Atos 14

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Wosini Aikoniyam ko ki o hingambwa ya fi ai wosi. Ele Juta hima kupu lei lotu wo aka ki fi raruni Gotri mwanji ti ya fi bwanda. Fini kipe naha tumbwa ete fi bwandawani Juta hima kupu fwelenga Girik pe hima lenga sembe ti ya wu ha.
1 A mesma coisa aconteceu na cidade de Icônio. Paulo e Barnabé entraram na sinagoga e falaram de tal maneira, que muitos judeus e não judeus creram.
2 Ete wowani Juta hima kupu fwele sembe ti wu ha nambwe wu dasini ele himiyama hurahama ba fwelei sembe tini ya wu rasainda. Ete wokowani ele sembe ha himako ni kapwa inaka ti ya wu hambwa.
2 Mas os judeus que não creram atiçaram os não judeus contra os cristãos.
3 Wondawani fini Aikoniyam ko tiki gisi huwe laka hingache fi dani Apukolaka i mwanji ti kwambu tiki ya fi bwanda. Wondawani Apukolaka tapa fihi ti fini okulasiwani ele ba fo ba fo sumbu ya fi wosinda. Wondawani ele himiyama hurahama ele sumbu ni wu heini ya wu sawe, “Do Gotri mwanji hima keke woni ri humbwero ti mwe naha tumbwa.”
3 Os apóstolos ficaram muito tempo em Icônio, falando com coragem a respeito do Senhor Jesus. E o Senhor mostrava que a mensagem deles sobre a sua graça era verdadeira, pois ele dava a eles o poder de fazer milagres e maravilhas.
4 Ete wowani o ko kipe hima le nerimbe fisi ya huwa. Fwele Juta hima kupu lenga sembe funda wu etiwani, fwele Pol hima pi Banapas ga sembe funda ya wu eti.
4 Os moradores da cidade estavam divididos: alguns apoiavam os judeus, e outros eram a favor dos apóstolos.
5 Dani ini ele hima ba fwelenga Juta hima kupu lenga ele wui hiꞌucha hima lenga funda wu wausini, Pol hima pi Banapas ni kapwa sumbu fini wu woni humokuto tiki fini wu ekeheni yewa ha kinani mwanji ti funda bwani ya wu mendi.
5 Então os não judeus e os judeus, juntos com os seus chefes, resolveram maltratar os apóstolos e matá-los a pedradas.
6 Ete wowani fini o sumbu ni fi hambwakowani fi sai fi akini Likiyoniya mapwa tokwe dau ko laka pi Lisitara, Depi ko laka tokwe opi ko laka ni takaisindau ele koche tokwe ya fi i.
6 Quando Paulo e Barnabé souberam disso, fugiram para Listra e Derbe, cidades do distrito da Licaônia, e para as regiões vizinhas.
7 Wosini Gotri mwanji kipe tini ele ko ki ya fi bwanda.
7 E ali anunciaram o evangelho .
8 Lisitara ko tiki hima fori ya lilinda, seke rihi ti dinga ba. Imbihumbwa ri nuwai sembe we ki ri dawani seke rihi ti ete rini kapwa wosiro. Kari hima rini ichiꞌuchanda nambwe.
8 Na cidade de Listra havia um homem que estava sempre sentado porque era aleijado dos pés. Ele havia nascido aleijado e nunca tinha andado.
9 Woro ori hima Pol mwanji ni ya ri mendinda. Wondawani Pol ri miya ti kwambu tiki rini misindani ri heiwani ori hima Gotri kipe rini wosi kinani sembe ti rini numbwa hasindau.
9 Esse homem ouviu as palavras de Paulo, e Paulo viu que ele cria que podia ser curado. Então olhou firmemente para ele
10 Ete wowani Pol kwambu tiki amwei ka hinga ya sawe, “Mini ma saiꞌeti.” Ete wowani ri chunani saini ya ri i.
10 e disse em voz alta: — Levante-se e fique de pé! O homem pulou de pé e começou a andar.
