Atos 17

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pol hima pi Sailas fi ini Amifipolis ko ya fi raru. Wosini ai fi ini Apoloniya ko ti fi raruni o ko fi andosini fi ini Tesalonaika ko laka tiki ya fi raru. O ko ki Juta hima kupu lei lotu wo aka foki ya da.
1 Paulo e Silas passaram pelas cidades de Anfípolis e Apolônia e chegaram a Tessalônica, onde havia uma sinagoga .
2 Ete wosini Pol o imbihumbwa ri wosindaro sumbu hinga ya ri ai wosi. Ka lotu wo aka laka ki ele hima ga ya wu raru. Wosini himati gisi namili ki ele hima ga Gotri chengi tiki kaisiro mwanji tini ya wu bwanda.
2 Conforme o seu costume, Paulo foi lá e nos três sábados seguintes falou sobre as Escrituras Sagradas com as pessoas que estavam ali na sinagoga.
3 Rini ka Gotri mwanji mu naha tini ri bwandani ya wunu ri sawe, “Kurais metengei amwaka ri mendini ri hasini ri ai sairo.” Wosini ya ri sawe, “Jisas hi tini kunu a sawendau ti, ori Kurais, Gotri ri tau ra kinani humbwero hima.”
3 Paulo lhes explicava e provava que o Messias precisava sofrer e que, depois de morrer, tinha de ressuscitar. Ele dizia: — Este Jesus que estou anunciando a vocês é o Messias.
4 Wosiwani Juta hima kupu fwele wui nindo tiki o mwanji ni kipe wu hambwasini sembe ti wu hasini Pol hima pi Sailas ni wu sirinani ya wu i. O ko ki dau Gotri ni akindau Girik pe hima fwelenga hi chele hima wui humwe lenga wunu okwe o sumbu hingambwa ya wu wosi.
4 Paulo e Silas conseguiram convencer disso algumas daquelas pessoas, as quais se juntaram a eles. Um grande número de não judeus convertidos ao Judaísmo e muitas senhoras da alta sociedade também se juntaram ao grupo.
5 Ete wowani Juta hima kupu le, ka sumbu ni wu heini sembe amwaka ti ya wu a. O hinga keke ele rasikoli hima ni ya wu rata. Wunu kapwa hima naha, ele gisi hinga hima waundau apweli tiki wu dau. O hinga wunu wu ratasini o ko laka kipe hima lei sembe tini wu yeni rasaiwani sembe enge a ti ya wunu sukwa. Wokowani Jeson aka tini wu haweisini ya fini wu wakinda, hoko tokwe fini wu rakwaini ele himiyama hurahama ni ha kinani.
5 Mas os judeus ficaram com inveja. Eles foram buscar alguns homens maus entre os malandros das ruas e formaram um grupo de desordeiros. Estes fizeram muita confusão na cidade e atacaram a casa de Jasão, procurando Paulo e Silas a fim de os levar para o meio do povo.
6 Wu wakini fini wu hei nambwe. O hinga keke Jeson ga sembe ha hima fwelenga wunu ni rani o ko laka kipe koti mendindau hima laka le tambwa ya wu raꞌai. Wosini ka hinga ya wu sawe, “Dele hima delehaꞌa nuwe ki dau hima leni sembe wu rasairo. Wosini wu tani dohaꞌa ki wu dau.
6 Mas, como não os encontraram, levaram à força Jasão e alguns outros irmãos até a presença das autoridades da cidade, gritando: — Aqueles homens têm provocado desordens em todos os lugares! Agora chegaram até a nossa cidade,
7 Ete wowani Jeson wunu rani aka rihi tokwe ya wunu raꞌai. Dele hima hinga tinda wunu Sisa king apukolaka ri mwanji ti wu yetupwandau. Wunu ka hinga sawendau, ‘King fo o da, hi rihi Jisas.” ’
7 e Jasão os hospedou na casa dele. Eles estão desobedecendo às leis do Imperador romano, dizendo que existe outro rei, chamado Jesus.
