Atos 10
Kwaio NT (KWD_WBT) vs ARIB
1 Ma te'e wane 'i Sesarea na ngaia 'ame Jiu na'a latana la Kornelius, te'e wane na'ona'o na ta'a ni fununga lo'oo 'i Rom na'a gila fa'alataa 'ania “Fufu'iwane 'i Itali.”
1 Um homem em Cesaréia, por nome Cornélio, centurião da corte chamada italiana,
2 Ngaia nga wane na'a ngaia 'e fa'aba'ita God, ma furifuri ngaia fe'enia nga ta'a 'ubulana 'ifi aana te'efou gila fo'asia God. Ma ngaia ka agea ni 'ola 'e aula le'a fana kwaibooninga na ta'a gila galafa 'i Jiu la'u mola.
2 piedoso e temente a Deus com toda a sua casa, e que fazia muitas esmolas ao povo e de contínuo orava a Deus,
3 Aia, ma to'omia oruna mae'ola na sina 'e laulafi na te'e gani ngaa'i, ngaia ka agasia te'e faata'inga ne'e faata'i wataga fana, nga enselo na God ngaia 'e leka mai, ma ka fata 'i lo'oo fana, “Kornelius!”
3 cerca da hora nona do dia, viu claramente em visão um anjo de Deus, que se dirigia para ele e lhe dizia: Cornélio!
4 Ma ngaia 'e fotoa maana aana enselo no'ona, ma ka ma'u, ma ka fata 'ilo'oo, “Wane ba'ita agu, 'olataa lo'oo 'i'oo siria?” Ma nga enselo no'ona ka lamadu'aa 'ilo'oo, “God ngaia 'e aile'a ba'ita fe'enia nga fo'anga amu fe'enia nga taunga'inga le'a lo'oo 'i'oo agea fana kwaibooninga na ta'a galafa lo'oo, ma 'ola lo'oo ngaia 'e 'ilaka'u nga do'ofilana 'ola si'inilana 'e le'a 'i maana God.
4 Este, fitando nele os olhos e atemorizado, perguntou: Que é, Senhor? O anjo respondeu-lhe: As tuas orações e as tuas esmolas têm subido para memória diante de Deus;
5 Na alata lo'oo no'o, 'i'oo to'o alea tani wane 'ani leka fani Jopa fana 'agila soea mai te'e wane na'a latana la Saemon Pita.
5 agora, pois, envia homens a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro;
6 Ngaia 'e nana'i 'ubulana 'ifi na te'e wane ne'e taunga'i 'ania susungana 'ola na buruka, latana la Saemon laka'u nga 'ifi aana 'e to'oru suria asi.”
6 este se acha hospedado com um certo Simão, curtidor, cuja casa fica à beira-mar. {Ele te dirá o que deves fazer.}
7 Nga enselo 'e alafuu 'ilo'oo fana 'e sui, ma ngaia ka leka no'o. Ma la Kornelius ka soea mai rua wane ni taunga'inga te'ana, fe'enia te'e wane ni fununga aana, nga wane lo'oo ngaia 'e fo'asia la'u mola God.
7 Logo que se retirou o anjo que lhe falava, Cornélio chamou dois dos seus domésticos e um piedoso soldado dos que estavam a seu serviço;
8 Ma ngaia ka kwairii te'aga 'ania nga 'ola na'a ngaia 'e agasia ma ka longoa. Sui ma ngaia ka alega no'o fani Jopa.
8 e, havendo contado tudo, os enviou a Jope.
9 Na nga ruana gani, alata ni wane lo'oori gila leka 'ua kau, ma gila ka galangi nigi no'o na ma'e fanua 'i Jopa, ma alata no'ona la Pita 'e fane 'i fofona 'ifi, fana 'ani fo'a na bata'ana gani.
9 No dia seguinte, indo eles seu caminho e estando já perto da cidade, subiu Pedro ao eirado para orar, cerca de hora sexta.
