Atos 13

Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Andiok ko pe sios ki Gotri mwanji bwarakarandau hima lenga ondiyakandiyandau hima lenga ya wu da. Hi wuhi ti kale: Banapas, Saimon hi rihi foti Naisa, Lusiyas Sairini pe, Maneyeni rini Herot Teterak ga muku funda fi andaro, e, Sol.
1 Havia na igreja de Antioquia profetas e mestres: Barnabé; Simeão, chamado Níger; Lúcio, de Cirene; Manaém, que tinha sido criado com Herodes, o tetrarca; e Saulo.
2 Wunu Apukolaka ni wu lotu wondani ahirahi ya wu hakinda. Wondawani Gotri Himamwale kipe ya sawe, “Kunu Banapas hima pi Sol ma ku esisiwa o fini ani ucharo tau sa fi ra.”
2 Enquanto eles estavam adorando o Senhor e jejuando, o Espírito Santo disse: — Separem-me, agora, Barnabé e Saulo para a obra a que os tenho chamado.
3 Wosiwani ahirahi wu hakisini Gotri ni wu uchahambwasini tapa wuhi ti tape tenge fihi tiki ya wu owe. Wosini fini wu humbwewani ya fi i.
3 Então, jejuando e orando, e impondo as mãos sobre eles, os despediram.
4 Gotri Himamwale kipe fini humbwewani fi ini Selusiya ko ki ya fi rai. Selusiya ko ki fi raini sipi tiki fi rau fi litisiwani sipi fini ra ra Saipuras mapwa tokwe ya fini rakachi.
4 Barnabé e Saulo, enviados pelo Espírito Santo, foram até Selêucia e dali navegaram para Chipre.
5 Wosiwani Salamis ko ki fi raruni Juta hima kupu le lotu wondau aka ki Gotri mwanji ya fi bwanda. Wondawani Jon fini okulanda ki fini ga ya da.
5 Quando chegaram a Salamina, começaram a anunciar a palavra de Deus nas sinagogas judaicas. Tinham também João como auxiliar.
6 Wosini fini ele Saipuras ko cheche hinga ya tinda fi i. Wosini fi ini Pefos ko ki ya fi raru. Pefos ko o ki hima fori ya fi hei. Ori hima rini saya wosi ga humwe mwaꞌambwe ga wondau hima. Rini Juta hima kupu fori, woro nimba gambo gotri mwanji bwarakarandau hima. Hi rihi ti Ba Jisas.
6 Havendo atravessado toda a ilha até Pafos, encontraram certo judeu, de nome Barjesus, que praticava magia e era falso profeta.
7 Woroti rini gapiman apukolaka ga ri daro, hi rihi ti Sesiyas Polas. Sesiyas Polas hambwa rihi kipe naha. O keke Banapas hima pi Sol i kinani ya fini ri ucha, Gotri mwanji ti ri mendi ki.
7 Ele estava com o procônsul Sérgio Paulo, que era um homem inteligente. O procônsul, tendo chamado Barnabé e Saulo, desejava ouvir a palavra de Deus.
8 Wondawani ori hima, Girik mwanji tiki jamekoni rini uchasiro ti Elimas, Gotri tau fihi o tini ya ri rakainda. Hima mwe ri saya wosi, ba fo ba fo humwe mwaꞌambwe wosindau hima. Wondani gapiman apukolaka ri inaka tini ri jamekowa sembe ha numbo ti ri ando kinani.
8 Porém o mago Elimas — e é assim que se traduz o nome dele — se opunha a eles, procurando afastar da fé o procônsul.
9 O gisi Sol ni uchandaro hi foti Pol, Apukolaka ri Himamwale rini ki talesiwani Elimas ni miya kwambu tiki ri hei heini ya ri sawe,
9 Mas Saulo, também chamado Paulo, cheio do Espírito Santo, olhando firmemente para Elimas, disse:
10 “Mini Saiten i che! Mini ele sumbu kipe ni miho mi wosindau. Ele nimba gambo mwanji ga ele kapwa sumbu ga mini ki ete talesindau. Mini do Apukolaka ri numbo kipe tini walambe sumbu mi wosindau. Do sumbu hinga ti hinde wowani mi ando nambwe sindau?
