Romanos 2

Fatalana God (KWD) vs ARC

Sair da comparação
ARC Almeida Revista e Corrigida 2009
1 Mooru na moru sufaa ta'a na'a gila abulo 'ame le'a 'ilo'oo, moru sufaa mooru talamooru la'u mola. Du'ana 'amooru moru agea la'u mola 'ola 'e ria 'ilaka'u na gila agea, ma 'e 'ato 'amoru iiria na'a mooru moru 'ame kuta.
1 Portanto, és inescusável quando julgas, ó homem, quem quer que sejas, porque te condenas a ti mesmo naquilo em que julgas a outro; pois tu, que julgas, fazes o mesmo.
2 Ma dauru te'efou goru su'a na nga kwaisufainga na God 'e odo na alata ngaia 'e kwatea kwa'ikwa'inga fana ta'a na'a gila agea ni 'ola 'ilo'oo.
2 E bem sabemos que o juízo de Deus é segundo a verdade sobre os que tais coisas fazem.
3 Ma alata moru agea la'u mola 'ilaka'u nga ta'a na'a moru sufaga, mooru moru su'aai na God te'e sufa 'amooru la'u mola.
3 E tu, ó homem, que julgas os que fazem tais coisas, cuidas que, fazendo-as tu, escaparás ao juízo de Deus?
4 Bala mooru moru manata kakakula suria kwaimaanga ba'ita ma nga nonimaabenga ana God famooru. Ngaia 'e le'a fana 'amoru su'aai na'a God 'e age le'a 'ilo'oo famooru fana 'amoru abulo mai fa'asia abulongaa 'ame le'a 'amooru.
4 Ou desprezas tu as riquezas da sua benignidade, e paciência, e longanimidade, ignorando que a benignidade de Deus te leva ao arrependimento?
5 Suria 'i mooru moru 'ame siria mola abulongaa mai, mooru talamooru la'u mola na'a moru fa'aba'ita nga kwa'ikwa'inga 'amooru mamania fe'e gani lo'oo la God te'e faate'enia nga ogarianga aana, ma nga ta'a te'efou tagila agasia nga kwaisufaingaa ana ne'e odo.
5 Mas, segundo a tua dureza e teu coração impenitente, entesouras ira para ti no dia da ira e da manifestação do juízo de Deus,
6 God te'e kwatea ni 'ola fana nga ta'a te'efou suria nga taunga'inga aaga.
6 o qual recompensará cada um segundo as suas obras,
7 Tani ta'a ngaa'i, God te'e kwatea nga mooringa firi faga, suria gila nonimaabe fana agelana ni 'ola 'e le'a, tofuna gila siria God 'ani tafega ma ka fa'aba'itaga ma ka kwatea mooringa firi faga.
7 a saber: a vida eterna aos que, com perseverança em fazer bem, procuram glória, e honra, e incorrupção;
8 Tafe'ua ma tani ta'a ngaa'i, gila 'etela, ma gila ka ma'asini te'enia mola nga kwala'imoringa, ma gila ka siria mola lekanga suria nga 'ola 'e ria. Ma tofuna gila 'ilo'oo, God te'e faate'enia no'o na ngaia 'e baoria faga, ma te'e kwatea nga kwa'ikwa'inga ba'ita faga.
8 mas indignação e ira aos que são contenciosos e desobedientes à verdade e obedientes à iniquidade;
9 Ma ni dai na'a gila abulo 'ame le'a, tagila to'o na 'ato'atolanga ma nga nonifiinga. God te'e agea 'ilo'oo fana nga ta'a 'i Jiu, ma fana nga ta'a na gila 'ame Jiu la'u mola.
9 tribulação e angústia sobre toda alma do homem que faz o mal, primeiramente do judeu e também do grego;
10 Ma God te'e kwatea nga foufounga, ma nga fa'aba'itanga, ma nga aloalonga fana ni dai na'a gila agea ni 'ola 'e le'a. Ngaia te'e agea 'ilo'oo fana nga ta'a 'i Jiu, ma fana nga ta'a na gila 'ame Jiu la'u mola.
10 glória, porém, e honra e paz a qualquer que faz o bem, primeiramente ao judeu e também ao grego;
11 Ngaia 'e agea 'ilo'oo tofuna nga kwaisufaingaa na God fana nga ta'a te'efou 'e tooto'o mola, ma ngaia 'e 'ato 'ani olo na gula na te'efuta wane ngaa'i.
