Atos 22

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 “Ai hiparakambwe lenga ai yapai hima ga, ma ku mendi. Ani ga mwanji wasa foti ya kunu a sawekonda.”
1 — Irmãos e pais, escutem agora o que tenho a dizer em minha defesa.
2 Pol Hipuru mwanji ki ri bwandawani wunu mwanjiche fo wu bwa nambwe nimba wu gainasini ya wu da. Wondawani Pol ya ri sawe,
2 Quando ouviram que Paulo lhes falava em língua hebraica, fizeram mais silêncio ainda. Paulo continuou:
3 “Ani Juta hima kupu fo, ai nuwai Tasas ko Silisiya mapwa ki ani rasiwani dohaꞌa ko laka ki a sairo. Wosiwani Gameliyel to ani ondiyakandiyaro. Wowani nui atei hima i sumbu ti tinda ani hambwasindau. Wosiwani ani apa do ku sirinandau hingambwa Gotri ni kwambu tiki a sirinandaro.
3 — Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas fui criado nesta cidade e aqui fui instruído aos pés de Gamaliel, segundo o rigor da Lei de nossos antepassados, sendo zeloso para com Deus, assim como todos vocês o são no dia de hoje.
4 Wondani ani do apa a sirinandau numbo hinga ni sirinandaro hima leni walambe sumbu wunu a wosindawani fwele o keke handaro. Wosini fwele seni tiki wunu ani injisini kalapus tokwe wunu a raꞌaindaro.
4 Persegui este Caminho até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na cadeia.
5 Dohaꞌa mwanji puris hima apukolaka ga kanisol mekupu hima lenga apa o kunu sawewa ku mendikonda. Chengi foti Damasukas ki dau hiparakambwe leni wu kaisini wu ani hasiwani kalapus tiki wunu ani owe ki ya a rai, wosini Jerusalem wunu a ratawa wui sembe ha sumbu ti keke amwaka ti wu mendi ki.
5 Disto são testemunhas o sumo sacerdote e todos os anciãos. Deles eu recebi cartas para os irmãos judeus de Damasco, e fui até lá para trazer amarrados a Jerusalém os que também lá estivessem, para serem punidos.
6 “Wosiwani ani indawani nika ti gondi naha indawani Damasukas ko ti ya a takai. Ete wowani metengei ete hewen kipe hi hinga okundau ti lepakinani miyaningisopo ahi tiki ya oku.
6 — Ora, aconteceu que, enquanto eu viajava, já perto de Damasco, quase ao meio-dia, repentinamente, uma grande luz do céu brilhou ao redor de mim.
7 Ete wowani nuwe tiki a raini a yoꞌosikitasini a tukuyandani a mendiwani tumwa foti ya ani sawe, ‘Sol, Sol, hinde wani walambe sumbu mi ani wosindau?’
7 Então caí por terra, ouvindo uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Ete wowani ani ga mwanji wasa ya rini a sawe, ‘Apukolaka mini namo?’ Ete wowani rini ga ya ai ani sawe, ‘Ani Nasaret pe Jisas, walambe sumbu ete mi ani wosindau.’
8 Perguntei: “Senhor, quem é você?” Ao que me respondeu: “Eu sou Jesus, o Nazareno, a quem você persegue.”
9 Ani ga iro hima le hi tumbwa okuro tini wu heiro. Woroti, ori hima ani sawero mwanji ti wu hambwa nambwe.
9 — Os que estavam comigo viram a luz, sem, contudo, perceber o sentido da voz de quem falava comigo.
10 “Wowani ani ga mwanji wasa ya a sawe, ‘Apukolaka, hinde hinga apa a wosino?’ Ete wowani Apukolaka ya ri ani sawe, ‘Ma saini Damasukas ko tokwe ya ma i. Wosiwa o ko ki mi rano tau ti mini ani ondiyaro ti hima fori o mini sawekawekonda.’
10 Então perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” E o Senhor me disse: “Levante-se, entre em Damasco, onde lhe dirão tudo o que você precisa fazer.”
11 Hi mwe ti nika tito sukwandau hinga. Wosiwani ani hei ki heifuro. Wowani ani ga iro hima leto tapa tiki wu ani toro toro nu ini Damasukas ko ti ya nu raru.