10 — Ó filho do diabo, cheio de todo o engano e de toda a maldade, inimigo de toda a justiça, por que você não deixa de perverter os retos caminhos do Senhor?
11 Apa ma mendi, Apukolaka ri tapa tiki apa o mini yekonda. Wowa miya mihi ti o mini sakonda. Wosiwa hinde apa mi maꞌaikaꞌai kumbwa, gisi hime laka hinga ete mi dano.” Pol o hinga sawekowani metengei ba ete Elimas miya hundukoni hiki hinga foti sikani miya rihi ti ete yoho. O hinga wosiwani ri ini hima foti tapa tiki rini torosini rini raꞌichiꞌucha kinani ya ri dirindari.
11 Eis que, agora, a mão do Senhor está contra você, e você ficará cego, não vendo o sol por algum tempo. No mesmo instante, caiu sobre ele névoa e escuridão, e, andando em círculos, procurava quem o guiasse pela mão.
12 Wowani gapiman apukolaka o sumbu ni ri heini sembe ti ya ri ha. Hinde wowani, Apukolaka i mwanji ni ri mendikoni inaka rihi ti au rini saindaro.
12 Então o procônsul, vendo o que havia acontecido, creu, maravilhado com a doutrina do Senhor.
13 Wosini Pol ga ele hima rini ga tau rani indaro lenga Pefos ko wu andosini sipi tenge tiki wu litisiwani Pamufiliya mapwa Peka ko tokwe ya wunu raꞌai. Wosiwani Jon wunu andosini Jerusalem ko tokwe ya ri i.
13 E, navegando de Pafos, Paulo e seus companheiros viajaram a Perge da Panfília. João, porém, deixando-os, voltou para Jerusalém.
14 Peka ko ti wu andosini wu ini Pisitiya mapwa tokwe Andiok ko tiki ya wu raru. Wosini himati gisi tawani Juta hima kupu lei lotu wo aka ki wu raruni ya wu liti.
14 Mas eles, saindo de Perge, chegaram a Antioquia da Pisídia. No sábado, entraram na sinagoga e sentaram-se.
15 Wosiwani sios aka aulindau hima laka le, Gotri lo mwanji kaisindau chengi lenga Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei chengi lenga wu hambwasini Pol ga rini ga tau randau hima lenga mwanji ti wunu humbweni ya wu sawe, “Nui hiparakambwe le, kunu fori dele himiyama hurahama lei sembe wunu okulano mwanji kipe fo dawa ma bwawa sa wu mendi.”
15 Depois da leitura da Lei e dos Profetas, os chefes da sinagoga mandaram dizer-lhes: — Irmãos, se vocês têm alguma palavra de consolo para o povo, falem.
16 Ete wowani Pol saiꞌetisini tapa ti ri raꞌichiꞌuchasini ya ri sawe, “Kunu Isurel hima kupu lenga, Gotri ni akindau hima ba fwelenga ma ku mendi.
16 Paulo, levantando-se e fazendo com a mão sinal de silêncio, disse: — Israelitas e todos vocês que temem a Deus, escutem!
17 Do Isurel hima kupu lei Gotri to nui atei hima ni metengei rihi nasini ri ondiyasiro. Woro wunu imbihumbwa Isip ko tiki hima kicha naha wu dawani Gotri to wunu okulawani hima kupu miyafo naha wu sukwaro. Da hinga woni ri kwambu omwesika ki wunu okulasiwani Isip ko wu andosini ya wu ta.
17 O Deus do povo de Israel escolheu os nossos pais e exaltou o povo durante a sua peregrinação na terra do Egito, de onde os tirou com braço poderoso.
18 Wosini ka hima da nambwe nuwe ki wunu ni ete ri enependawani asama ti 40 hinga ya i.
18 Suportou os maus costumes do povo durante uns quarenta anos no deserto.
19 Wosini Kenan mapwa tokwe dau tapaꞌangi ini hatachi fisi ko pe himiyama hurahama leni ri yeni ri sisini o nuwe hinga Isurel hima kupu leni ya ri ha. Ete wowani o nuwe ya wu toro. Kale sumbu hinga wu wosindaro asama ti 450 hinga.
19 E, havendo destruído sete nações em Canaã, deu essas terras como herança ao seu povo.
20 Wosini Isurel ko tiki hiꞌucha hima le ri esi esi i ini Gotri mwanji bwarakarandaro hima kari, Samiyel, sukwaro gisi tiki ya ambwe.
