Mateus 12

Kwaio NT (KWD_WBT) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ma na alata no'ona, na te'e Sabat, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila leka, ma gila ka olofolo na nga langa'a na witi, nga 'ola gila launge'enia fana beret. Ma nga alata no'ona, nga fufu'iwane aana gila molo'u, ma gila ka fisua fufungui 'ola ai, ma gila ka 'ania.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Ma tani ta'a na Farasii gila agasiga. Ma gila ka iila fala Jisas ma gila fata 'ilo'oo, “'I'oo agasia! Nga 'ola lo'oo fufu'iwane amu gila agea, ngaia 'e mousia nga tagi ala Moses, tofuna gila agea taunga'inga na gonilana witi na Sabat, gani na mamalonga.”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Ma la Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nau ku su'aai mooru moru idumia 'ubulana Girigiringa Abu nga 'ola laka'u la Defete nga kiingi ngaia 'e agea 'i na'o. Nga alata no'ona, la Defete fe'enia ni wane aana gila molo'u 'e iiki,
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 ma ngaia ka leka 'i 'ubulana nga 'Ifi Abu na God, ma nga fataabu ba'ita ka kwatea nga beret na gila fa'aabua fana God fana la Defete. Ma la Defete 'e 'ania nga beret no'ona, maka kwatea la'u mola gula ngaa'i fana ni wane aana, ma gila ka 'ania no'o. Tafe'ua ma tagi adauru ngaia 'e alamia mola te'e fataabu na God na tagila 'ania. Mai dauru goru 'ame agasia mola 'ubulana Girigiringa Abu na God ngaia 'e ogaria fala Defete.”
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo la'u, “Nau ku su'aai mooru moru idumia 'ubulana Girigiringa Abu, nga tagi suria fataabu laka'u gila taunga'i 'ubulana 'Ifi Abu na God na Sabat. Gwa'a gila taunga'i, ma God 'ame sufaga mola.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Aia, 'inau ku iiria famooru, te'e wane lo'oo ngai no'o fe'enia 'amooru na'a ngaia 'e ba'ita maka iiki riufia nga 'Ifi Abu na God, ma 'inau lo'oo no'o fe'eni 'amooru.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Kiu, God ngaia 'e alafuu 'ilo'oo, ‘Nau ku siria amooru kwaimanadai fana ta'a, ma nga tabonga amooru 'amoe.’ Ma lauta 'amoru su'asuria fa'awatagalana nga 'ola lo'oo, ngaia 'ato no'o fana 'amoru sufaa ni wane lo'oo agu, tofuna gila 'ame kuta lo'oo.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Tofuna 'inau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na nga tegelangaa fana iirilana nga 'ola fana ta'a 'agila agea na gani na mamalonga.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Ma alata la Jisas ngaia 'e leka fa'asia nga lefu no'ona, ngaia 'e leka 'ubulana te'e 'ifi ni fo'anga.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Ma te'e wane nimana 'e mae 'e nana'i la'u mola 'ubulana 'ifi ni fo'anga no'ona. Ma tani wane aaga gila orisia la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma ngaia 'e to'omia mola fana gulalana wane na Sabat, nga gani na mamalongaa?” Gila kwaiorisi 'ilo'oo fana 'agila to'odaria te'efuta 'ola fana fatanga fafia la Jisas na mousilana tagi na God na gulanga, nga 'ola lo'oori gila manata suria ngaia 'e 'ilaka'u taunga'inga.
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 La Jisas 'e orisiga la'u maka 'ilo'oo, “Moru kwairii madi mai te'agu, lauta te'efuta wane amooru, nga sifisifi aana 'e 'esia 'ubulana nga kiru na Sabat, 'ilo'oo ma ngaia 'e sia leka mola 'ani lafua fa'asia nga kiru?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Mooru moru su'aai, God 'e agasia ta'a na gila taringa'i 'e riufia nga sifisifi. Ngaia lo'oo, ngaia 'ame kuta no'o fana agelana nga 'ola le'a fana boonilana te'efuta wane na Sabat.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Na nga alata no'ona mola, la Jisas ka fata 'ilo'oo fana wane na nimana 'e mae, “'Oi tagwala mai nimamu.” Ma wane no'ona 'e tagwala nga nimana. Ma nga alata no'ona mola, nga nimana laka'u 'e mae ka le'a no'o 'ilaka'u ruana nima le'a ana.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Ma alata ni Farasii gila agasia nga 'ola lo'oo, gila ka ru'u te'efou 'i maa. Ma gila ka fadaa no'o fana kwa'ilana la Jisas.