanji ni wu mendini inaka miyafo naha ya wu hambwa. Wokoni ya wu sawe, “Bwele sumbu hinga to sukwakondau?”
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 Wosiwani hima fori sirani ya wunu sawe, “Ma mendi, ele kalapus aka ki ku rawaruro hima le, apa Gotri aka laka we ki wu enindani himiyama hurahama leni Gotri mwanji tini ele kaka wu bwanda.”
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Wowani Gotri aka laka aulindau hima laka ga ele ri tako tokwe dau himache lenga wunu toroni rata kinani ya wu i. Woroti wu ini wunu ye nambwe, mina. Wunu ele himiyama hurahama keke wu akindaro. Wofunu wunjenga ya wu hambwa, “Foki dele himiyama hurahama humokuto humbweni nunu yeno.”
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 Wosini fini wu ratani kanisol hima lei mwakambe tiki ya fini wu esi. Esisiwani puris hima i apukolaka ri ya wunu sawe,
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 “Nunu mwanji kwambu tiki kunu nu sawero to sa, ka hi ni apa ele himiyama hurahama ni ai ku saweno keke. Woroti, do Jerusalem ko laka hinga o kui mwanji tombwa ini talesindau. Ete wosini kunu nunu ni ku sawendau, ori hima nundo nu yero nani.”
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 Wowani Pita ga ele Jisas himache lenga mwanji wasa ya wunu sawe, “Nunu Gotri mwanji ni nu sirinandau sumbu to sa mwase. Nunu hima i mwanji tunumbwa nu sirina hinga.
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Kundo Jisas ni me yapweke tiki rini ku yewani ri haro. Wosiwani nui atei Gotri to rini ai rasairo.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Wosiwani Gotri rini rakauni ri tapa mama tiki rini lisisinda. O keke rini apa nunu ni numbo ri mekusini nunu raꞌaindau hima. Nunu Isurel hima kupu leto kapwa sumbu nuhi gumwa nu sisini rini ni sembe nu hawa, kapwa sumbu nuhi ti ri rani ri humbwekonda.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Nunu ele sumbu nu heisinimbwa mwanji nu bwandau. Wondawani Gotri Himamwale kipe okwe nunu ga dani o hingambwa o bwanda. Gotri mwanji ni sirinandau himiyama hurahama leni Himamwale kipe rihi ti wunu ri handau.”
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Wowani o mwanji ni wu mendini sembe wuhi enge ya wunu a, Jisas himache leni wu yewa ha ki.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Ete wosini kanisol hima forito ya ri eti. Rini Farisi hima fori, ri hi ti Gameliyel. Rini Gotri lo mwanji tini ondiyakandiyandau hima. Wosiwani ele himiyama hurahama ri hi tini wu rasaindau. Woro o hima to etisini ya wunu sawe, “Ma wunu sawewa sa wu raruni biya hinga wu ini sa wu eninda.”
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 Ete wosini ele kanisol hima fweleni ya ri sawe, “Kunu Isurel hima kupu le, kunu dele hima ni sumbu fo ku wosi kinawa kunu hambwafwaꞌaisitoni.
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 Kunu ku hambwandau, injelembwa hinga Tiutas ri saini ete ri sawero ti, ‘Ani hi chele hima laka.’ Wosiwani 400 hima hinga rini ni sirinandaro. Ete wowani gapiman au anaye himako rini yewani ya ri ha. Wowani rini ni sirinandaro hima le wu akini wu ichiꞌuchawani o tau ete humburo.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Wosiwanumbwa dani ini gapiman ele himiyama hurahama ni hi wuhi ti kaindawani, Galili pe Jutas ori hima to himiyama hurahama fwele wui inaka tini ya ri rasai, wowa rini ga wu ini ele gapiman hima lenga wu anayeni wunu humbwewa wu i ki. O hinga ri wowani rini wu yewani ya ri ha. Wowani sembe rini ni handaro hima le wu akini ya wu ichiꞌucha.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Woroti o hinga keke kunu a sawendau, kunu dele hima ma wunu hanjaꞌaisiwa sa wu da. E, wui inaka ki do tau wu randau nawa apaꞌichai o humbukonda.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 E, Gotri ki siraro tau nawa apa hinde wunu ku ichaki kumbwa. Foki Gotri ga o ku anayekonda.”
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 Ete wowani Gameliyel mwanji tini ya wu sirina. Wosini Jisas himache ele ni wu uchawani wu tawani ya wunu yemwakuto. Ete wosini mwanji kwambu ki ya wunu sawe, “Apa Jisas hi tini ku bwa kei.” O hinga wunu bwasini wunu hanjaꞌaiwani ya wu i.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Wowani Jisas himache le kanisol aka wu andosini hoko tokwe ya wu raru. Wosini ya wu eripe, hinde wowani, Jisas hi keke huruhumba sumbu wunu ki sukwaro.
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Wosini ele gisi hinga Gotri aka laka ki, e, himiyama hurahama lei aka tiki ya wunu ondiyakandiyanda. Wondani ya wu sawenda, Jisas rini Kurais, Gotri ri tau ra kinani humbwero hima.
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.