8 Kale himiyama hurahama ga o ko laka pe koti mendindau hima laka lenga o mwanji ni wu mendikoni ete ya wu apapana.
8 Tanto a multidão como as autoridades ficaram agitadas quando ouviram essas palavras.
9 O hinga keke kale koti mendindau hima laka leto Jeson ga ele rini ga daro hima fwelenga wunu sawewani wunu kotimworo ya ti wu hasinimbwa wunu andosini ya wu i.
9 E as autoridades soltaram Jasão e os outros, depois que eles pagaram a quantia exigida para isso.
10 Wosini o niliki kumbwa ele hiparakambwe Pol hima pi Sailas ni wu humbwewani Beriya ko ki ya fi i. Fi ini Beriya ko ki fi rarusini Juta hima kupu lei lotu wo aka ki ya fi raru.
10 Logo que anoiteceu, os irmãos enviaram Paulo e Silas para a cidade de Bereia. Quando chegaram lá, eles foram à sinagoga .
11 Juta hima kupu le Beriya ko ki wu dau ti, wunu hima kipe naha. Tesalonaika ki dau Juta hima kupu leni wu dikindau. Beriya ko ki dau Juta hima kupu le Gotri mwanji wu mendini o keke wu wondau. Wosini gisi gisi Gotri chengi tiki dau mwanji tini wu kilindani ete wu hambwandau, mwanji fihi mwe naha umo, mina.
11 As pessoas dali eram mais bem-educadas do que as de Tessalônica e ouviam a mensagem com muito interesse. Todos os dias estudavam as Escrituras Sagradas para saber se o que Paulo dizia era mesmo verdade.
12 O hinga wu wo wo wunu hima miyafo sembe wuhi ti ya wu ha. Girik pe hi chele humwe fwelenga Girik pe hima fwelenga wunu okwe sembe ti ya wu ha.
12 Assim muitos judeus naquela cidade creram, e também não judeus, tanto mulheres da alta sociedade como também muitos homens.
13 Ete wondawani Tesalonaika ko ki dau Juta hima kupu le wu mendiwani Pol Beriya ko pe hima leni Gotri mwanji ya ri bwanda. Wosini ka ko ki ya wu i. Wosini ele himiyama hurahama wui inaka ni wu jamekowani ya wu apapana.
13 Mas, quando os judeus de Tessalônica souberam que Paulo tinha anunciado a palavra de Deus também em Bereia, foram até lá e começaram a agitar e atiçar o povo contra eles.
14 Ete wowani metengei ete ele sembe haro hima Pol ni wu humbwewani hapimwai tokwe ya ri rai. Wondawani Sailas hima pi Timoti to Beriya ko ki ya ete fi da.
14 Então os irmãos enviaram Paulo imediatamente para o litoral; porém Silas e Timóteo ficaram em Bereia.
15 Ete wondawani Pol ni numbo ki raꞌairo hima le ete rini raꞌaini Atenes ko ki ya rini rakaru. Dani ini wu ai ikowani Pol Sailas hima pi Timoti ni mwanji ka hinga ya ri humbwe, “Kini ani tambwa ma ki tamata.”
15 Os irmãos que protegiam Paulo o levaram até a cidade de Atenas. Depois voltaram para Bereia, levando um recado de Paulo; ele pedia que Silas e Timóteo fossem encontrá-lo em Atenas o mais depressa possível.
16 Wosini Pol Atenes ko ki ri dani fini ri nikisindani ri heiwani o ko laka ki gambolombo gotri miyafo naha o ki ya da. Wowani sembe rihi ti o mwaꞌambwe ni kapwa naha ya ri mendi.
16 Enquanto estava esperando Silas e Timóteo em Atenas, Paulo ficou revoltado ao ver a cidade tão cheia de ídolos.
17 Ete wofunu Juta hima kupu lei lotu wo aka ki ri ini Juta hima kupu lenga ele Gotri ni akindau hima ba fwelenga ya wu anambwanda. Wondani gisi gisi hima waundau apweli ki ri ini ele hima wausiwani wunu ga mwanji ya ri bwanda.