11 porque, para com Deus, não há acepção de pessoas.
12 Nga ta'a lo'oo gila 'ame Jiu, gila 'ame to'oru olofana Tagi ala Moses. Ma God 'e 'ato 'ani sufaga 'ania nga Tagi lo'oori. God te'e sufaga tofuna gila agea ni 'ola ne'e ria. Ma ta'a 'i Jiu lo'oo, gila to'oru olofana nga Tagi ala Moses. Ma la God te'e sufaga, tofuna gila 'ame lo'o suria tagi lo'oori,
12 Porque todos os que sem lei pecaram sem lei também perecerão; e todos os que sob a lei pecaram pela lei serão julgados.
13 La God 'e 'ame fa'aodoa ta'a tofuna gila longoa Tagi lo'oo, tafe'ua ma tofuna gila agea nga 'ola lo'oo nga Tagi 'e iiria.
13 Porque os que ouvem a lei não são justos diante de Deus, mas os que praticam a lei hão de ser justificados.
14 Nga ta'a na gila 'ame Jiu, gila 'ame to'oru olofana nga tagi. Tafe'ua ma lauta gila agea 'ola 'e le'a suria nga manatalaga, ma ka leka suria nga tagi, gila faate'enia na'a gila to'ole'enia nga odonga fa'asia kutanga, gwa'a gila 'ame longoa 'ua nga Tagi ala Moses.
14 Porque, quando os gentios, que não têm lei, fazem naturalmente as coisas que são da lei, não tendo eles lei, para si mesmos são lei,
15 Nga abulolaga lo'oo 'e le'a 'e faate'enia nga tagi na God 'e to'oru no'o 'i 'ubulana nga mangoga. Ma nga funi'oonga aaga la'u mola 'e faate'enia 'ola ne'e kwala'imori. Nga funi'oonga aga ne'e launge'enia gila su'a na 'olataa na gila agea 'e le'a 'amoe ma ngaia 'e ria.
15 os quais mostram a obra da lei escrita no seu coração, testificando juntamente a sua consciência e os seus pensamentos, quer acusando-os, quer defendendo-os,
16 Nga Kwairiinga Le'a lo'oo na 'inau ku alafuu suria, ngaia 'e iiria na God te'e sufaa ta'a na gila abulo 'ame le'a na gani na ngaia 'e kwatea tegelangaa fala Jisas fana 'ani sufaa ta'a suria 'olataa ne'e nagwa 'ubulana manatalaga.
16 no dia em que Deus há de julgar os segredos dos homens, por Jesus Cristo, segundo o meu evangelho.
17 Aia, 'amooru nga ta'a 'i Jiu, mooru moru madafia la God te'e aga le'a famooru, tofuna ngaia 'e kwatea nga Tagi ala Moses famooru. Ma moru ka fata naunau, tofuna mooru nga ta'a na God.
17 Eis que tu, que tens por sobrenome judeu, e repousas na lei, e te glorias em Deus;
18 Ma moru ka iiria na'a mooru moru su'a na 'ola lo'oo God 'e siria 'amoru agea, ma moru ka su'asuria 'amoru firia 'ola ne'e odo tofuna moru su'a na nga Tagi.
18 e sabes a sua vontade, e aprovas as coisas excelentes, sendo instruído por lei;
19 Ma mooru ka iiria la'u mola na'a mooru moru su'asuria mooru talaia ni dai na'a gila 'ilaka'u ta'a maaga 'e logo suria gila bobolosia God. Ma mooru moru ka iiria la'u mola, moru 'ilaka'u nga lalanga fana ni dai lo'oo gila to'oru 'ubulana logologo'angaa.
19 e confias que és guia dos cegos, luz dos que estão em trevas,
20 Moru ka iiria mooru to'o na nga su'a'olanga na 'ola te'efou ne'e kwala'imori, suria moru to'o na nga Tagi ala Moses. Ma moru iiria mooru nga ta'a ni kwaifa'ananaunga fana nga ta'a kwekweto ma fana ta'a bobolosi 'ola.
20 instruidor dos néscios, mestre de crianças, que tens a forma da ciência e da verdade na lei;
21 Lauta moru su'asuria fa'ananaulana nga ta'a matari, ma 'uta'i na'a mooru moru 'ame fa'ananau 'amooru mola 'i talamooru? Mooru moru alafuu fana nga ta'a ngaa'i 'ilo'oo, “Moru sia beri.” Tafe'ua ma mooru talamooru moru beriberi mola.