10 Ma ngaia ka molo'u, ma ngaia ka siria 'ani fanga. Ma nga alata gila sasari 'ua na fangalaa no'ona, ngaia ka agasia te'e faata'inga.
10 E tendo fome, quis comer; mas enquanto lhe preparavam a comida, sobreveio-lhe um êxtase,
11 Ngaia 'e agasia 'i Langi ngaia 'e 'ulasi, ma ka agasia nga 'ola 'ilaka'u nga 'abale'e ruu na'a gila gema na fai du'udu'ui 'ola ai gila fa'asifole'enia mai 'i wado.
11 e via o céu aberto e um objeto descendo, como se fosse um grande lençol, sendo baixado pelas quatro pontas sobre a terra,
12 Ma 'ubulana me'e ruu no'ona ni 'ola momoori, ma ni 'ola fai 'a'aena ngai ai, ma ni 'ola gila ango 'ania ogoga, ma nga langasi kwasi. Ni 'ola lo'oori, Tagi ala Moses 'e ruia te'efuta wane 'esia 'ania mola.
12 no qual havia de todos os quadrúpedes e répteis da terra e aves do céu.
13 Sui ma ngaia ka longoa te'e kwala'e 'ola 'e fata 'i lo'oo fana, “Pita, tata'e, moko kwa'iga, moko 'ania.”
13 E uma voz lhe disse: Levanta-te, Pedro, mata e come.
14 Ma la Pita ka lamadu'aa maka fata 'i lo'oo, “Alafa, 'amoe no'o, tofuna nau ku sia 'ania mola te'efuta 'ola ne'e sua ma ka biribiri'a.”
14 Mas Pedro respondeu: De modo nenhum, Senhor, porque nunca comi coisa alguma comum e imunda.
15 Sui ma kwala'e 'ola lo'oori ka fata la'u 'ilo'oo fana, “'I'oo sia iiria te'efuta 'ola 'e sua ma ka biribiri'a na 'olataa God 'e iiria ngaia 'e le'a ma ka kwari fana 'anilai.”
15 Pela segunda vez lhe falou a voz: Não chames tu comum ao que Deus purificou.
16 Oru alata 'ola lo'oori ngaia 'e lau, sui ma gila ka orite'enia la'u mola nga me'e ruu laka'u fe'enia ni 'ola no'ona te'efou fani langi.
16 Sucedeu isto por três vezes; e logo foi o objeto recolhido ao céu.
17 Ma la Pita 'e manata suria fa'aladanga na faata'inga lo'oo ngaia 'e agasia. Ma alata no'ona la'u mola, nga wane laka'u la Kornelius 'e alega mai, gila ka kwaiorisi fana 'ifi ala Saemon, ma gila ka nigi no'o maana sinamaa.
17 Enquanto Pedro refletia, perplexo, sobre o que seria a visão que tivera, eis que os homens enviados por Cornélio, tendo perguntado pela casa de Simão, pararam à porta.
18 Ma gila orisiga ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Ino'ona ma nga wane latana la Saemon Pita ngaia 'e nana'i 'i lo'oo?”
18 E, chamando, indagavam se ali estava hospedado Simão, que tinha por sobrenome Pedro.
19 Ma alata no'ona, la Pita 'e manata mola 'ua suria nga faata'inga na'a ngaia 'e agasia, suria ngaia 'e siria 'ani su'a na nga fa'aladanga lo'oo. Ma Anoe 'ola Abu ka fata 'ilo'oo fana, “Gwalongo madi, nga oru wane gila nigi 'ilo'oo, ma gila ka kwailo'ofi'o.
19 Estando Pedro ainda a meditar sobre a visão, o Espírito lhe disse: Eis que dois homens te procuram.
20 Tata'e, moko sifo no'o te'aga, ma 'i'oo sia manata ruarua mola fana lekanga fe'eniga, suria nau na ku alega mai.”
20 Levanta-te, pois, desce e vai com eles, nada duvidando; porque eu tos enviei.
21 Sui mala Pita ka sifo no'o te'aga, maka fata 'ilo'oo, “Nau na wane no'ona mooru kwailo'ofia lo'oo. Mooru moru leka mai 'utaa lo'oo?”