17 Ele ia para a sinagoga e ali falava com os judeus e com os não judeus convertidos ao Judaísmo. E todos os dias, na praça pública, ele falava com as pessoas que se encontravam ali.
18 Wondawani hambwa kipe hambwandau hima fwele, wunu fwele Epikuriyan hi uchandau, wunu fwele Sitoik hi uchandau, woro wunu mwanji ti rini ga au hinga ya wu anayenda. Wondani fwele ete sawe, “Ka bai perumbwa perumbwandau hima bwele mwanji ni ri bwakondau?” Wowani fwele sawe, “Do hima ko ba fwelei gotri leni ri sawendau.” Pol Jisas mwanji ga ri hasini ai ri sairo mwanji ga wunu ri bwandawani wunu o hinga ya wu sawenda.
18 Alguns professores epicureus e alguns estoicos discutiam com ele e perguntavam: — O que é que esse ignorante está querendo dizer? Outros comentavam: — Parece que ele está falando de deuses estrangeiros. Diziam isso porque Paulo estava anunciando Jesus e a ressurreição .
19 Ete wosini Pol ni Ariyopakas ki wauro kanisol hima le tambwa ya rini wu raꞌai. Wosini ya wu sawe, “Nunu kale himiyama hurahama leni mwanji anandi mi bwandau tini nu hambwa ki.
19 Então eles o levaram a uma reunião da Câmara Municipal e disseram: — Gostaríamos de saber que novo ensinamento é esse que você está trazendo para nós.
20 Mi mwanji nu mendini nu hambwawani ba fo hinga. Woroti mwanji mu mwe tini nu mendi ki.”
20 Pois você diz algumas coisas que nos parecem esquisitas, e nós gostaríamos de saber o que elas querem dizer.
21 Ele Atenes ko kipe hima lenga o ko ki dau hima kicha lenga wunu sumbu kipe hinga wu wonda nambwe, mina. Wunu gisi gisi mwanji anandi hinga tini wu mendi mendi wu bwa bwa ele tau ra gisi wuhi nimba ete ini humbundau.
21 É que todos os moradores de Atenas e os estrangeiros que viviam ali gostavam de passar o tempo contando e ouvindo as últimas novidades.
22 Ete wowani Pol Ariyopakas ki wauro kanisol hima le nindo ki etisini ya ri sawe, “Kunu Atenes pe hima. Kunu ani heiwani kui gotri leni lotu wondau sumbu hinga tinda ete ku torosindau.
22 Então Paulo ficou de pé diante deles, na reunião da Câmara Municipal, e disse: — Atenienses! Vejo que em todas as coisas vocês são muito religiosos.
23 Mwase ani ini ele ku lotu wondau mwaꞌambwe leni ani heisinimbwa ani ini kui gotri keke yaro tei foti okwe ani heiro. O tei tenge ki mwanji foti ka hinga kaisinda, ‘Ahaꞌa tei oti nu hikisandau gotri fo keke, rihi.’ Woro kunu nimba ete rini ku lotu wondau ti, apa o Gotri mwanji mu mwe ti kunu a sawekonda.
23 De fato, quando eu estava andando pela cidade e olhava os lugares onde vocês adoram os seus deuses, encontrei um altar em que está escrito: “ Ao Deus Desconhecido ”. Pois esse Deus que vocês adoram sem conhecer é justamente aquele que eu estou anunciando a vocês.
24 “Gotri tombwa ahaꞌa nuwe ri wosini kalahaꞌa nuwe ki dau mwaꞌambwe hinga tinda ri wosiro. Do Gotri mwe ri niri tinga nuwe tinga rindombwa Apukolaka. O hinga keke rini hima to kiro lotu wo aka tiki raruni ri litinda nambwe.
24 — Deus, que fez o mundo e tudo o que nele existe, é o Senhor do céu e da terra e não mora em templos feitos por seres humanos.
25 Rini mwaꞌambwe foti keke heifunda nambwe. O keke hima i tapa foki apa hinde rini okula kumbwa, mina. Rini rinjenga hima i himamwale ri owesini ele mwaꞌambwe hinga tinda ete ele hima ni ri handau.