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Alata la Jisas ngaia 'e longoa mola na gila fadaa fana kwa'ialana, ngaia ka leka no'o fa'asia fanua no'ona. Ma nga ta'a 'e auaula, gila ka leka suria la Jisas, ma ngaia ka gulaa ta'a 'e aula gila fii laloaga.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Ma la Jisas ka fata ruiga gila sia alafuu mola suria te'ana te'efuta wane ngaa'i la'u.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 Ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga fatalana God laka'u la profet Aesea ngaia 'e iiria maka 'ilo'oo,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 — ausente —
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 — ausente —
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 — ausente —
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 — ausente —
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Burina, tani wane ngaa'i gila ngaria mai te'e wane te'ala Jisas fana gulalana. Wane lo'oo, adalo ngaia 'e bo'ea, ma nga maana ka logo, ma fokana ka boko no'o. Ma la Jisas ka gulaa nga wane no'ona, ma ngaia ka aga maka fata no'o la'u mola.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Nga oguogunga no'ona gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka orisiga kwairiu ma gila ka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma nga wane lo'oo ngaia na wane laka'u God ngaia 'e firia na te'e futa mai na fufutanga ala kiingi Defete?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Ma alata tani Farasii ngaa'i gila longoa nga 'ola lo'oo, gila ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'amoe lo'oo. La Jisas ngaia 'e belote'enia nga adalo 'ania tegelangaa ala Saetan nga 'inatana adalo.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Ma tofuna la Jisas ngaia 'e su'a mola na manatalaga, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Lauta ta'a 'ubulana nga fanua ba'ita gila funuriga 'i talaga, nga fanua ba'ita no'ona te'e tagala'i no'o. Ma lauta te'efuta fanua, 'amoe ma wane ma nga noni ma nga ru'uru'ua agaa'a, gila funuriga 'i talaga, ngaia 'e 'ato no'o fana 'agila nana'i oguogu.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ma nga tegelangaa ala Saetan ne'e 'ilo'oo la'u mola. Lauta la Saetan 'ani funu fe'enia ta'a na gila leka suria, tagila tagala'i kwairiu no'o, ma tegelangaa aana te'e sui.
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 “Aia, mai moru iiria nau ku belote'enia adalo 'ania tegelangaa ala Saetan. Kwefu'uwane, ma tegelangaa ani dai lo'oo ni wane na fufu'iwane amooru gila belote'enia adalo 'ania? La Saetan? 'Amoe no'o! Fufu'iwane amooru talamooru tagila faate'enia na amooru moru kuta.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 “Nau ku belote'enia adalo 'ania tegelangaa na God. Ma ngaia 'e faate'enia no'o famooru na nga ba'itangaa na God fafia ta'a, ngaia 'e galangi no'o mai te'amooru.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 “Aia, lauta te'efuta wane ngaia siria 'ani belote'enia nga adalo, wane no'ona furina 'ani tegela'a 'ani riufia la Saetan. 'E 'ilaka'u la'u mola lauta te'efuta wane lo'oo 'e siria 'ani ru'u 'ubulana 'ifi na wane tegela'a fana ngarilana 'ola aana. Ngaia furina 'ani tegela'a 'ani talariufia wane no'ona, fana 'ani wada'u fana gaulana wane tegela'a no'ona, sui ma ngaia te'e bi'i ngaria ni 'ola aana.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 “Aia, ni dai na ngaia 'ame leka mai burigu, ngaia nga marimae agu. Ma ni dai na ngaia 'ame kwaibooni agu fana ogulana mai ta'a te'ana God, ngaia 'e tagale'eniga no'o fa'asia God.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Suria ngaia 'e 'ilo'oo, nau ku iiria famooru, God 'e su'asuria 'ani 'olafanataa na 'ola 'e ria lo'oo te'efou na ta'a gila agea ma ni 'ola 'e ria gila iiria. Ma lauta te'efuta wane 'e fata ngada nau, nga Wela na Wane, God su'asuria 'ani 'olafanataa mola ana. Ma lauta te'efuta wane 'e fata ngadaa nga taunga'inga na Anoe 'ola Abu, 'ato no'o fana God 'ani 'olafanataa na wane no'ona, na nga alata lo'oo, 'amoe ma alata na ngaia mai na'o adauru.”
