Atos 10
Kwanga New Testament (KWJ_WBT) vs VC
1 Ka Sisariya ko laka ki hima fori ya da, hi rihi ti Koniliyas. Rini 100 au anaye himako wui apukolaka. Kale au anaye himako ni wu uchandaro ti wunu Itali mapwa tokwe pe.
1 Havia em Cesaréia um homem, por nome Cornélio, centurião da coorte que se chamava Itálica.
2 Woroti rini Gotri ni lotu wondau hima. Ele ri aka ki funda wu dau hima hinga wunu Gotri ni akindau. Wosini ya mwaꞌambwe le Jutiya pe bwarichape hima le keke ri handau. O hinga ri wo wo rini Gotri ni ete ri uchahambwandau.
2 Era religioso; ele e todos os de sua casa eram tementes a Deus. Dava muitas esmolas ao povo e orava constantemente.
3 Dani ini gisi fo, nika rai amwa 3 kilok hinga iwani mwaꞌambwe foti tukuyaneheindau hinga amwei ya ri hei. Ri heiwani Gotri ensel rini tambwa raruni ya rini sawe, “Koniliyas.”
3 Este homem viu claramente numa visão, pela hora nona do dia, aproximar-se dele um anjo de Deus e o chamar: Cornélio!
4 Wowani Koniliyas rini heini ya aki. Wosini ya rini sawe, “Hima laka, hinde?” Wowani ensel ga ai Koniliyas ni sawe, “Gotri ni mi uchahambwandaro ti o mini mendiro. Ele bwarichape himiyama hurahama leni mi okulandaro ti Gotri o tini ri heini ri eripenda.
4 Cornélio fixou nele os olhos e, possuído de temor, perguntou: Que há, Senhor? O anjo replicou: As tuas orações e as tuas esmolas subiram à presença de Deus como uma oferta de lembrança.
5 Mini hima fwele ma humbwewa Jopa ko tokwe sa ini hima fori sa waki, hi rihi ti Saimon, e, hi rihi foti Pita. Wu ini sa apa rini ra ra ta.
5 Agora envia homens a Jope e faze vir aqui um certo Simão, que tem por sobrenome Pedro.
6 Ori hima, ri hi tipa Saimon aka tiki o kwakwa da, rini bulumakau tupu ki mwaꞌambwe fwele wosindau. Aka rihi ti soluwara gamba tiki o da.”
6 Ele se acha hospedado em casa de Simão, um curtidor, cuja casa fica junto ao mar.
7 Wosini ensel Koniliyas ni ri sawesini ya ri ai i. Wowani Koniliyas ri tau ra himache fisi ga ri tako tokwe dau au anaye hima foringa ya ri ucha. Ri tako tokwe dau hima ori rini Gotri ni akindani gisi gisi Koniliyas ga funda ete ri dau.
7 Quando se retirou o anjo que lhe falara, chamou dois dos seus criados e um soldado temente ao Senhor, daqueles que estavam às suas ordens.
8 Wosini Koniliyas ele hima namili ni rini ki sukwaro sumbu ni kipe naha ri sawesini wunu ri humbwewani Jopa ko tokwe ya wu i.
8 Contou-lhes tudo e enviou-os a Jope.
9 Wu ini numbo tiki ya wu tukuya. Lindanawani wu ai ini ka Jopa ko laka ya wu takai. Wondawani ka gisi Pita Gotri ni uchahambwa kinani aka tuwo ki kau wosiro tei tenge tiki ri rauni ri heiwani nika ti gondi tiki ya da.
9 No dia seguinte, enquanto estavam em viagem e se aproximavam da cidade - pelo meio-dia -, Pedro subiu ao terraço da casa para fazer oração.
10 Wowani Pita iche tinga rini hawani ahirahi ya ri a ki. Wondawani ahirahi ti ete wu otokunandawani mwaꞌambwe foti tukuyaneheindau hinga rini ki ya sira.
10 Então, como sentisse fome, quis comer. Mas, enquanto lho preparavam, caiu em êxtase.
11 Wowani ri heiwani niri ti tukwasiwani nikaꞌari omwesika laka hinga tito ya sira. Mwaꞌambwe mwe ti sumbu opuriꞌopuri torosini hanjaꞌaiwani nuwe tokwe ya sikanda.
11 Viu o céu aberto e descer uma coisa parecida com uma grande toalha que baixava do céu à terra, segura pelas quatro pontas.