20 Tudo isso levou cerca de quatrocentos e cinquenta anos. Depois disso, lhes deu juízes, até o profeta Samuel.
21 “Ete wosiwani o gisi ki Gotri ni ya wu uchanda, king apukolaka fori wu rata kinani. Wowani Gotri Kisi ri che fori, Sol, ni ya wunu ha. Rini Benesamin hima kupu fo. Wosiwani rindo king apukolaka ri waꞌaisini ete ri da dawani asama ti 40 ya i.
21 Então eles pediram um rei, e Deus lhes deu Saul, filho de Quis, da tribo de Benjamim, e isto durante quarenta anos.
22 Ete wowani Gotri ai rini andosini Defit ni king apukolaka wuhi hinga ya ri ai esi. Rini Defit keke ele hima ni ka hinga ya ri sawe, ‘Ani ani heihiro, Jesi che ri, Defit. Inaka ahi ti kari hima keke a wondau. Rindo apa dele ai okokona hinga ri sirinandano.’
22 E, tendo tirado Saul, levantou-lhes o rei Davi, do qual também, dando testemunho, disse: “Achei Davi, filho de Jessé, homem segundo o meu coração, que fará toda a minha vontade.”
23 Wosini Gotri o imbihumbwa funda bwani ri mendiro sumbu hinga tini ya ri wosi. Gotri Defit ri anitafenita leki ai nunu raꞌaino hima fori, ka Jisas ni Isurel hima kupu leni ya ri ha.
23 Da descendência deste, conforme a promessa, Deus trouxe a Israel o Salvador, que é Jesus.
24 “Jisas ta nambwe dawani uku yasindau hima kari, Jon, Isurel hima kupu leni mwanji ya ri sawe, kapwa sumbu wuhi ti gumwa wu sisini fwa tiki wu raiwa uku wunu yasi kinani.
24 Antes da manifestação dele, João pregou um batismo de arrependimento a todo o povo de Israel.
25 Jon ele ri tau kamindache naha ri humbukondani ya ri sawe, ‘Kunu ani ni hinde hinga ku hambwandau? Ani do ku nikisindau hima, mina. Woroti ma ku mendi. Hima fori ai gumwa tokwe tano ti, rini hima omwesika naha. Ani kapwacheche naha. A randau tau ti kapwacheche, rindo ri rano tau ti omwesika naha.’
25 Quando João estava completando a sua carreira, disse: “Quem vocês pensam que sou? Não sou aquele que vocês esperam. Mas depois de mim vem aquele de cujos pés não sou digno de desamarrar as sandálias.”
26 “Dele ai hiparakambwe, kunu Epuraham hima kupu le, e, kunu Gotri ni akindau hima ba fwele, dohaꞌa nunu ai raꞌaino Gotri mwanji ti, oti Gotri nunu keke humbwewani tasinda.
26 — Irmãos, descendência de Abraão e todos vocês que temem a Deus, a nós foi enviada a palavra desta salvação.
27 Kale Jerusalem ko laka ki dau hima lenga wui hiꞌucha hima lenga wunu kari hima ni wu hikisandau. Wunu ka Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei chengi ni ele himati gisi hinga wu hambwandaro ti norukweni wu hambwa nambwe, mina. Wunu rini ni kotimwoni ka imbihumbwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima le bwaro hinga tini ya rini wu wosi.
27 Pois os moradores e as autoridades de Jerusalém, não conhecendo Jesus nem as palavras dos profetas que são lidas todos os sábados, cumpriram as profecias, quando condenaram Jesus.
28 Wu wakini wu heiwani sumbu fo rini ki sukwa nambwe, nimba rini wu yeni wu si kinani wu wondaro. O keke Pailat ni ya wu uchanda, ri tani nindumwasari rini yewa ri ha kinani.
28 E, embora não achassem nenhuma causa de morte, pediram a Pilatos que ele fosse morto.
29 Wunu imbihumbwa kale Gotri mwanji bwarakarandaro hima lei chengi ki kaisini sawero hinga ele sumbu hinga tinda ya wu wosi. Wosiwani dani ini me yapweke tiki rini numwasini raꞌaini matimat fotiki ya rini eini wu si.
