Atos 28
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NAA
1 Kipe tumbwa nu ini hapimwai ki nu rarusini nu mendiwani o ko hi ti, Molota, ya wu uchanda.
1 Uma vez em terra, verificamos que a ilha se chamava Malta.
2 Wosiwani o ko kipe hima le sumbu kipe naha tunumbwa ya nunu wosinda. Mwa yeni tikiningo nu mendiro keke hi wu omongosini wu tani hi nu waruꞌu kinani tinda ya nunu wu raꞌai.
2 Os nativos nos trataram com singular humanidade, porque, acendendo uma fogueira, acolheram a todos nós por causa da chuva que caía e por causa do frio.
3 Wosiwani Pol to hi tene fo ri ratani ya ri diyanda. Wondawani au hopo foti hi au mendini sirani Pol tapa ki alekusini ya rini se.
3 Tendo Paulo ajuntado e atirado à fogueira um feixe de gravetos, uma víbora, fugindo do calor, prendeu-se na mão dele.
4 Ete wowani o ko kipe himiyama hurahama le o au hopo wu heiwani sirani Pol tapa ki alekusiwani ya wu sawe, “Oto mwe naha, dori hima hima yeni sindaro. Worokeke soluwara ki ri ha nambwe. O keke kapwa sumbu kilindau gotri ori hima do nuwe ete ri dano ti ri diyahandau.”
4 Quando os nativos viram a víbora pendurada na mão de Paulo, disseram uns aos outros: — Certamente este homem é assassino, porque, salvo do mar, a Justiça não o deixa viver.
5 Ete wowani Pol o hopo ni yetupwawani hi tiki ya rai. Wosiwani Pol o rini sero michi ki walambe rini i nambwe.
5 Porém ele, sacudindo a víbora no fogo, não sofreu mal nenhum.
6 Wondawani wunu ya wu nikisinda, apa o rini sero michi ki raukondauꞌu, metengei ri raini ri hakondauꞌu. Wondani wu linindani huwe laka wu nikisindani wu heiwani sumbu fo rini ki sukwa nambwe. Ete wowani inaka wuhi ti ai wunu jamekowani ya wu sawe, “Ka hima gotri foꞌo?”
6 Mas eles esperavam que Paulo viesse a inchar ou a cair morto de repente. Depois de muito esperar, vendo que nada de anormal lhe acontecia, mudando de opinião, diziam que ele era um deus.
7 Nuwe laka foti do michi takai ki dau ti, o do ko cheche hima leni aulindau hima laka i ri nuwe, hi rihi ti Papiliyas. Ori hima to nunu rani ri aka tokwe nunu ri raꞌaisini kipe naha tumbwa ete nunu enependawani gisi namili ya i.
7 Perto daquele lugar havia um sítio que pertencia ao homem principal da ilha, chamado Públio, o qual nos recebeu e hospedou com muita bondade durante três dias.
8 Wondawani Papiliyas yapai hahungo ri mendindani ya ri tukuyanda. Hima mwe ri tape hi saindani se uku sikanda. Ete wondawani Pol ini Gotri ni ri uchahambwasini tape tenge rihi ki ri torowani kipe ya ai rini wosi.
8 Aconteceu que o pai de Públio estava enfermo de disenteria, ardendo em febre. Paulo foi visitá-lo e, orando, impôs-lhe as mãos, e o curou.
9 O hinga ri wosiwani wu heikoni ele ko kipe hahungo hima ele Pol tambwa wu tawani kipe ya ai wunu ri wosinda.
9 À vista deste acontecimento, os demais enfermos da ilha vieram e foram curados,
10 O keke sumbu kipe naha ti ya nunu wu wosinda. Wosini dani ini nu ikowani nu heifundaro mwaꞌambwe ele ni wu ratani sipi we ki ya nunu wu rawarusinda.
10 os quais nos distinguiram com muitas honrarias; e, tendo nós de prosseguir viagem, nos puseram a bordo tudo o que era necessário.
11 Do ko cheche ki nu dawani nika namili isiwani sipi foki nu rau nu litisini ya nu i. Sipi mwe ti Alekisandiriya lei hi. Sipi tumwafu tokwe wui gotri, Sus, ri hurahama che fisi himamwale ni wu yesinda. Ausuwa laka sindawani sipi mwe ti o ko cheche ki daro. Woro o sipi ki ya nu i.