21 E descendo Pedro ao encontro desses homens, disse: Sou eu a quem procurais; qual é a causa por que viestes?
22 Gila lamadu'aa ma gila ka fata 'i lo'oo, “La Kornelius nga wane na'ona'o na ta'a ni fununga ne'e ale 'ameeru mai. Ngaia nga wane le'a, ma ka fo'asia God. Ma ta'a 'i Jiu te'efou gila fa'aba'ita. Ma te'e enselo na God 'e iiria fana 'ani soe'o fana 'ifi aana, fana 'ani longoa 'olataa na'a 'i'oo to'o iiria.”
22 Eles responderam: O centurião Cornélio, homem justo e temente a Deus e que tem bom testemunho de toda a nação judaica, foi avisado por um santo anjo para te chamar à sua casa e ouvir as tuas palavras.
23 Ma la Pita ka kwaloa ni wane lo'oo fana 'ifi na'a ngaia 'e nana'i ai, fana 'agila eeno madi na logo no'ona. 'Usugani mola na ruana gani, la Pita 'e sasari fana, ma ka leka fe'eniga, ma tani wane ngaa'i na gila tagoto'o la'u 'i Jopa.
23 Pedro, pois, convidando-os a entrar, os hospedou. No dia seguinte levantou-se e partiu com eles, e alguns irmãos, dentre os de Jope, o acompanharam.
24 Na te'e gani 'i buri, gila ka nigi no'o 'i Sesarea, nga lefu laka'u la Kornelius 'e mamania ai. Ma ta'a ni futanga aana, ma ta'a ni kwaimaanga aana na'a ngaia 'e soega mai, gila ka mamania la'u mola la Pita fe'enia la Kornelius.
24 No outro dia entrou em Cesaréia. E Cornélio os esperava, tendo reunido os seus parentes e amigos mais íntimos.
25 Ma alata la Pita 'e ru'u mola kau, la Kornelius 'e to'odaria, ma ka bobouruuru 'i na'ona 'a'aena la Pita, ma ka fo'asia.
25 Quando Pedro ia entrar, veio-lhe Cornélio ao encontro e, prostrando-se a seus pés, o adorou.
26 Tafe'ua la Pita ka tata'ea maka fata 'i lo'oo, “'Oi tata'e! 'I'oo sia fo'osi nau mola tofuna 'inau lo'oo nga wane 'ilaka'u la'u mola 'i'oo.”
26 Mas Pedro o ergueu, dizendo: Levanta-te, que eu também sou homem.
27 Ma la Pita ka alafuu fe'enia la Kornelius, ma gala ka ru'u no'o 'ubulana 'ifi. Ma ngaia ka agasia ta'a 'e aula 'e iiki gila ogu.
27 E conversando com ele, entrou e achou muitos reunidos,
28 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo te'aga, “Mooru moru su'a le'a no'o na nga tagi ameeru 'i Jiu, 'i ngaia 'e rui 'imeeru meru sia ru'u mola 'ubulana 'ifi amooru, ma 'imeeru meru sia nana'i oguogu mola fe'enia 'amooru ta'a na'a moru 'ame Jiu. Tafe'ua God 'e faate'enia fagu nau ku sia iiria mola te'efuta wane 'e biribiri'a ma ka sua.
28 e disse-lhes: Vós bem sabeis que não é lícito a um judeu ajuntar-se ou chegar-se a estrangeiros; mas Deus mostrou-me que a nenhum homem devo chamar comum ou imundo;
29 Ngaia lo'oo nau ku leka mai na alata na'a 'i'oo soe nau mai, mai nau ku 'ame leka mai fe'enia ta manata ruaruanga la'u. Aia, fu'uwane nau ku orisia 'amooru, fe'ua na'a moru soea nau mai fana 'aku leka mai?”
29 pelo que, sendo chamado, vim sem objeção. Pergunto pois: Por que razão mandastes chamar-me?