29 Depois de cumprirem tudo o que estava escrito a respeito dele, tirando-o do madeiro, puseram-no em um túmulo.
30 Ete wosiwani Gotri matimat tiki ya rini ai rasai.
30 Mas Deus o ressuscitou dentre os mortos,
31 Wosiwani ele ri himache Galili wu andosini Jerusalem ko laka tokwe rini depi funda wu indawani gisi miyafo ya rini wu heinda. O keke apa ele hima ele ri mwanji ni Juta hima kupu leni ya wu sawenda.
31 e durante muitos dias ele foi visto pelos que o tinham acompanhado da Galileia para Jerusalém, os quais são agora as suas testemunhas diante do povo.
32 “Imbihumbwa Gotri nui atei hima ni ha kinani sawero Gotri mwanji kipe ni ka hinga o kunu nu sawenda.
32 E nós anunciamos a vocês o evangelho da promessa feita aos nossos pais,
33 Mwanji mwe ti Gotri wui anitafenita nunu ni o ri hasinda. Rini Jisas ni ai ri rasairo ti, ri bwasiro hinga tini ri ai ri wosiro. Do sumbu Gotri chengi ki sawero ti, Sam chengi sapta fisi ki o da:
33 como Deus a cumpriu plenamente a nós, seus filhos, ressuscitando Jesus, como também está escrito no Salmo número dois: “Você é meu Filho; hoje eu gerei você.”
34 Gotri matimat tiki rini ai rasairo keke apa matimat tiki ri ai raini tape rihi ti kupwaꞌai hinga. Hinde wowani, Gotri mwanji ka hinga sawero:
34 — E quanto ao fato de que o ressuscitaria dentre os mortos para que jamais voltasse à corrupção, Deus o expressou desta maneira: “E cumprirei a favor de vocês as santas e fiéis promessas feitas a Davi.”
35 Ete wosini Sam chengi fotiki ka hinga sawesinda:
35 — Por isso, também diz em outro Salmo: “Não permitirás que o teu Santo veja corrupção.”
36 Woro nunu o nu hambwanda, Defit sawero mwanji oti rinjenga ri sawe nambwe. Hinde wowani, Defit Gotri okokona tini sirinani ele himiyama hurahama wui nindo tiki Gotri tau tini ri rasini ri hawani wu raꞌaini ri atei hima ni siro wa tukumbwa rini wu sisiwani ya ete ri kupwaꞌai.
36 — Porque tendo Davi, no seu tempo, servido conforme o plano de Deus, morreu, foi sepultado ao lado de seus pais e viu corrupção.
37 Woroti kari hima Gotri rini rasairo ti rini kupwaꞌai nambwe.
37 Porém aquele a quem Deus ressuscitou não viu corrupção.
38 O hinga keke, kunu ai hiparakambwe le, kipe ma ku hambwanda, nunu ka mwanji hinga tini kunu nu sawendau, kari hima tombwa kapwa sumbu kuhi ti rani ri humbweno.
38 Portanto, meus irmãos, saibam que é por meio de Jesus que a remissão dos pecados é anunciada a vocês;
39 Moses kairo Gotri lo mwanji hinga to kapwa sumbu kuhi hinde rani humbwe kumbwa. Wosini hima kipe hinde kunu ucha kumbwa. Hinde wowani, kari hima numbwa sembe hawa kapwa sumbu wuhi ti ri rani ri humbwesinimbwa hima kipe wunu ri uchano.
39 e, por meio dele, todo o que crê é justificado de todas as coisas das quais vocês não puderam ser justificados pela lei de Moisés.
40 O hinga keke kunu ma hambwafwaꞌainda, imbihumbwa kale Gotri mwanji bwarakarandaro hima Gotri chengi ki sawero ka sumbu hinga kunu ki tano keke. Wunu ka hinga ya wu sawe:
40 Portanto, tenham cuidado para que não lhes aconteça o que os profetas disseram:
41 — ausente —
41 “Vejam, ó desprezadores! Fiquem maravilhados e desapareçam, porque, no tempo de vocês, eu realizo obra tal que vocês não acreditarão se alguém lhes contar.”
42 Ete wosini Pol hima pi Banapas hoko tokwe fi sirakowani ele himiyama hurahama ya sawe, “Himati gisi ki do mwanji numbwa ma ki ai bwawa nu mendi.”
