Atos 21
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH
1 Wosiwani wunu nu hanjaꞌaisini sipi ki nu rau nu litisiwani sipi ya i. Nu ini Kos ko ki ete ya nu raru. Wosini lindanawani Ros ko ki ya nu raru. Ros ko nu ai hanjaꞌaisini Patara ko ki ya nu raru.
1 Nós nos despedimos deles e fomos embora, navegando diretamente para a ilha de Cós. No dia seguinte paramos no porto de Rodes e dali continuamos até a cidade de Pátara,
2 Wosini sipi fo nu wakini nu heiwani Finisiya mapwa tokwe ikowani o sipi ki nu rauni nu litisiwani sipi ya i.
2 onde encontramos um navio que ia para a Fenícia. Então embarcamos nele e seguimos viagem.
3 Wosini dani ini Saipuras ko cheche nu heisini tapa usanji tokwe ya nu hanjaꞌai. Wosini nu ini Siriya mapwa laka ki nu raruni biya hinga nu ini sipi o Taiya ko ki ya yenjimbele. Wosiwani sipi o ko ki mwaꞌambwe ya rawaka.
3 Quando já podíamos ver a ilha de Chipre, navegamos ao sul daquela ilha e seguimos em direção à província da Síria. Chegamos à cidade de Tiro, onde desembarcamos, pois o navio precisava ser descarregado.
4 Wosiwani nu ini Jisas ni sirinandau hima ele ni nu wakini nu heisini o ko ki gisi tapaꞌangi hatachi fisi wunu ga ya nu da. Wondawani Gotri Himamwale kipe ti ele hima inaka wuhi rasaiwani Pol ni wu autangini ya wu sawe, Jerusalem apa ri i hinga.
4 Naquela cidade encontramos alguns cristãos e ficamos com eles uma semana. Então, avisados pelo Espírito Santo, eles disseram a Paulo que não fosse para Jerusalém.
5 Ete wowani do ko ki nu da ki nu hambwaro gisi nuhi ti ya humbu. Wosiwanumbwa do ko ya nu hanjaꞌai. Wowani Jisas ni sirinandau hima ele ga wui che humwe lenga ko laka hoko tokwe ya nunu wu rakaru. Wosini hapimwai o ki tatumbu ti nu ombungwesini Gotri ni ya nu uchahambwanda.
5 Mas, quando chegou o dia de irmos embora, nós continuamos a nossa viagem. Aí aqueles irmãos, com as esposas e filhos, nos acompanharam até fora da cidade; e todos nós nos ajoelhamos ali na praia e oramos.
6 Wosinumbwa wunu ga nu anaweseꞌasini sipi ki nu rauwani wunu ko wuhi tokwe ya wu ai i.
6 Depois de nos despedirmos, embarcamos no navio, e eles voltaram para casa.
7 Sipi ki nu rau nu litisiwani Taiya ko hanjaꞌaisini Tolemes ko ki ya iraru. Wosiwani sembe haro hima ele nu weseꞌasini wunu ga gisi funda ya nu da.
7 Seguimos viagem, navegando da cidade de Tiro para Ptolemaida. Ali encontramos e cumprimentamos os irmãos e passamos um dia com eles.
8 Dani ini lindanawani Tolemes ko nu hanjaꞌaisini Sisariya ko ki ya nu raru. Wosini nu ini Gotri mwanji bwandau hima fori, Filip, ri aka ki nu raruni rini ga ya nu da. Rini okwe imbihumbwa Jerusalem sios sembe haro himako leto Jisas himache leni okula kinani wunu esisiro kale tapaꞌangi hatachi fisi hima fori.
8 No dia seguinte partimos e chegamos à cidade de Cesareia. Ali fomos para a casa do evangelista Filipe e ficamos com ele. Filipe era um dos sete homens que haviam sido escolhidos em Jerusalém.
9 Himiyama che rihi le opuriꞌopuri, wunu hura li nambwe. Wunu Gotri mwanji wu bwarakarandau.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Sisariya ko o ki gisi fwelenga ya nu da. Wondawani Gotri mwanji bwarakarandau hima fori, hi rihi ti Akapas, Jutiya mapwa ri hanjaꞌaisini Sisariya ko tokwe ya ri sika.
10 Alguns dias depois da nossa chegada, um profeta chamado Ágabo veio da região da Judeia.
11 Wosini nunu tambwa ri tani Pol leti ri torosini tapa rihi ga seke rihi ga rinjenga ya ri inji. Wosini ya ri sawe, “Gotri Himamwale kipe ete sawe, ‘Jerusalem pe Juta hima kupu le yapai chele leti ni ka hinga wu injisini hima kupu ba fwelei tapa tenge tiki rini hano.” ’
11 Ele chegou perto de nós, pegou o cinto de Paulo, amarrou os próprios pés e as próprias mãos e disse: — O Espírito Santo diz isto: em Jerusalém o dono deste cinto será amarrado assim pelos judeus e será entregue nas mãos dos não judeus.