11 Ete wowani ele himiyama hurahama miyafo Pol wosiro sumbu tini ya wu hei. Wokoni Likiyoniya mwanji tiki ka hinga ya wu sawe, “Dele gotri miyafo, hima hinga waꞌaisini nunu ki sikaro.”
11 Quando o povo viu o que Paulo havia feito, começou a gritar na sua própria língua: — Os deuses tomaram a forma de homens e desceram até nós!
12 Wosini Banapas ni wui gotri hi foki, Sus, ya wu uchasi. Pol rini mwanji bwa hima naha. O hinga keke wui gotri hi foki, Hemis, ya rini wu uchasi.
12 Eles deram o nome de Júpiter a Barnabé e o de Mercúrio a Paulo, porque era Paulo quem falava.
13 Sus aka laka ti o ko laka i gamba naha tokwe kai enindau. Wosiwani o aka laka ki dau bwangu mu hima rito bulumakau hura fwelenga me so ki wosiro kaꞌapwe fwelenga ya rata. Wosini o ko laka lengenumbo tiki ya ri ta, rini ga ele himiyama hurahama ga ele bulumakau wu yesini wui gotri ni handau hinga fini ni wu ha kinani.
13 O templo de Júpiter ficava na entrada da cidade, e o sacerdote desse deus trouxe bois e coroas de flores para o portão da cidade. Ele e o povo queriam matar os animais numa cerimônia religiosa e oferecê-los em sacrifício a Barnabé e a Paulo.
14 Wowani Gotri tau ra himache kapi, Banapas hima pi Pol, fini o tini fi mendikoni nikaꞌari fihi ti ya fi lefehe. Wosini fi namani fi ini ele himiyama hurahama wui nindo tiki ya fi ucha,
14 Quando os dois apóstolos souberam disso, rasgaram as suas roupas, correram para o meio da multidão e gritaram:
15 “Kunu dele hima, bwele keke do sumbu hinga tini ku wosindau? Sini hima minde, kunu hingambwa. Sini Gotri mwanji kipe tini kunu si sawendau. Kunu kale bai nimba gambo sumbu hinga ma ando. Wosini ete da ete dau Gotri tambwa ma ku ta. Rindombwa niri ti, nuwe ti, soluwara ti, ele ki dau mwaꞌambwe hinga tinda ri wosiro.
15 — Amigos, por que vocês estão fazendo isso? Nós somos apenas seres humanos, como vocês. Estamos aqui anunciando o evangelho a vocês para que abandonem essas coisas que não servem para nada. Convertam-se ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo o que existe neles.
16 Mwe naha, imbihumbwa ele gisi hinga dele nuwe ki dau himiyama hurahama le ri andosiwani wui sumbu hukwe tumbwa wu sirinandaro.
16 No passado Deus deixou que todos os povos andassem nos seus próprios caminhos.
17 Woroti Gotri ri sumbu tinda kunu ri hikisa numbwa. Mina. Rini sumbu kipe tumbwa ete nunu ri wosindau. Rini hewen ko tiki dasini mwa ti kunu keke humbwewani sikandani a miyafo naha wosiwani kipe tumbwa sukwandau. Wosini rini ele ahirahi funda kunu ri chikindani sembe wahapi kunu hasiwani ku eripendau.”
17 Mas Deus sempre mostra quem ele é por meio das coisas boas que faz: é ele quem manda as chuvas do céu e as colheitas no tempo certo; é ele quem dá também alimento para vocês e enche o coração de vocês de alegria.
18 Fini o mwanji hinga fi bwasini ele himiyama hurahama ni tau kwambu naha fi rani wui gotri ni handau hinga fini ni wu hano sumbu ti ya fi etipenda.
18 Mesmo depois de terem dito isso, os apóstolos tiveram muita dificuldade para evitar que o povo matasse os animais em sacrifício a eles.
19 Ete wosiwani Andiok pe Aikoniyam pe Juta hima kupu fwele ya wu ta. Wosini wundo ele himiyama hurahama leni sembe ti wu rasaiwani humokuto ti wu ekeheni Pol ni ya wu ye. Wosini hima tape rihi ti wu longoni o ko takai hoko tokwe ya rini wu rakwai. Wunu ka hinga wu hambwaro, ori hima hahiro.