42 Quando Paulo e Barnabé estavam saindo, as pessoas pediram que, no sábado seguinte, lhes falassem estas mesmas palavras.
43 Wosini lotu wo aka wu andosini hoko tokwe ya wu sira. Wunu Juta hima kupu fwelenga ele Gotri ni akindau hima ba fwelenga o mwanji hinga wu sawero. Dele hima ba fwele, wunu Juta hima kupu lei lotu wo sumbu hinga tinda wu tororo. Wosini Pol hima pi Banapas ni ya wu sirinanda. Wondawani Gotri mwanji tini ya wunu fi sawenda, wowa sembe wuhi ti wunu yeni rasaindawa Gotri hima keke wondau sumbu ti wunu ri humbwewa kwambu tiki wu eti ki.
43 Terminada a reunião na sinagoga, muitos dos judeus e dos prosélitos piedosos seguiram Paulo e Barnabé, e estes, falando com eles, os persuadiam a continuar firmes na graça de Deus.
44 Dani ini himati gisi fo tawani o ko laka pe himiyama hurahama tani Gotri mwanji tini wu mendi kinani ya wu wau.
44 No sábado seguinte, quase toda a cidade se reuniu para ouvir a palavra do Senhor.
45 Wondawani Juta hima kupu le heiwani himiyama hurahama miyafo naha waundawani sembe enge fini wu andani Pol mwanji ni wu takichandani ya rini saweholiyanda.
45 Mas os judeus, vendo as multidões, ficaram com muita inveja e, blasfemando, contradiziam o que Paulo falava.
46 O hinga keke Pol hima pi Banapas kwambu tiki amwei ya wunu sawe, “Mwe naha Gotri sini ondiyasiwani do Gotri mwanji metengei naha kunu ni si raꞌairo. Wowani kunu do mwanji ni gumwa ti ku sindau. Wosini kunjenga ka hinga ku sawendau, ‘Nunu ete da ete da himamwale kipe kati hinde apa nu toro kumbwa.’ O hinga keke ma ku mendi, apa kunu si andosini hima ba fwele tambwa ya si ikonda.
46 Então Paulo e Barnabé, falando ousadamente, disseram: — Era necessário pregar a palavra de Deus primeiro a vocês. Mas, como vocês a rejeitam e se julgam indignos da vida eterna, eis que nos voltamos para os gentios.
47 Apukolaka ka hinga ri chengi ki nunu sawero:
47 Porque o Senhor assim nos determinou: “Eu coloquei você como luz dos gentios, a fim de que você seja para salvação até os confins da terra.”
48 Ete wowani himiyama hurahama ba fwele o mwanji ni wu mendikoni sembe wuhi ti kipe naha ti ya i. Wokoni wunu Apukolaka i mwanji ni ya wu eripe. Wosini ele himiyama hurahama ete da ete da himamwale wu toro kinani Gotri wunu ondiyasiro le, wundo sembe ti ya wu ha.
48 Os gentios, ouvindo isto, se alegravam e glorificavam a palavra do Senhor. E creram todos os que haviam sido destinados para a vida eterna.
49 Ete wowani Apukolaka i mwanji ti o mapwa ki ele ko ele ko tinda ete ya ichiꞌucha.
49 E a palavra do Senhor se espalhou por toda aquela região.
50 Woroti Juta hima kupu ele to Gotri ni akindau hi chele humwe fwelenga o ko laka ki dau hiꞌucha hima fwelenga wui sembe tini ya wu yeni rasai. Wosiwani wu saini Pol hima pi Banapas ni kapwa sumbu ti wu wosisini o wui ko ki fi dawani ya fini wu humbwe.
50 Mas os judeus instigaram as mulheres piedosas de alta posição e os principais da cidade e levantaram perseguição contra Paulo e Barnabé, expulsando-os do seu território.
51 Ete wowani fi saini wunu golo ni fi rawakasini Aikoniyam ko tokwe ya fi i.
51 E estes, sacudindo contra eles o pó dos pés, foram para Icônio.
52 Ete wowani ele sembe haro himako Himamwale kipe ti wunu ki talesiwani ya wu eripeꞌaripenda.
52 Os discípulos, porém, estavam cheios de alegria e do Espírito Santo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.