12 Ete wowani o mwanji nu mendisini nunu ga o ko kipe himako lenga Pol Jerusalem ko ki ino keke mwanji kwambu tiki ya rini nu sawenda.
12 Quando ouvimos isso, nós e os irmãos de Cesareia pedimos com insistência a Paulo que não fosse para Jerusalém.
13 Wowani Pol ga mwanji wasa ya ri sawe, “Hinde wowani ku ichakandani inaka ahi ti walambe ku wondau? Ani Jerusalem ko ki Apukolaka Jisas hi keke kupu tiki ani injino ti, e, ani hano ti okwe ani akinda nambwe ani otokunasindau.”
13 Mas ele respondeu: — Por que vocês choram assim e me deixam tão triste? Eu estou pronto não somente para ser amarrado, mas até para morrer em Jerusalém pela causa do Senhor Jesus.
14 O hinga ri sawesiwani ri inaka nu jameko ki ai nu hambwa nambwe. O hinga keke tambwa nu sawero mwanji hinga ti nu hanjaꞌaisini ka hinga ya rini nu sawe, “Apukolaka ri okokona ti sa ri wosi.”
14 E não conseguimos convencê-lo a não ir. Então desistimos e dissemos: — Que seja feita a vontade do Senhor!
15 Gisi fwele isiwani mwaꞌambwe le nu otokunasini Jerusalem ko tokwe ya nu i.
15 Depois de passarmos alguns dias ali, juntamos as nossas coisas e fomos para Jerusalém.
16 Wowani Sisariya ko ki dau Jisas ni sirinandau hima fwele okwe nunu ga ya wu i. Nu iwani Neson ri aka tokwe ya nunu wu raꞌai, rini Saipuras kipe hima, imbihumbwa sembe ri hasini Jisas ni ete ri sirinandau. Ri okokona ti aka rihi tiki ete nu da ki.
16 Alguns irmãos da cidade de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa onde íamos ficar hospedados. O dono da casa era Menasom, natural da ilha de Chipre. Fazia muito tempo que ele era cristão.
17 Ete wosini Jerusalem ko ki nu rauwani sembe ha hima le nunu raꞌai ki ya wu eripe.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos receberam com muita alegria.
18 Wosini lindanawani Pol Jemis ni hei ki nunu ga ya ri i. Nu ini nu heiwani sios mekupu hima ele Jemis ga ya wu da.
18 No dia seguinte Paulo foi conosco até a casa de Tiago para se encontrar com ele. E todos os presbíteros da igreja estavam presentes ali.
19 Wowani Pol wunu weseꞌasini ele himiyama hurahama ba fwelei nindo tiki Gotri rini okulani randaro tau tini kipe naha ya wunu ri sawenda.
19 Então Paulo os cumprimentou e deu um relatório completo de tudo o que Deus tinha feito por meio dele entre os não judeus.
20 Wowani ri mwanji ni wu mendisini Gotri hi tini ya wu rasainda. Wondani ya rini wu sawe, “Nui hipache Pol, mini mi hambwandau, Juta hima kupu miyafo naha sembe hahiro. Wosini ele sembe haro himako hinga tinda ete Moses kaisiro Gotri lo mwanji tini kwambu tiki ya wu sirinanda.
20 Depois de o ouvirem, todos eles deram graças a Deus e disseram a Paulo: — Veja bem, irmão! Há milhares de judeus que se tornaram cristãos e todos eles são fiéis à
21 Wondawani hima fwele sumbu mihi tini wunu ni ka hinga ya wu sawe, Juta hima kupu leni ele hima ba fwelei nindo ki ete mi sawendau, ‘Kunu Moses kairo Gotri lo mwanji tini ku sirina kei.’ Mini ka hinga mi sawendau, ‘Kunu kui che lei hima tape kupu ti apa ku kuto kei. Wosini imbihumbwa pe sumbu ti ma hanjaꞌai.’
21 Eles ouviram dizer que você ensina os judeus que moram em outros países a abandonarem a Lei, dizendo a eles que não circuncidem os seus filhos, nem respeitem os costumes dos judeus.
22 Mini mi taro mwanji ti o ya wu mendikonda. Wowa apa hinde nu wono?
22 O que vamos fazer? Com certeza eles já ouviram dizer que você chegou.
23 Ma mendi, mwanji fo mini nu sawesiwa o hinga ma wosi. Nunu hima opuriꞌopuri o da, sumbu fo wu wosi kinani wunu Gotri ga mwanji funda wu bwani wu mendiro.
