Atos 4
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NVT
1 Ele himiyama hurahama ni mwanji fi bwandawani puris hima fwele, Gotri aka laka aulindau hima laka ri, e, Satiyusi hima le okwe ya ete wu ta.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Wosini fi mwanji wu mendini ya wu hambwa, opi hima ele himiyama hurahama ni mwanji fi bwandau ti, Jisas hasini ai sairo hingambwa ele haro hima le okwe tinda ai saino. O keke fini ni sembe amwaka laka wu mendikoni fini toroni kalapus tokwe ya fini raꞌai.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Wosini o gisi sunduya kumbwa ele hima fini toroni kalapus fini wosiwani niliki fi tukuyawani ya lindana. Ele himiyama hurahama miyafo o fi mwanji ni wu mendini sembe wuhi wu haro ti, hurahama lembwa wu gendiwani 5,000 hinga sukwaro.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 — ausente —
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Dani lindanawani ele Juta hima kupu wui kanisol lenga, ele wui mekupu ga ele Gotri lo mwanji hambwandau hima laka lenga Jerusalem ko tiki ya wu ta.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 Wosini puris hima i apukolaka ri Anas, Kaiyafas, Jon, Alekisanda, e, puris hima i apukolaka ri hima kupu lenga ya funda wu wau.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Wosini opi Jisas himache ni wui miyaningisopo tiki fini wu esisini ka hinga ya fini wu sili, “Kunu bwele kwambu hinga tini ku torosini namoi hi hinga tini ku uchandani ka sumbu hinga ku wosindau?”
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Wowani Pita Gotri Himamwale kipe rini ki talesindau tiki ya wunu ri sawe, “Kunu Isurel hima kupu wui kanisol lenga mekupu lenga,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 apa kunu kari seke kapwa hima ni kipe si wonorukwero ti keke sini ku sili ki ku hambwandani, e, kari hima ni hinde hinga kipe si wonorukwero tini ku mendi kinawa,
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 kunu tinda ete ma ku hambwawa Isurel hima kupu le okwe sa wu hambwa. Ka Nasaret pe Jisas Kurais hi rihi tiki dori hima kipe wosiro. Wosini apa kui miyaningisopo ki ori eninda. Kunu Jisas ni me yapweke tiki rini ku yero ti, Gotri to wa we tiki ai rini rasairo.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Hima mwe ri Jisas imbihumbwa Gotri chengi tiki rini ni kaisini ka hinga sawero, ‘Ele aka tau randau hima leto o worumbo ni kapwa wu nani wu humbwero tito apa o aka ni kipe naha ekikinasindau.’ Woro kunu kale aka tau randau hima hinga. Hinde wowani, kunu Jisas ni kapwa ku nani ku yeni ku siro.
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Hinde na hima forito apa nunu ri okula kumbwa. Dele mapwa laka hinga Gotri nunu ai ri ratano hi ti hima hi anandi foni ri meku nambwe, O Jisas hi numbwa.”
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Wondawani wunu Pita hima pi Jon ni wu heiwani fini fi aki nambwe, kwambu tinga ya fi bwanda. Wowani ya wu hambwa, fini imbihumbwa sukul fi wo nambwe, fini chengi hambwa hima mina. Fini hi nambwe hima. O hinga keke inaka tenge miyafo ya wu hambwanda. Woroti wunu hambwanda, imbihumbwa fini Jisas ga fi ichiꞌuchandaro.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Wokoni wu heiwani fi sawewani kipe wosiro hima ori fini ga ri etiwani wunu mwanji fori wu ai fini wu bwa nambwe.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Wofunu fini sawewani kanisol aka fi hanjaꞌaisini hoko tokwe ya fi raru. Fi raruni fi indawani wunu mwanji ti ka hinga ya wu anambwa,
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 “Apa kapi hima fisi hinde hinga nu wosino? Fini sumbu kwambu foti fi wosiwani Jerusalem ko pe hima hinga tinda o sumbu wu hambwasinda. Apa nundo hinde nu yani kumbwa.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Apa o mwanji ete dawa ele mendi nambwe hima leki o ichiꞌuchakonda. O keke apa fini ni kwambu tiki ya nu sawekonda. Wowa apa fini hima fweleni Jisas hi ki fi ai sawe hinga.”
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Wosini wu uchawani fi ai tawani kwambu tiki ya fini sawe, “Apa do Jisas hi ki ai saweni ele hima ni o hi ki ondiyakandiya kei.”