12 Ka mwaꞌambwe we ki kwai daro ti kale ba fo ba fo omwe le, hopo le, e, apwe le ete kwai daro.
12 Nela havia de todos os quadrúpedes, dos répteis da terra e das aves do céu.
13 Wowani tumwa fori Pita ni ka hinga ya sawe, “Pita, ma saini dele omwe yesini a.”
13 Uma voz lhe falou: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
14 Ete wowani Pita ya sawe, “Apukolaka, ani apa ani a hinga. Ani mindo minambwe mi naro kapwa omwe leni ani anda nambwe.”
14 Disse Pedro: De modo algum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma profana e impura.
15 Wowani o tumwa numbo fisi ka hinga ya ai rini sawe, “Mwaꞌambwe ti Gotri to wosiro ti o kipe, dohaꞌa mwaꞌambwe mini apa kapwa na kei.”
15 Esta voz lhe falou pela segunda vez: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
16 Ka sumbu numbo namili ya ai sukwa. Ete wosini metengei o mwaꞌambwe niri tokwe ya ai rau.
16 Isto se repetiu três vezes e logo a toalha foi recolhida ao céu.
17 Ete wowani Pita inaka walefo hambwandani ya sawe, “Do tuku hinga ani heiro mu naha ti, ka hinde hinga?” O hinga ete ri hambwandawani Koniliyas wunu humbwero kale hima namili ete ya wu raru. Wunu Saimon aka tini ele hima ni wu sili sili wu i ini lengenumbo rihi tiki wu raruni ya wu eti.
17 Desconcertado, Pedro refletia consigo mesmo sobre o que significava a visão que tivera, quando os homens, enviados por Cornélio, se apresentaram à porta, perguntando pela casa de Simão.
18 Wosini ka hinga ya wu sawe, “Saimon, hi rihi foti Pita, rini dohaꞌa ki dauꞌu, mina?”
18 Eles chamaram e indagaram se ali estava hospedado Simão, com o sobrenome Pedro.
19 Wondawani Pita ka tuku hinga tini ete ri hambwandawani Gotri Himamwale kipe ti ya rini sawe, “Ma mendi, hima namili o mini wakinda.
19 Enquanto Pedro refletia na visão, disse o Espírito: Eis aí três homens que te procuram.
20 Mini ma sai raini wunu ga ma i. Mini apa inaka walefo hambwa kei. Anjenga wunu a humbwewani wu taro.”
20 Levanta-te! Desce e vai com eles sem hesitar, porque sou eu quem os enviou.
21 Wowani Pita ele hima tambwa raini ya ri sawe, “O ku wakini ku tandau hima ri, ani sa to. Bwele keke ku taro?”
21 Pedro desceu ao encontro dos homens e disse-lhes: Aqui me tendes, sou eu a quem buscais. Qual é o motivo por que viestes aqui?
22 Ete wowani ya wu sawe, “Koniliyas, rini 100 au anaye himako lei apukolaka, rindo nunu humbwewani nu taro. Rini hima kipe naha, Gotri ni ri akindau. Juta hima kupu le ete rini sawendau, Rini hima kipe naha. Gotri ensel forito ete rini sawero, mini ri sawewa mi ini aka rihi tiki mwanji mihi fwele mi bwawa ri mendi kinani.”
22 Responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus, o qual goza de excelente reputação entre todos os judeus, recebeu dum santo anjo o aviso de te mandar chamar à sua casa e de ouvir as tuas palavras.
23 Ete wosini Pita wunu sawewani ya wu raru. Wowani o niliki ahirahi wunu ri yakwasiwani rini ga ya wu tukuya. Wosini lindanawani ri saini wunu ga ya ri i. Ete wondawani Jopa ko laka pe sembe ha hima fwele okwe saini funda ya wu i.
23 Então Pedro os mandou entrar e hospedou-os. No dia seguinte, levantou-se e partiu com eles, e alguns dos irmãos de Jope o acompanharam.
24 Wu i ini nili fo numbo tiki ya wu tukuya. Wosini wu ini Sisariya ko ya wu raru. Wondawani Koniliyas ele ri hima kupu lenga ri nau fwelenga funda ri uchawani wu tani fotukumbwa wu wausini ya wunu nikisinda.
24 No outro dia chegaram a Cesaréia. Cornélio os estava esperando, tendo convidado os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Wondawani Pita ini raruwani Koniliyas rini tambwa ya ta. Ri tani Pita seke mu tiki ri ombungwesini hi rihi tini ya rasai.