23 Portanto, faça o que vamos dizer: estão aqui entre nós quatro homens que têm de cumprir uma promessa a Deus.
24 Woroti mini ele hima Gotri aka laka ki ma raꞌai. Wosini ele hakindau sumbu ti wunu ga ma sirinani wo. Wosini hakindau sumbu keke ya ti ma wunu okulawa mwa kopika wuhi sa wunu yeto. O hinga mi wowa ele hima sa wu hambwa, ka mwanji mini wu sawero ti nimba gambo. Ete wowa wunu wu hambwakonda, mini okwe Moses kaisiro Gotri lo mwanji tini mi sirinandau.
24 Então vá, tome parte com eles na cerimônia de purificação e pague a despesa para que eles possam rapar a cabeça . Assim todos saberão que não é verdade o que se diz de você. Pelo contrário, vão ficar sabendo que, de fato, você vive de acordo com a Lei de Moisés.
25 E, ele sembe haro hima ba fwele wunu keke imbihumbwa funda nu bwani nu mendiro mwanji hinga ni chengi nu kaisini nu humbweni o wunu nu sawesinda. Woro wunu sa wu hambwanda, wunu apa ele hima gambolombo gotri ni haro anguꞌomwe wu a hinga, omwe fi ti okwe wu a hinga, hima le kupu ti omwe i kwele tiki injisiwani haro omwe le wu a hinga, e, hima i humwe ni wu sawe hinga.”
25 Mas, quanto aos não judeus que se tornaram cristãos, nós já mandamos uma carta a eles, dizendo o seguinte: “Não comam carne de animais que foram oferecidos em sacrifício aos ídolos, nem sangue, nem carne de nenhum animal que tenha sido estrangulado. E também não pratiquem imoralidade sexual.”
26 Ete wowani o mwanji hinga ni ri mendisini, Pol ele hima opuriꞌopuri ni ri raꞌaisini lindanawani wunu ga ele hakindau sumbu ni ya wu haki. O hinga wu wosini Gotri aka laka ki ri raruni puris hima leni ya ri sawe, hinde gisi ki apa wu hakino gisi wu humbusini Gotri ni wu hano omwe wuhi funda funda wu ratano.
26 Então Paulo falou com os quatro homens e, no dia seguinte, tomou parte com eles na cerimônia de purificação. Depois entrou na área do Templo para avisar quando iam terminar os dias da purificação, isto é, a ocasião em que cada um dos quatro homens deveria oferecer o seu sacrifício.
27 Dani ini hakino gisi tapaꞌangi hatachi fisi ikowani Esiya kipe Juta hima kupu le Pol ni wu heiwani Gotri aka laka ki ya kwai ri da. Wosini ele himiyama hurahama sembe tini ya wu rasai. Wokoni Pol ni ya wu toroningi.
27 Quando os sete dias da purificação estavam para acabar, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo na área do Templo . Então atiçaram a multidão, agarraram Paulo
28 Wosini hapa tinga ka hinga ya wu ucha, “Kunu Isurel hima kupu, ma nunu okula. Dorihaꞌa hima ele ko kipe hima ni ondiyakandiyandau ti, nui hima kupu ga Moses kaisiro Gotri lo mwanji ga do Gotri aka laka okwe rakai kinani ri wondau. Woro dohaꞌa sumbu tombwa mina. Girik pe hima fwele ri ratani do Gotri aka laka we ki ri rasirasini o aka kipe naha ni ri woyemuro okwe.”
28 e começaram a gritar: — Israelitas, nos ajudem! Este é o homem que vai pelo mundo inteiro falando a todas as pessoas e dizendo mentiras contra o povo de Israel, a
29 Wunu o hinga wu sawero ti, injelembwa Efesas ko kipe Torofimas Pol ga Jerusalem ko ki kwai fi dawani wu heiro. O hinga keke ya wu hambwa, Pol o hima ni rani Gotri aka laka we ki rini rakaruro.
29 Eles disseram isso porque tinham visto Trófimo, que era de Éfeso, na cidade com Paulo. E pensavam que Paulo o havia levado para dentro da área do Templo.
30 Ete wowani o mwanji hinga ni wu mendikoni Jerusalem ko kipe himiyama hurahama le wu apapanani wu tani ya wu wau. Wosini Pol ni wu toroni Gotri aka laka hoko tokwe wu longoni ya rini wu rasira. Wosini metengei Gotri aka laka duwa ti ya wu dimi.