30 La Kornelius 'e lamadu'aa maka fata 'ilo'oo, “Kwarita, nau ku fo'a 'i 'ifi agu na oruna mae'ola na alata sina 'e laulafi no'o, nau ku lebe ma te'e wane 'e ru'ufia ruu sinasinalo'a, ngaia 'e ula no'o 'i na'ogu,
30 Então disse Cornélio: Faz agora quatro dias que eu estava orando em minha casa à hora nona, e eis que diante de mim se apresentou um homem com vestiduras resplandecentes,
31 ma ka fata 'i lo'oo, ‘Kornelius, God 'e longoa fo'anga amu, ma ka agasia nga taunga'inga le'a amu no'ona na kwaibooninga na nga ta'a galafa lo'oo.
31 e disse: Cornélio, a tua oração foi ouvida, e as tuas esmolas estão em memória diante de Deus.
32 'Oi alea tani wane 'ani leka 'i Jopa fana 'ani soea mai te'e wane latana la Saemon Pita. Ngaia 'e nana'i fe'enia la Saemon, nga wane laka'u 'e launge'enia 'ola na nga susungana buruka, ma 'ifi aana 'e nana'i 'i suria asi.’
32 Envia, pois, a Jope e manda chamar a Simão, que tem por sobrenome Pedro; ele está hospedado em casa de Simão, curtidor, à beira-mar.
33 Ngaia lo'oo, nau kua 'afe'aferu kua soe'o no'o mai. Ma ngaia 'e le'a ba'ita na'a 'i'oo leka mai. Kiu, God 'e to'oru fe'eni adauru te'efou na alata lo'oori, ma 'imeeru meru ka kwaimamani fana longolana 'olataa na God 'e siria 'i'oo 'ani iiria.”
33 Portanto mandei logo chamar-te, e bem fizeste em vir. Agora pois estamos todos aqui presentes diante de Deus, para ouvir tudo quanto te foi ordenado pelo Senhor.
34 La Pita 'e alafuu ma ka fata 'ilo'oo, “Nau ku su'a le'a no'o ai God ngaia 'e agasia nga ta'a lo'oo te'efou 'e toto'o mola, ma ngaia 'ame eefasia nga te'efuta wane.
34 Então Pedro, tomando a palavra, disse: Na verdade reconheço que Deus não faz acepção de pessoas;
35 Tafe'ua, ma ni dai ne'e fa'aba'ita God, ma ka agea ni 'ola 'e odo, ngaia no'o na wane na'a God 'e fata kwaloa, tafe'ua te'e futa fufutanga 'uta'i na'a ngaia 'e leka mai fa'asia.
35 mas que lhe é aceitável aquele que, em qualquer nação, o teme e pratica o que é justo.
36 Mooru moru su'a suria nga alafuunga na'a God 'e kwatea fameeru ta'a 'i Jiu suria Kwairiinga Le'a lo'oo na aloalonga fe'enia God, tofuna la Jisas Kraes nga wane ne'e Alafa fana ta'a lo'oo te'efou.
36 A palavra que ele enviou aos filhos de Israel, anunciando a paz por Jesus Cristo {este é o Senhor de todos}.
37 Moru ka su'a la'u mola ai na ni 'ola ba'ita laka'u 'e lau 'i Israel, eta mai 'i Galili, burina laka'u la Jon 'e kwaifa'ananau 'ania naruabunga.
37 esta palavra, vós bem sabeis, foi proclamada por toda a Judéia, começando pela Galiléia, depois do batismo que João pregou,
38 Mai moru ka su'a la'u mola ala Jisas nga wane 'i Nasaret, ma mooru ka su'a la'u mola ai God 'e kwatea nga Anoe 'ola Abu ma tegelangaa fana. La Jisas 'e leka na fanua 'e aula, ma ka agea ni 'ola le'a 'e aula lo'oo maka gulaa nga ta'a na'a gila nana'i olofana tegelangaa ala Saetan. La Jisas 'e agea 'ola lo'oori tofuna God 'e nana'i fe'enia.