11 Três meses depois, embarcamos num navio de Alexandria, que tinha passado o inverno na ilha. O navio tinha por emblema os deuses gêmeos Castor e Pólux.
12 Nu ini Sairakiyus ko ki ya nu raru. Wosini o ki gisi namili ya nu da.
12 Chegando a Siracusa, ficamos ali três dias.
13 Ete wosini Sairakiyus ko nu hanjaꞌaisini nu haweini Risiyam ko ki ya nu raru. Wosini ai lindanawani ausuwa kipe siwani gisi fisi kumbwa Piyutiolai ko ya nu raru.
13 Dali, navegando ao longo da costa, chegamos a Régio. No dia seguinte começou a soprar o vento sul e, em dois dias, chegamos a Putéoli,
14 Wosini o ko ki sembe ha hima fwele ya nu hei. Wowani nunu wu sawewani wunu ga o ki gisi tapaꞌangi hatachi fisi ya nu da. Wosini dani inumbwa Rom ko ki ya nu rarukonda.
14 onde encontramos alguns irmãos que nos pediram que ficássemos com eles sete dias; e foi assim que nos dirigimos a Roma.
15 Wondawani Rom pe sembe ha himako le wu mendiwani ya nu tanda. Wosini wu ini wunu fwele mwaꞌambwe wungwa jindau michi, Apiyas, ko tiki ya wu ambwe. Wowani wunu fwele ini, Hima Tukuya Aka Namili, wu uchandau ko ki ya wu ambwe. Wosiwani nu tani numbo tiki ya nu anahei. Wowani Pol Gotri ni ri weseꞌawani sembe rihi ti ya yakina.
15 Tendo ali os irmãos ouvido notícias nossas, vieram ao nosso encontro até a Praça de Ápio e as Três Vendas. Ao vê-los, Paulo deu graças a Deus e sentiu-se mais animado.
16 Wosini nu ini Rom ko laka ya nu raru. Wowani gapiman apukolaka ri, aka foti rini ohounawani Pol ini rini aulino au anaye hima foringa ya funda fi da.
16 Uma vez em Roma, Paulo recebeu permissão para morar por sua conta, tendo em sua companhia o soldado que o guardava.
17 Wosiwani gisi namili isiwani Pol o ko kipe Juta hima kupu lei mekupu leni ya ucha. Wowani wu tani wu wausiwani ka hinga ya wunu ri sawe, “Ai hiparakambwe le, ani sumbu foti nui hima kupu leni rakai kinani a wo nambwe, e, nui atei hima i sumbu ni a yetupwanda nambwe. Woro kalapus ti Jerusalem ko ki wu ani wosini Rom pe hima le tapa tenge tiki wu ani haro.
17 Três dias depois, ele convocou os principais dos judeus. Quando estavam reunidos, Paulo disse: — Meus irmãos, apesar de nada ter feito contra o povo ou contra os costumes paternos, vim preso desde Jerusalém, entregue nas mãos dos romanos.
18 Wosiwani Rom pe hima leto koti ahi wu mendindaro. Woroti walambe sumbu naha foti a wotowa wu ani yewa ani hano. O keke ya wu ani andokowani
18 Estes, depois de me interrogarem, quiseram soltar-me, porque não encontraram em mim nenhum crime passível de morte.
19 Juta hima kupu leto o mwanji ni ya wu yetupwa. O keke numbo ti a wakifuni Sisa koti ahi ri mendi ki ani ucharo. Woro ai hima kupu leni sumbu foti keke wunu a kotimwo nambwe.
19 Diante da oposição dos judeus, fui obrigado a apelar para César, não tendo eu, porém, nada de que acusar o meu povo.
20 Woroti o mwanji mu keke kunu ani ucharo. Ani kunu ani heini mwanji ti kunu a bwa ki. Ani sembe ti ani hasini nunu Isurel hima kupu le nikisindau Kurais numbwa a nikisindau. O sumbu mu keke apa seni hinga tito do ani injisinda.”
20 Foi por isto que pedi para vê-los e para falar com vocês; porque é pela esperança de Israel que estou preso com esta corrente.