25 Quando Pedro estava para entrar, Cornélio saiu a recebê-lo e prostrou-se aos seus pés para adorá-lo.
26 Ete wowani Pita rini rasaisini ya rini sawe, “Mini ma sai. Ani okwe hima minde.”
26 Pedro, porém, o ergueu, dizendo: Levanta-te! Também eu sou um homem!
27 Wosini Pita rini ga mwanji bwa bwa ya fi raruni kwai heiwani himiyama hurahama miyafo le wausini ya wu da.
27 E, falando com ele, entrou e achou ali muitas pessoas que se tinham reunido e disse:
28 Ete wowani Pita ya wunu sawe, “Kunjenga ma ku hambwa, Juta hima kupu fori hima ba fwelenga apa ri da hinga. Ri ini apa wunu ni takai hinga. Woro, Gotri tukuyaneheindau hinga mwaꞌambwe amwei ani ri mekusini ka hinga ani sawero, apa hima forini kipe a nani, hima forini kapwa a na hinga.
28 Vós sabeis que é proibido a um judeu aproximar-se dum estrangeiro ou ir à sua casa. Todavia, Deus me mostrou que nenhum homem deve ser considerado profano ou impuro.
29 O hinga keke ani ka kui mwanji a diyaha nambwe. Ani kui mwanji ti a mendini a taro. Woroti ani apa kunu ni a silikonda. Hinde wowani ku ani ucharo?”
29 Por isso vim sem hesitar, logo que fui chamado. Pergunto, pois, por que motivo me chamastes.
30 Wowani Koniliyas ya sawe, “Sumbu fo ani ki sukwasiwani apa gisi opuriꞌopuri ihiro. Woroti sumbu mwe ti ka hinga: Ani aka ahi tiki a dani nika raini 3 kilok hinga Gotri ni ani uchahambwanda. Do apa nu dau amwa hingambwa, Gotri ni ani uchahambwandawani metengei ete hima fori ai mwakambe ki ya eti, nikaꞌari mwaꞌambwe rihi ti hi hinga okundau.
30 Disse Cornélio: Faz hoje quatro dias que estava eu a orar em minha casa, à hora nona, quando se pôs diante de mim um homem com vestes resplandecentes, que disse:
31 Ete wosini ya ri sawe, ‘Koniliyas, Gotri tumwa mihi ti mendiro. Wosini ri hambwanda, ele ya mwaꞌambwe mihi fwele heifundau hima leni mi haro ti keke.
31 Cornélio, a tua oração foi atendida e Deus se lembrou de tuas esmolas.
32 O keke hima fwele ma humbwewa Jopa ko laka tokwe sa ini Saimon ni sa wu sawe, hi rihi foti Pita. Kari hima Saimon ba fori aka tiki o da. Rini bulumakau tupu tiki mwaꞌambwe wosindau hima. Rini soluwara gamba naha tiki o da.’
32 Envia alguém a Jope e manda vir Simão, que tem por sobrenome Pedro. Está hospedado perto do mar em casa do curtidor Simão.
33 O hinga keke metengei hima fwele mini tambwa a humbwewani iro. Wowani mini nunu keke mi woni mi taro. Woroti nunu tinda nu tani Gotri miyaningisopo tiki dohaꞌa ki nu wausindau ti, o Apukolaka to mini haro mwanji ti tinda ete mi bwawa nu mendi kinani.” Koniliyas o hinga ya ri sawe.
33 Por isso mandei chamar-te logo e felicito-te por teres vindo. Agora, pois, eis-nos todos reunidos na presença de Deus para ouvir tudo o que Deus te ordenou de nos dizer.
34 Wowani Pita ka hinga ya sawe, “Mwe naha, apa nu hambwahiro. Gotri Juta hima kupu le nunu keke wondau hingambwa ele hima keke o hingambwa o wonda.
34 Então Pedro tomou a palavra e disse: Em verdade, reconheço que Deus não faz distinção de pessoas,
35 Hinde na hima to Gotri ni akindani sumbu kipe naha tumbwa wosindawa Gotri o rini keke wokonda.
35 mas em toda nação lhe é agradável aquele que o temer e fizer o que é justo.
36 Kunu ku hambwandau, Gotri ka mwanji nunu Isurel ri anitafenita leni sawero ti. Gotri ele hima i Apukolaka Jisas Kurais ni humbwewani tani do mwanji ni ri sawero. Ri sawero ti nunu ri okulasiwa Gotri ga sembe wahapi ki nu da ki.
36 Deus enviou a sua palavra aos filhos de Israel, anunciando-lhes a boa nova da paz, por meio de Jesus Cristo. Este é o Senhor de todos.