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Ete wowani Pita hima pi Jon mwanji wasa ti ka hinga ya wunu fi sawe, “Wo Gotri mwanji si hanjaꞌaisini kui mwanji tini si mendini si sirina kiꞌi? O sumbu hinga ti Gotri miyaningisopo tiki kipeꞌe? Kunjenga ma ku hambwanehei.
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 Sini apa hinde si gaina kumbwa. Sini si heiwani ele ri wosindaro sumbu ti, e, ri bwawani si mendindaro mwanji ti ete si bwandano.”
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Ete wowani ele hiꞌucha hima mwanji kwambu foti wu ai autangini fini wu sawesini wu hanjaꞌaiwani ya fi i. Wunu ele himiyama hurahama keke wu akindaro. Ele himiyama hurahama wunu Gotri hi tini ya wu rasainda, Gotri ka sumbu hinga ni wosiro ti keke. Wosiwani ele hiꞌucha hima laka nomo fini hano numbo ti wu simiyafuro.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Ka Gotri kwambu ki fi okulawani kipe ri wosiro hima ori, ri daro asama rihi ti 40 hinga.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Kanisol hima fini wu hanjaꞌaisiwani fi hima tipa le tambwa fi ini ele puris hima i apukolaka lenga ele mekupu lenga fini bwaro tini tinda ete ya wunu fi sawenda.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 Wowani o mwanji wu mendisini sembe funda wu hambwandau tinga Gotri ni hapa tinga ka hinga ya wu uchahambwa, “Apukolaka, mindo niri tinga nuwe tinga mi wosini, Soluwara ti okwe mi wosini, e, mwaꞌambwe hinga tinda dele ki dau ti mi wosiro.
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Imbihumbwa mi Himamwale kipe ti mi himache ri, nui metele, Defit, ri takisopo tiki mwanji fori ka hinga Sam chengi ki mi sawero. Himamwale kipe mihi ti ete sawe,
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 — ausente —
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 “Mwe naha, Herot hima pi Pondiyas Pailat ga ele hima kupu ba fwelenga Isurel hima kupu le okwe wunu funda wu wausini Jisas hi tini ya wu sawesiyaꞌai. Rini mi tau ra himache kipe naha mihi, imbihumbwa ka mi ondiyasi to.
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 Wunu wu wauro ti ka sumbu imbihumbwa mi inakahambwa ni mi woni kwambu tiki mi ondiyasiro tini wundo wu wosiro.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Apukolaka, apa ma hambwanehei to, dele aki mwanji wu bwandau ti. Wosini nunu mi tau ra himache mihi le ma nunu okula. Wosiwa nunu nu aki hinga kwambu tiki mi mwanji ti nu bwa.
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 Wosini mi tapa ti ele hahungondau hima leni mi torowa kipe sa wu wosisini Jisas mi tau ra hima kipe naha hi rihi tiki sumbu kwambu miyafo ti sa sira.”
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 O hinga wu uchahambwani humbuwani, o aka wu wausiro ti ete ya raꞌichiꞌucha. Ete wokowani Gotri Himamwale kipe ti wunu talesiwani Gotri mwanji ti ya wu bwa. Wunu wu aki nambwe mwanji ti au laka hapa tinga wu uchani ya wu bwanda.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Wunu ele sembe ha himako wunu inaka funda ya wu hambwanda. Hima fori ri mwaꞌambwe ti ri heini ete ri sawe nambwe, “Dohaꞌa mwaꞌambwe ahi naha.” Mina. Ele mwaꞌambwe wuhi funda ete wuhi tumbwa.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Ele Jisas himache wunu ai sairo Jisas hi numbwa wu sawendau ti, kwambu tinga ya inda. Wowani Gotri hima keke wono sumbu ti omwesika naha ki ya wunu ri rawaka.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Wui nindo tiki daro hima forito a keke mwaꞌambwe keke ri heifu nambwe. Wunu fwele nuwe chele, aka chele. Wosini ele biya hima fweleki ya wungwa wu jindaro. Wosini o wungwa wu jiro ya ti wu ai ratani
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 ele Jisas himache lei mu tiki wu owesiwani wunu ga ele heifundau hima leni ya wu ai haꞌi hata.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Hima fori wui nindo riki daro hima, ri hi ti Josep. Wowani ele Jisas himache lenga hi foti Banapas ya rini wu uchasi. O hi mwanji mu mwe ti ka hinga: “Hima i sembe tini okulandau.” Rini Lifai hima kupu fo, Saipuras kipe hima.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Rindo nuwe tipa rihi foti ya wungwa hima foringa ya ri ji. Wosini o ya ete ri ra ra ele Jisas himache le tambwa ri ratani wui mu tiki ya ri andosi.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.