30 A confusão se espalhou por toda a cidade, e o povo veio correndo de todos os lados. Eles agarraram Paulo, e o arrastaram para fora da área do Templo, e fecharam os portões.
31 Wosini Pol ni ya wu yenda. Wondawani o mwanji to au anaye hima wui apukolaka tambwa ini ya raru. Raruni ya sawe, “Jerusalem hima le nimba wu apapanani hima foni wu yenda.”
31 Quando a multidão já ia matar Paulo, o comandante das tropas romanas recebeu a notícia de que toda a cidade de Jerusalém estava em revolta.
32 O hinga wowani metengei ba ri ini au anaye hima fwelenga wunu aulindau hima fwelenga ri ra ra wunu tambwa namani ya wu rai. Wowani au anaye hima wui apukolaka ga ele ri au anaye hima lenga wu heikoni Pol ni ai wu ye nambwe ya rini wu hanjaꞌai.
32 Então reuniu depressa alguns oficiais e soldados e correu para o meio do povo. Quando a multidão viu o comandante e os soldados, parou logo de bater em Paulo.
33 Wosiwani au anaye hima wui apukolaka takai tani Pol ni ri torosini ele au anaye hima leni ya ri sawe, “Kari namo? Bwele sumbu hinga ni ri woro?”
33 Aí o comandante chegou perto de Paulo, prendeu-o e mandou amarrá-lo com duas correntes. Depois perguntou: — Quem é este homem? O que foi que ele fez?
34 Wondawani himiyama hurahama miyafo naha o ki wu dani fwele ata ba fweleki gindawani fwele ata ba fweleki ya wu ginda. Ele ata hinga wu gindawani wasamba miyafo naha ti ete sukwandawani o au anaye hima wui apukolaka mwanji mu ti hinde hinga apa ri mendino. O hinga keke Pol ni au anaye hima lei aka tiki rakaru kinani ya ri sawe.
34 Mas na multidão uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. A desordem era tão grande, que o comandante não pôde descobrir o que havia acontecido. Então mandou que os soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza .
35 Wowani Pol lata huwe laka tiki eti eti aka tokwe ri raundawani himiyama hurahama le rini ye kinani au anaye hima leni ya wu ginanda. Ete wokondawani au anaye hima le rini kichani ya rini wu rakau.
35 Quando chegaram perto da escada, os soldados tiveram de carregar Paulo por causa da violência da multidão
36 Wondawani ele himiyama hurahama miyafo naha wunu sirinandani au laka ya wu uchanda, “Ma rini yewa sa ha!”
36 que vinha atrás, gritando: — Mata! Mata!
37 Wondawani ele au anaye hima Pol ni ra ra wui aka we tokwe rakarukowani Pol au anaye hima lei apukolaka ni Girik mwanji ki ya ri sawe, “Mwanji fo mini a sawenoꞌo?” Ete wani au anaye hima lei apukolaka ori ya rini sawe, “Wo mini Girik mwanji mi hambwandau.
37 Quando iam levar Paulo para dentro da fortaleza, ele disse ao comandante: — Me dê licença para falar uma coisa com o senhor. O comandante perguntou: — Você sabe falar
38 Ani ete ani hambwaro, oti mini Isip pe hima po, imbihumbwa hinga gapiman ga au ti ku anayesini 4,000 hima gipi au naha tinga ku torosini wunu mi ra ra mi ini hima da nambwe nuwe tiki mi akini mi iro. Woro hima mwe mindoꞌo, mina?”
38 Por acaso você é aquele egípcio que algum tempo atrás começou uma revolução e levou quatro mil terroristas armados para o deserto?
39 Ete wowani Pol ga ya ai sawe, “Ani Juta hima kupu fo. Ai ko ti Tasas, Silisiya mapwa ki dau. Ko ahi hi chele. Woroti ma fiya ani ohounawa ele bai himiyama hurahama ni mwanji wunu a sawe.”
39 Paulo respondeu: — Eu sou judeu, nascido em Tarso, cidade muito importante da região da Cilícia. Por favor, me deixe falar com o povo.
40 Ete wowani ori au anaye hima lei apukolaka ya ri ohouna. Wowani Pol aka lata ki kau ri etisini tapa rihi ti ri rasaisini ele himiyama hurahama ni ya ri yetiꞌati. Wowani wunu tinda ete takisopo wuhi ti wu dimiwani Pol mwanji ti Hipuru mwanji tiki ka hinga ya wunu ri sawe:
40 Então o comandante deixou. Paulo ficou de pé na escadaria e fez um sinal com a mão para o povo, pedindo silêncio. Quando todos ficaram calados, Paulo começou a falar em hebraico . Ele disse:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.