21 tu, pois, que ensinas a outro, não te ensinas a ti mesmo? Tu, que pregas que não se deve furtar, furtas?
22 Moru ka iiria la'u mola fana nga ta'a, “Moru sia agemani.” Tafe'ua ma 'amooru moru agemani'a la'u mola. Moru ka iiria la'u mola, nga nunu'i 'ola na'a nga ta'a gila fo'asia 'e ria 'e iiki. Tafe'ua ma mooru moru ru'u 'ubulana lefu abu aaga, ma moru ka beria nga 'ola no'ona.
22 Tu, que dizes que não se deve adulterar, adulteras? Tu, que abominas os ídolos, cometes sacrilégio?
23 Ma moru ka fata naunau suri 'amooru talamooru, tofuna 'amooru moru to'o na Tagi ala Moses. Tafe'ua ma 'amooru moru 'ame lo'o mola suria nga Tagi lo'oori. Ma ngaia ne'e kwatea nga ta'a gila ka fata ngadaa God.
23 Tu, que te glorias na lei, desonras a Deus pela transgressão da lei?
24 Ngai na'a Girigiringa Abu 'e fata 'ilo'oo, “Tofuna mooru nga ta'a 'i Jiu moru abulo 'e ria, nga ta'a na gila 'ame Jiu, gila ka fata ngadaa God.”
24 Porque, como está escrito, o nome de Deus é blasfemado entre os gentios por causa de vós.
25 'Amooru ta'a 'i Jiu, mooru moru iiria nga kwaringa na lofona wane 'e faate'enia mooru ta'a na God. Lauta 'amooru moru lo'o suria nga Tagi na God, nga kwaringa lo'oo moru agea ngaia 'ola 'e le'a. Ma lauta moru 'ame lo'o suria nga Tagi lo'oori, nga kwaringa lo'oo mooru agea, ngaia 'ame booni 'amooru mola 'i maana God. Ma moru 'ilaka'u mola nga ta'a na'a moru 'ame su'a na God.
25 Porque a circuncisão é, na verdade, proveitosa, se tu guardares a lei; mas, se tu és transgressor da lei, a tua circuncisão se torna em incircuncisão.
26 Aia, ma lauta ta wane na'a ngaia 'ame Jiu ma ngaia 'ame kwaria lofona, ma ngaia ka lo'o suria nga tagi lo'oori, God te'e iiria ana nga wela aana, 'ani 'ilaka'u la'u mola ta'a na'a gila kwaria lofona wane.
26 Se, pois, a incircuncisão guardar os preceitos da lei, porventura, a incircuncisão não será reputada como circuncisão?
27 Nga ta'a na gila lo'o suria nga tagi, gwa'a gila 'ame kwaria lofona wane, tagila faate'enia na'a mooru moru kuta, ma God te'e sufaa 'amooru. God te'e sufaa 'amooru, tofuna moru 'ame lo'o suria nga Tagi, gwa'a moru to'o na nga Tagi ma moru ka kwaria lofona wane.
27 E a incircuncisão que por natureza o é, se cumpre a lei, não te julgará, porventura, a ti, que pela letra e circuncisão és transgressor da lei?
28 Ni dai na'a nga wane 'i Jiu kwala'imori? Ngaia 'amoe mola nga wane ne'e lo'o mola suria nga falafala 'i Jiu ma ka kwaria lofona, tafe'ua ma manatalana 'e 'ame odo. 'Amoe!
28 Porque não é judeu o que o é exteriormente, nem é circuncisão a que o é exteriormente na carne.
29 Nga wane kwala'imori 'i Jiu, ngaia nga wane na'a mangona 'e odo 'i maana God, tofuna God ngaia 'e bulosia nga manatalana. Nga 'ola lo'oo ngaia 'ame leka mai fa'asia Tagi tafe'ua ma nga Anoe 'ola Abu ne'e agea. Nga wane 'ilo'oo, God ngaia 'e iiri ba'ita ana, gwa'a ta'a gila 'ame iiri ba'ita ana.
29 Mas é judeu o que o é no interior, e circuncisão, a que é do coração, no espírito, não na letra, cujo louvor não provém dos homens, mas de Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.