19 Alguns judeus que tinham vindo das cidades de Antioquia e de Icônio conseguiram o apoio da multidão, apedrejaram Paulo e o arrastaram para fora da cidade, porque pensavam que ele tinha morrido.
20 Ete wosiwani ele sembe ha himako tani rini wu haweisiwani ri ai saini o ko laka ki ya ri ai raru. Wosini dani ini lindanawani Banapas ga Depi ko laka fo tokwe ya fi i.
20 Mas, quando os cristãos se ajuntaram em volta dele, ele se levantou e entrou na cidade de novo. E no dia seguinte Paulo e Barnabé partiram para a cidade de Derbe.
21 Wosini o ko laka ki Gotri mwanji kipe ti fi bwandani ele himiyama hurahama miyafo fi okulawani Jisas ni sirinandau hima hinga ya sukwa. Da hinga woni Lisitara, Aikoniyam, Andiok ko laka tokwe ya fi ai i.
21 Paulo e Barnabé anunciaram o evangelho em Derbe, e muitos moradores daquela cidade se tornaram seguidores de Jesus. Depois voltaram para as cidades de Listra, Icônio e Antioquia da Pisídia.
22 Wosini ele Jisas ni sirinandau himako lei sembe tini kwambu tiki ya fi okulanda. Fini kwambu tiki ka hinga ya wunu sawe, “Kunu sembe ha sumbu ti kwambu tiki ma ku toronambu. Nunu metengei ele nomo hinga nu rasinimbwa ka Gotri ko kipe naha ki nu raruno.”
22 Eles animavam os cristãos e lhes davam coragem para ficarem firmes na fé. E também ensinavam que era preciso passar por muitos sofrimentos para poder entrar no Reino de Deus .
23 Ete wosini fini ele sios hinga tinda, sembe ha himako wui nindo tiki mekupu hima hinga funda funda ya wunu fi esi. Wosini ahirahi fi hakisini Gotri ni fi uchahambwani ele sios hima hinga tinda ete ka sembe wu handau hima ri, wui Apukolaka i tapa tenge tiki ya fi ha.
23 Em cada igreja os apóstolos escolhiam presbíteros . Eles oravam, jejuavam e entregavam os presbíteros à proteção do Senhor, em quem estes haviam crido.
24 Dani ini Pisitiya mapwa nindo ki fi ini Pamufiliya mapwa ki ya fi raru.
24 Então Paulo e Barnabé atravessaram o distrito da Pisídia e chegaram até a província da Panfília.
25 Wosini Gotri mwanji ti Peka ko tiki fi bwasini Ateliya ko tokwe ya fi rai.
25 Anunciaram a palavra em Perge e depois foram para o porto de Atália.
26 Ateliya ko ki fi raini sipi tenge tiki fi rauni fi litiwani sipi o to fini ra ra Andiok ko tokwe ya fini raꞌai. Imbihumbwa o ko ki sios hima le Gotri tapa tenge tiki fini hasini humbwewani fi iro, Apukolaka tau fi randawa Gotri fini ga dani fi tau okula kinani. Woroti o tau fi ra ra apa o ko ki fi ai taro.
26 Dali foram de navio para Antioquia da Síria, onde eles haviam sido entregues aos cuidados de Deus, para o trabalho que agora estavam terminando.
27 Andiok ko o ki fi raruni sios hima le fi heini wunu uchawani wu tani wu wausiwani Gotri fini ga randaro tau ti ya wunu fi sawe. Wosini ya fi sawe, “Gotri ele hima ba fwele keke numbo ti nambusindau, sembe wu ha ki.”
27 Quando chegaram lá, reuniram as pessoas da igreja e contaram tudo o que Deus havia feito por meio deles. E contaram como ele tinha aberto o caminho para que os não judeus também cressem.
28 Wosini gisi miyafo hinga Gotri ni sirinandau hima lenga ya fi da.
28 E ficaram muito tempo ali com os seguidores de Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.