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 — ausente —
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 La Jisas 'e fata 'ilo'oo la'u, “Mooru moru su'aai lauta moru to'o na 'ai 'e le'a, nga lodona 'ola ai te'e le'a la'u mola. Ma lauta moru to'o na 'ai 'e ria, nga lodona 'ola ai te'e ria la'u mola. 'Ino'ona la'u mola nga wane. Suria ni 'ola 'e le'a leka mai fa'asia nga ta'a 'e le'a, ma 'ola 'e ria 'e leka mai fa'asia nga ta'a 'e ria.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Mooru 'ilaka'u no'o ru'uru'ua na nga waa! Ma 'e 'ato no'o 'amoru iiria te'efuta 'ola 'e le'a, suria nga manatangaa amooru ngaia 'e ria. 'Olataa na'a ngaia 'e nana'i 'ubulana manatangaa na wane, ngaia 'e faata'i mai na nga alafuunga aana.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Nga wane ne'e le'a, nga fatalana te'e le'a la'u mola. Ma nga wane ne'e ria, nga fatalana 'e ria la'u mola.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 “Nau ku iiria famooru, na nga alata na kwa'ikwa'inga, God te'e sufaa ta'a te'efou fofona fanua lo'oo 'i wado tofuna fata atanga na'a gila agea.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Ma God te'e sufaa ta'a 'ania fatalaga 'i talaga. Lauta alafuunga na wane 'e le'a, God te'e foule'enia wane no'ona ngaia 'e odo. Ma lauta alafuunga na wane 'e ria, God te'e foule'enia nga wane no'ona ngaia 'e kuta.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Sui ma tani wane ni kwaifa'ananaunga na tagi ma tani Farasii ngaa'i, gila leka mai te'ala Jisas, ma gila ka fata 'ilo'oo fana, “Wane ni kwaifa'ananaunga, 'imeeru meru siria 'i'oo 'ani agea nga 'ola ni 'alefosilai, fana 'ani faate'enia kwala'imoringa na God lo'oo 'e kwate'o mai.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 La Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru ta'a na alata lo'oo, mooru ta'a moru ria. Tofuna moru siria agasilana nga 'ola ni 'alefosilai, tafe'ua ma ngaia 'e 'ato famooru fana 'amoru agasia. Moru agasia mola nga 'ola ni 'alefosilai laka'u ngaia 'e lau fala Jona nga profet 'i na'o.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 La Jona laka'u 'e nana'i 'ubulana gwagwaalasu suria oru ma'e gani ma oru ma'e logo. Aia, ma 'inau, nga Wela na Wane, nau taku 'ino'ona la'u mola. Nau taku nana'i 'ubulana wado suria oru ma'e gani ma oru ma'e logo.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ma nga alata God 'ani sufaa ta'a, nga ta'a na gila nana'i 'i Ninifa, tagila tata'e fana 'agila fata suria nga kutanga amooru. Tagila agea 'ilo'oo, suria gila bulota'i no'o fa'asia nga rianga aaga, na alata la Jona 'e foulange'enia te'aga. Ma nga wane ngaia 'e ba'ita 'e riufia la Jona ngaia 'e nana'i no'o fe'eni 'amooru. Tafe'ua, moru 'ame bulota'i mola fa'asia nga rianga amooru.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Ma nga alata God 'ani sufaa nga ta'a, nga noni ba'ita laka'u 'i Siba, ngaia te'e tata'e la'u mola fana alafuunga suria nga kutanga amooru. Nga noni lo'oo te'e agea 'ilo'oo, suria ngaia leka mai fa'asia fanua aana ne'e lalau 'e iiki la'u fana nga longolana funi'oonga ala Solomon nga kiingi. Ma nga wane ba'ita ne'e riufia la Solomon lo'oo ngaia 'e nana'i no'o fe'eni 'amooru. Tafe'ua, mai moru 'ame siria mola nga longonga fana.”
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 La Jisas ka fata 'ilo'oo la'u mola, “Alata gila belote'enia adalo 'ani leka fa'asia nga wane, ngaia te'e riu kwairiu 'ubulana lefu 'e kwasila, maka kwailo'ofia te'efuta lefu fana ngaia 'ani nana'i la'u ai. Ma lauta ngaia 'e kwailo maka 'ame daria,
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 ngaia te'e manata 'ilo'oo, ‘Nau taku ori te'ana nga wane laka'u nau ku nana'i mai ana 'i na'o, ma kua leka mai fa'asia.’ Alata ngaia 'e ori, ngaia 'e agasia wane laka'u ngaia 'e 'ilaka'u 'ifi na gila fa'akwaria ma gila ka fa'aodoa no'o, ma ngaia 'e gwete mola.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Alata ngaia 'e agasia ne'e 'ino'ona, ngaia te'e ori maka talaia la'u mai nga fiu adalo ne'e ria maka riufia 'i ngaia, 'agila leka mai, ma gila ka nana'i no'o 'i 'ubulana wane laka'u. Nga to'orunga ana wane lo'oori bi'i ria maka riufia no'o 'i na'o. Ma ngaia te'e 'ino'ona la'u mola famooru ta'a 'e ria na alata lo'oo.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Nga alata la Jisas ngaia 'e alafuu 'ua fana ta'a no'ona, tete'e aana fe'enia wane ni futa aana gila ka nigi mai. Ma gila ka ula mola 'i maa suria gila siria 'agila alafuu fe'enia.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Ma te'e wane na ta'a no'ona ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Ni tete'e amu fe'enia wane ni futanga amu, gila ula mola mai 'i maa, ma gila siria 'agila alafuu fe'eni'o.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 La Jisas 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Ni dai na tete'e agu ma nga wane ni futanga agu?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Nga alata no'ona, la Jisas 'e kwalange'enia nga fufu'iwane aana, maka fata 'ilo'oo, “Moru agasia madi. Gila lo'oo na gila 'ilaka'u nga tete'e agu ma nga wane ni futanga agu.
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Suria ni dai ne'e leka suria nga kwaisiriinga na Mama'a agu 'i Langi, ngaia na wane ni futanga agu, ma nga aasigu geni, ma nga tete'e agu.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.