38 concernente a Jesus de Nazaré, como Deus o ungiu com o Espírito Santo e com poder; o qual andou por toda parte, fazendo o bem e curando a todos os oprimidos do Diabo, porque Deus era com ele.
39 Meeru meru agasia ni 'ola la Jisas ngaia 'e agea na gule'e lefu 'i Israel ma fanua 'i Jerusalem. Sui ma gila ka kwa'ia, ma gila ka mudu'ia na 'ai folo.
39 Nós somos testemunhas de tudo quanto fez, tanto na terra dos judeus como em Jerusalém; ao qual mataram, pendurando-o num madeiro.
40 Tafe'ua, God 'e tata'ea fa'asia nga maenga na oruna gani, ma ka faate'enia fameeru.
40 A este ressuscitou Deus ao terceiro dia e lhe concedeu que se manifestasse,
41 Ngaia 'ame faata'i la'u fana ta'a lo'oo te'efou; ngaia 'e faata'i mola fameeru nga ta'a na'a God ngaia 'e firi ameeru fana amiri agasia, fana 'ameeru kwairii suria. Ma 'imeeru meru keto, ma meeru ka go'u fe'enia 'i burina 'i ngaia 'e tata'e fa'asia nga maenga.
41 não a todo povo, mas às testemunhas que Deus antes ordenara; a nós, que comemos e bebemos juntamente com ele depois que ressurgiu dentre os mortos.
42 Ma ngaia ka fata totonga'i fameeru, fana 'ameeru kwaifoula'i 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo fana ta'a te'efou ma meru ka kwairii la'u ai na la Jisas nga wane na'a God 'e firia fana 'ani kwaisufai na ta'a momoori fe'enia ta'a gila mae no'o.
42 Este nos mandou pregar ao povo, e testificar que ele é o que por Deus foi constituído juiz dos vivos e dos mortos.
43 Ma ni profet lo'oo te'efou gila fata suria nga Kraes, ma gila ka iiria nga ta'a gila tagoto'o aana, God te'e 'olafanataa na rianga aaga, tofuna 'ola na'a nga Kraes ngaia 'e agea faga.”
43 A ele todos os profetas dão testemunho de que todo o que nele crê receberá a remissão dos pecados pelo seu nome.
44 Ma alata la Pita 'e alaalafuu mola 'ua, nga Anoe 'ola Abu ka fa'afongua nga ta'a na'a gila fafafulongo fana fatalana.
44 Enquanto Pedro ainda dizia estas coisas, desceu o Espírito Santo sobre todos os que ouviam a palavra.
45 Ma ta'a 'i Jiu na'a gila tagoto'o ala Jisas, gila leka mai fa'asia 'i Jopa fe'enia la Pita, gila ka 'alefo ba'ita, tofuna God ngaia 'e kwate tago no'o na Anoe 'ola Abu fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu.
45 Os crentes que eram de circuncisão, todos quantos tinham vindo com Pedro, maravilharam-se de que também sobre os gentios se derramasse o dom do Espírito Santo;
46 Kiu, gila longoa ta'a na'a 'ame Jiu, gila fata la'u mola 'ania alafuunga kwaitatari, ma gila ka baatafea God. Ma la Pita ka fata 'ilo'oo,
46 porque os ouviam falar línguas e magnificar a Deus.
47 “Nga ta'a lo'oo, gila to'o la'u mola na nga Anoe 'ola Abu 'ilaka'u la'u mola 'i meeru. Ma te'efuta wane 'ame to'omia 'ani ruiga fa'asia naruabunga 'ania ka'o.”
47 Respondeu então Pedro: Pode alguém porventura recusar a água para que não sejam batizados estes que também, como nós, receberam o Espírito Santo?
48 Ma la Pita ka iiria 'agila naruabu no'o, fana 'ani faate'enia na'a gila tagoto'o la'u mola ala Jisas Kraes. Sui ma gila ka soea fana 'ani nana'i la'u fe'eniga suria tani gani ngaa'i.
48 Mandou, pois, que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Então lhe rogaram que ficasse com eles por alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.