11 Tendo ficado cego por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos que estavam comigo, cheguei a Damasco.
12 “Woro hima fori o ko ki ya da, hi rihi ti Ananaiyas. Rini Gotri ni akindani Moses kaisiro Gotri lo mwanji ni hambwandau hima naha. Damasukas ko tiki dau hima le ete rini sawendau, ori hima kipe naha.
12 — Um homem chamado Ananias, piedoso conforme a Lei, tendo bom testemunho de todos os judeus que ali moravam,
13 Rindo ri tani ai mu tiki ri etisini ya ri ani sawe, ‘Ai hipache ri Sol, miya mihi ti kipe sa mini wosi.’ Ete wowani metengei ba ete miya ahi ti kipe wosiwani ya rini ani hei.
13 veio procurar-me e, chegando perto de mim, disse: “Irmão Saulo, recupere a visão!” Nessa mesma hora, recuperei a visão e olhei para ele.
14 Wowani ya ri ani sawe, ‘Nui atei hima i Gotri rinjenga mini ondiyasini ri inaka ti mini ri mekusiwani ka hima kipe naha ni mi heini ri takisopo ki tandau mwanji ti mi mendiro.
14 Então ele disse: “O Deus de nossos pais escolheu você de antemão para conhecer a vontade dele, ver o Justo e ouvir a voz dele.
15 O keke apa mi heiro sumbu ga mi mendiro mwanji ga rini keke ele hima hinga tinda ete wunu ni mi bwani mi indano.
15 Porque você terá de ser testemunha dele diante de todos, anunciando as coisas que você tem visto e ouvido.
16 Bwele keke ete mi nikisindau? Ma saini hi rihi tini uchani uku ti mi yawa fi rihi ki kapwa sumbu mihi ti sa ri rani rumbwe.’
16 E agora, o que está esperando? Levante-se, receba o batismo e lave os seus pecados, invocando o nome dele.”
17 “Ete wosiwani da hinga woni a saini Jerusalem ko tokwe ani ai raisini Gotri aka laka ki a raruni Gotri ni ani uchahambwandani tukuyaneheindau hinga
17 — Quando voltei para Jerusalém, enquanto orava no templo, sobreveio-me um êxtase,
18 Apukolaka ni amwei ya rini ani hei. Wowani ka hinga ya ri ani sawe, ‘Ma huwainani Jerusalem andosini i. E, dohaꞌa ki ete mi dani ai mwanji ti mi bwawa wunu hinde apa mini mendi kumbwa.’
18 e vi o Senhor. Ele me disse: “Ande logo e saia imediatamente de Jerusalém, porque não aceitarão o seu testemunho a meu respeito.”
19 Wowani ani ga ya rini a sawe, ‘Apukolaka, wunu wu hambwandau, imbihumbwa ele lotu wondau aka hinga ani ichiꞌuchani mini ni sembe haro hima leni wunu a tanambwandani kalapus tiki wunu ani owendaro ti.
19 Eu respondi: “Senhor, eles bem sabem que eu ia de sinagoga em sinagoga, prendendo e açoitando os que criam em ti.
20 Imbihumbwa mi mwanji bwandaro hima kari, Sitifen, ni wu yeni wu siro gisi tiki ani okwe o kumbwa ani enindani ohounawani rini wu yero. Wu yendawani ani wui nikaꞌari mwaꞌambwe tini ani aulindaro.’
20 Quando se derramava o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu também estava presente, consentia nisso e até guardei as capas dos que o matavam.”
21 O hinga a bwawani ya ri ani sawe, ‘Ya ma i. Apa mini a humbwewa ele biya hima kupu ba fweleni mi okula ki numbo sumbwe ki o mi ikonda.” ’
21 Mas ele me disse: “Vá, porque eu o enviarei para longe, aos gentios.”
22 Ete wowani Juta hima kupu le Pol ri mwanji tini wu mendiwani ini ka mwanji tipa hinga ki ambwewani ata ti au laka wu gini ya wu sawe, “Ete na hima miya hinga ti do nuwe ki hinde ri da kumbwa. Ma rini yeni si!”
22 Até este ponto a multidão ficou ouvindo. Mas, quando Paulo disse isso, começaram a gritar bem alto: — Fora com ele! Mate-o, porque ele não merece viver!