25 E também não precisa que façam nada por ele, pois é ele mesmo quem dá a todos vida, respiração e tudo mais.
26 Rindombwa nui atei funda naha ri wosiwani o atei tombwa ele himiyama hurahama miyafo wosiwani sukwaro. Wosiwani do nuwe ki ele mapwa ele mapwa wunu humbwero. Rinjenga gisi ti wunu oweni nuwe woro ti ele mapwa hinga tinda wunu fikasiro.
26 De um só homem ele criou todas as raças humanas para viverem na terra. Antes de criar os povos, Deus marcou para eles os lugares onde iriam morar e quanto tempo ficariam lá.
27 Ele sumbu hinga ri wosiro ti, ele hima Gotri ni wu wakinehei ki. Rini wu wakinehei ki ete wu simiya simiyawa mwe naha ki apa rini wu hei sindau. Hinde wowani, rini nunu funda funda ki apahime ri da numbwa.
27 Ele fez isso para que todos pudessem procurá-lo e talvez encontrá-lo, embora ele não esteja longe de cada um de nós.
28 Nunu rini ki himamwale ti, e, kwambu ti nu torosinimbwa nu ichiꞌuchandau. Wosini nunu rini funda naha kekembwa nu dau, ele kui nindo ki dau hambwandau hima fwele ka hinga sawero hinga, ‘Nunu okwe ri che hinga nu dau.’
28 Porque, como alguém disse: “Nele vivemos, nos movemos e existimos.” E alguns dos poetas de vocês disseram: “Nós também somos filhos dele.”
29 O hinga nunu ri che hinga nu dasini ka hinga nu hambwa hinga, Gotri rini gol, silifa, e, humokuto tiki wosindau mwaꞌambwe hinga. Wondani nunu ka hinga nu hambwa hinga, o hima i inaka tiki hima i tapa tiki rini wosiro.
29 E, já que somos filhos dele, não devemos pensar que Deus é parecido com um ídolo de ouro, de prata ou de pedra, feito pela arte e habilidade das pessoas.
30 Imbihumbwa pe hima le Gotri ni wu hikisasini wu wondaro sumbu tini Gotri o gisi ki mwanji kwambu tiki wunu sawe nambwe. Woroti apa ele ko ele ko pe hima leni mwanji kwambu tiki ya wunu sawenda, wunu kapwa sumbu wuhi gumwa wu si kinani.
30 No passado Deus não levou em conta essa ignorância. Mas agora ele manda que todas as pessoas, em todos os lugares, se arrependam dos seus pecados.
31 Hinde wowani, koti wono gisi foti o kunu owesinda. O gisi ki ele himiyama hurahama lei sumbu tini wunu silikonda. Mwanji rihi ti kipe naha tumbwa ete indano. Gotri hima foni o rini esisinda. Rindo ka koti wono gisi tini aulindano. Ori hima hasiwani Gotri matimat ki ai rini rasairo. O keke sembe mwe naha ma rini nu ha.”
31 Pois ele marcou o dia em que vai julgar o mundo com justiça, por meio de um homem que escolheu. E deu prova disso a todos quando ressuscitou esse homem.
32 Wowani hasini matimat ki ai sairo mwanji o tini wu mendini hima fwele rini sawehingiwani hima fwele ete ya wu sawe, “Mi sawero mwanji ti ai nu mendi ki.”
32 Quando ouviram Paulo falar a respeito de ressurreição, alguns zombaram dele, mas outros disseram: — Em outra ocasião queremos ouvir você falar sobre este assunto.
33 O hinga wowani Pol wunu andosini ya ri i.
33 Então Paulo foi embora dali.
34 Wowani hima fwele ri mwanji ni sirinani sembe ti ya wu ha. Wui nindo ki hima fori Daiyonisiyas, rini Ariyopakas ki waundau kanisol hima fori, humwe foti hi tihi ti Damaris, e, hima fwele okwe o hingambwa sembe ti ya wu ha.
34 Mas algumas pessoas creram e se juntaram a ele. Entre essas estavam Dionísio, que era membro da Câmara Municipal, uma mulher chamada Dâmaris e mais outras pessoas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.