21 Wosiwani wunu ga ya ai rini sawe, “Jutiya pe hima fori chengi nunu ki humbweni mini ni nunu sawe nambwe. O keke mini nu saweno mwanji ti nu hikisandau. E, Juta hima kupu fori tani ahaꞌa ki mini ni mwanji fwele bwani kapwa mwanji fwelenga mini bwa nambwe.
21 Então eles lhe disseram: — Nós não recebemos da Judeia nenhuma carta que falasse a respeito de você. Também não veio qualquer dos irmãos que nos anunciasse ou dissesse algo de mau a seu respeito.
22 Woroti nunu mi inaka ki mi hambwandau mwanji tini mi bwawa nu mendino. Nunu nu hambwandau, ele ko ele ko kipe Juta hima kupu hinga nunu ki huwasini sumbu ba fo hinga sirinandau himako ni kipe wu nanda nambwe.” Wunu o hinga ya sawe.
22 Mas gostaríamos de ouvir o que você pensa, porque sabemos que em todos os lugares essa seita é contestada.
23 Wosini gisi foti wu sawesiwani hima miyafo naha Pol tambwa ri dau aka tokwe ya wu i. Wosiwani Pol nurumbu sunduya Gotri mwanji mu mwe o tini ya ete wunu ri sawenda. Wondani Gotri kwambu ni kipe naha ri sawendani Moses kairo Gotri lo mwanji ga Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei mwanji fwelenga ya wunu ri sawenda, wowa Jisas numbo ni wu sirina ki.
23 Tendo eles marcado um dia, foram em grande número ao encontro de Paulo no lugar onde ele residia. Então, desde a manhã até a tarde, lhes fez uma exposição em testemunho do Reino de Deus, procurando persuadi-los a respeito de Jesus, tanto pela Lei de Moisés como pelos Profetas.
24 Wowani hima fwele ri mwanji ni ya wu sirina, fwele mina.
24 Houve alguns que ficaram persuadidos pelo que Paulo dizia; outros, porém, continuaram incrédulos.
25 Wosiwani wunjenga inaka ambwe inaka ambwe wu hambwa hambwa ya wu ikonda. Wokondawani Pol mwanji foti ka hinga ya wunu sawe, “Gotri Himamwale kipe Aisaiya takisopo ki nui atei hima ni mwe naha ka hinga sawesindau. Ete ri sawero,
25 E, havendo discordância entre eles, começaram a ir embora. Mas, antes que saíssem, Paulo disse estas palavras: — Bem falou o Espírito Santo aos pais de vocês, por meio do profeta Isaías, quando disse:
26 — ausente —
26 “Vá a este povo e diga: Ouvindo, vocês ouvirão e de modo nenhum entenderão; vendo, vocês verão e de modo nenhum perceberão.
27 — ausente —
27 Porque o coração deste povo está endurecido; ouviram com os ouvidos tapados e fecharam os olhos; para não acontecer que vejam com os olhos, ouçam com os ouvidos, entendam com o coração, se convertam e sejam por mim curados.”
28 “O hinga keke kunu ma ku hambwanda. Gotri nunu ai raꞌaino mwanji kipe ti, Gotri ele himiyama hurahama ba fwele keke ri humbwero. Wundo Gotri mwanji ti wu mendino.”
28 E Paulo concluiu: — Portanto, fiquem sabendo que esta salvação que Deus oferece foi enviada aos gentios. E eles a ouvirão.
29 [Pol o mwanji hinga ri bwasiwani Juta hima kupu le ya wu i. Wu ini wunjenga wui nindo ki mwanji ya wu anambwanda.]
29 [Ditas estas palavras, os judeus foram embora, tendo entre si grande discussão.]
30 Wondani asama fisi Pol rinjenga ri ya ki ri rasiro aka tiki ya ri da. Wondawani hima fwele rini tambwa wu indawani sumbu kipe tumbwa ya wunu ri wosinda.
30 Durante dois anos, Paulo permaneceu na sua própria casa, que tinha alugado, onde recebia todos os que o procuravam.
31 Rini Gotri kwambu ni wunu ri sawekawendani Jisas Kurais Apukolaka hi tini ya wunu ri sawenda. O mwanji hinga ri bwandawani hima fori rini sawe nambwe.
31 Pregava o Reino de Deus, e, com toda a ousadia, ensinava as coisas referentes ao Senhor Jesus Cristo, sem impedimento algum.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.