23 Wokoni ata ti wu giꞌi gitandau tinga tapa tiki wu torosiro nikaꞌari le wu humbwendani hapi ti wu tapuni ya wu rawaunda.
23 Enquanto eles gritavam, tiravam as suas capas e jogavam poeira para o ar,
24 Ete wowani au anaye hima lei apukolaka sawewani Pol ni wu ra ra ele au anaye hima lei aka we tokwe ya rini wu rakaru. Wosini ele ri au anaye hima leni ya ri sawe, “Ma rini ku tanambwawa mwanji mu ti sa ri sawe.” Rini norukweni ri hambwa ki, hinde wowani kale hima ata wu gindani Pol ni kale sumbu hinga wu wosindau.
24 o comandante ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza e que, sob açoite, fosse interrogado para saber por que motivo estavam gritando assim contra ele.
25 Ete wowani leti tiki Pol ni wu injisiwani 100 au anaye hima leni aulindau hima rito Pol ni takaisini ya ri eti. Wowani Pol ka hinga ya rini sawe, “Gapiman lo mwanji ti Rom pe hima forini o sumbu hinga ni wosi kinani saweroꞌo? Ani Rom pe hima hinga a dau. Ai mwanji ku mendi nambwe nindumwasari ya ku ani tanambwandakonda. Woro, o sumbu hinga kipeꞌe?”
25 Quando o estavam amarrando com correias, Paulo perguntou ao centurião que ali estava: — Será que vocês têm o direito de açoitar um cidadão romano, sem que ele tenha sido condenado?
26 Wowani au anaye hima laka ori o mwanji hinga ri mendifuni ri ini au anaye hima lei apukolaka ni ya ri sawe, “Hinde hinga rini mi wosikondau? Kari hima rini Rom pe hima hinga waꞌairo to sa.”
26 Ouvindo isto, o centurião procurou o comandante e lhe disse: — Que é isso que o senhor está prestes a fazer? Saiba que aquele homem é cidadão romano.
27 Ete wowani au anaye hima lei apukolaka ori Pol tambwa ri tani ya rini sawe, “Mini Rom pe hima hinga mi waꞌairoꞌo?” Ete wowani Pol ga ya rini ai sawe, “Ei, oto.”
27 Então o comandante veio e perguntou a Paulo: — Diga-me uma coisa: você é romano? Paulo respondeu: — Sou.
28 Wowani au anaye hima lei apukolaka ya rini sawe, “Ani Rom pe hima hinga a waꞌairo ti, ya miyafo a humbwero.” O hinga ri bwawani Pol ga ya rini sawe, “Ani mina. Ani ai nuwai to ani raro gisi ki ete ta tani apa okwe ani Rom pe hima.”
28 E o comandante disse: — Eu tive de gastar muito dinheiro para conseguir essa cidadania. Ao que Paulo respondeu: — Pois eu a tenho de nascença.
29 Ete wowani ele rini tanambwasini rini wu silikoro hima le wu hambwafuni metengei ya wu ai lembeni. Ete wowani au anaye hima lei apukolaka, Pol rinjenga Rom pe hima ri nawani seni tiki rini injiro ti keke rini okwe ya ri ai aki.
29 Imediatamente se afastaram os que iam interrogá-lo com açoites. O próprio comandante ficou com medo quando soube que Paulo era romano, porque tinha mandado amarrá-lo.
30 Wosini au anaye hima le wui apukolaka ori ya ri hambwanda, Pol bwele sumbu ni Juta hima kupu leni ri wosiwani rini wu kotimwondau. Wosiwani lindanawani o mwanji mu tini ri hambwa kinani Pol ni injisiro seni ti ya rini wu hungo. Wosini ele puris hima i apukolaka ga kanisol hima lenga mwanji ti wunu humbwewani ya i. Wosiwani wu tani wu wausiwani rini Pol ni ri ra ra rini rakaruni wui miyaningisopo ki ya rini esi.
30 No dia seguinte, querendo certificar-se dos motivos por que Paulo vinha sendo acusado pelos judeus, o comandante o soltou e ordenou que se reunissem os principais sacerdotes e todo o Sinédrio. E, mandando trazer Paulo, apresentou-o diante deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.