37 Kunu ku hambwandau, imbihumbwa Jon ka uku yasindau mwanji tini ri sawesiwani o gisi kumbwa Jisas ri mwanji mwe ti Galili mapwa tokwe sai saimbwa ini Jutiya mapwa tokwe ya tinda raru.
37 Vós sabeis como tudo isso aconteceu na Judéia, depois de ter começado na Galiléia, após o batismo que João pregou.
38 Do mwanji oti Nasaret pe Jisas ri mwanji. Gotri to rini ondiyasini Gotri Himamwale kipe tinga kwambu omwesika tinga rini hasiwani ele ko ele ko ri ini ele himiyama hurahama ni ri okulandaro. Wondawani Gotri rini ga dawani Saiten walambe sumbu wosindaro hima leni kipe wunu ri ai wosindaro.
38 Vós sabeis como Deus ungiu a Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com o poder, como ele andou fazendo o bem e curando todos os oprimidos do demônio, porque Deus estava com ele.
39 Wosiwani nunu Jisas Jutiya mapwa tokwe, e, Jerusalem ko tiki ri wosindaro ele sumbu hinga tinda ete miya nuhi tiki nu heisini ya nu bwanda. O ri sumbu kipe keke ele hima me yapweke tiki rini yewani ya ri ha.
39 E nós somos testemunhas de tudo o que fez na terra dos judeus e em Jerusalém. Eles o mataram, suspendendo-o num madeiro.
40 Wosiwani gisi namili iwani Gotri ai rini rasaini amwei ya rini wosi.
40 Mas Deus o ressuscitou ao terceiro dia e permitiu que aparecesse,
41 Woroti Gotri ele Juta hima kupu le tinda wunu meku nambwe, mina. Gotri ri mwanji nu bwa kinani imbihumbwa nunu ondiyasiro hima lenumbwa nunu mekuro. Jisas ri hasini ri ai saini nunu tambwa ri tani ahirahi lenga uku sumbwe ga nunu ga funda ri aro.
41 não a todo o povo, mas às testemunhas que Deus havia predestinado, a nós que comemos e bebemos com ele, depois que ressuscitou.
42 Wosini mwanji ti ya nunu ri sawe, ele himiyama hurahama leni Gotri mwanji nu bwani amwei ka hinga nu sawefika ki, Gotri kari hima Jisas numbwa minga mendindau hima hinga ri esisiwani ele ha nambwe himako ga, e, ele haro himako ga wui mwanji ri mendini wunu ri kilikonda.
42 Ele nos mandou pregar ao povo e testemunhar que é ele quem foi constituído por Deus juiz dos vivos e dos mortos.
43 Imbihumbwa Gotri mwanji bwarakarandaro hima ele ka hinga ya wu sawe, ‘Jisas Kurais ni sembe haro hima le hi rihi ki kapwa sumbu wuhi ti rindo ri rani ri humbweno.” ’
43 Dele todos os profetas dão testemunho, anunciando que todos os que nele crêem recebem o perdão dos pecados por meio de seu nome.
44 Pita o mwanji hinga tini ete ri bwandawani Gotri Himamwale kipe sikani ele Gotri mwanji mendindau hima leki ya wunu rai.
44 Estando Pedro ainda a falar, o Espírito Santo desceu sobre todos os que ouviam a {santa} palavra.
45 Wosiwani Pita ga taro sembe haro Juta hima kupu fweleto o sumbu ni wu heini ya wu apapana. Wokoni ya wu sawe, “Gotri Himamwale kipe hima ba fwele keke woni wunu okwe wui tenge ki rairo.”
45 Os fiéis da circuncisão, que tinham vindo com Pedro, profundamente se admiraram, vendo que o dom do Espírito Santo era derramado também sobre os pagãos;
46 Hinde wowani ele Juta hima kupu le wu apapanaro? Wu mendiwani kale hima ba fwele okwe ba fo ba fo mwanji leki wu bwandani Gotri hi tini rasaindawani. Wowani Pita ya sawe,
46 pois eles os ouviam falar em outras línguas e glorificar a Deus.
47 “Namoto apa dele hima uku wunu yasino tini minambwe nano? Mina. Hinde wowani, nundo nu tororo hinga wunu okwe Gotri Himamwale kipe ni wu tororo.”
47 Então Pedro tomou a palavra: Porventura pode-se negar a água do batismo a estes que receberam o Espírito Santo como nós?
48 Wosini ya wunu ri sawe, “Kunu Jisas Kurais hi tiki uku ma ku ya.” Wosiwani ya rini wu sawe, wunu ga gisi fwele ri da ki.
48 E mandou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Rogaram-lhe então que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.