Romanos 11
Fatalana God (KWD) vs VC
1 'Ilo'oo ma God 'e ma'asini te'enia nga ta'a aana 'i Jiu? 'Amoe! Nau 'i talagu 'inau nga wane 'i Jiu la'u mola, suria 'inau nga wane na fufutanga ala Ebraham na nga fufu'ita'a ala Benjamin.
1 Pergunto, então: Acaso rejeitou Deus o seu povo? De maneira alguma. Pois eu mesmo sou israelita, descendente de Abraão, da tribo de Benjamim.
2 God 'ame ma'asini te'enia mola ta'a aana na'a ngaia 'e firiga 'ua no'o mai na lafaringa. 'Amooru moru su'aai 'olataa laka'u Girigiringa Abu ngaia 'e iiria suria la Elaeja, alata ngaia 'e 'ugania God suria nga ta'a 'i Jiu na gila 'ilo'oo,
2 Deus não repeliu o seu povo, que ele de antemão distinguiu! Desconheceis o que narra a Escritura, no episódio de Elias, quando este se queixava de Israel a Deus:
3 “God, gila kwa'ia ni profet amu, ma gila ka tagale'enia no'o uumu amu. Ma te'i nau no'o nau ku ole no'o, ma gila ka irito'ona la'u mola fana kwa'ilagu.”
3 Senhor, mataram vossos profetas, destruíram vossos altares. Fiquei apenas eu, e ainda procuram tirar-me a vida {I Rs 19,10}?
4 Ma la God ka du'aa maka 'ilo'oo, “Te'io momola 'ame nana'i lo'oo. Nau ku to'o na nga fiu to'oni (7,000) wane 'i Jiu na'a gila 'ame fo'asia la Baal nga god na 'ame to'o.”
4 Que lhe respondeu a voz divina? Reservei para mim sete mil homens, que não dobraram o joelho diante de Baal {I Rs 19,18}.
5 Ma ngaia 'e 'ino'ona la'u mola na alata lo'oo, suria tani ta'a 'i Jiu na gila tagoto'o. God 'e firiga suria nga kwailaeta'afiinga aana.
5 É o que continua a acontecer no tempo presente: subsiste um resto, segundo a eleição da graça.
6 Ma ngaia, 'amoe la'u suria nga 'olataa na'a gila agea. Ma lauta la God 'e firia no'o ta'a suria 'olataa na'a gila agea, 'ino'ona ma kwaifiriinga lo'oo na God, ngaia 'e 'amoe no'o suria nga kwailaeta'afiinga aana.
6 E se é pela graça, já não o é pelas obras; de outra maneira, a graça cessaria de ser graça.
7 Ma tofuna ngaia 'e 'ilo'oo, nga ta'a 'e aula 'i Jiu gila 'ame daria no'o nga odonga lo'oo gila kwailo 'ofia. Te'e ta'a tarito'o mola na'a God 'e firiga na gila daria. Ma tani wane ngaa'i, gila ma'asini te'enia longolana God.
7 Conseqüência? Que Israel não conseguiu o que procura. Os escolhidos, estes sim, o conseguiram. Quanto aos mais, foram obcecados,
8 'Ilaka'u laka'u nga Girigiringa Abu ngaia 'e iiria,
8 como está escrito: Deus lhes deu um espírito de torpor, olhos para que não vejam e ouvidos para que não ouçam, até o dia presente {Dt 29,3}.
9 Ma la Defete ka fata 'ilo'oo 'ubulana Girigiringa Abu,
9 Davi também o diz: A mesa se lhes torne em laço, em armadilha, em ocasião de tropeço, em justo castigo!
10 Nau ku fo'a fana nga maaga 'ani boko fana gila sia aga mola.
10 A vista se lhes obscureça para não verem! Dobra-lhes o espinhaço sem cessar {Sl 68,23s}!
11 Aia, nga Jiu gila telefe'eniga suria gila 'ame tagoto'o ala Jisas Kraes. Tafe'ua ma mooru moru sia madafia mola na ngaia 'e 'ato 'agila ori mai fana tagoto'onga. Nga ta'a na gila 'ame Jiu gila to'o la'u mola na mooringa fooru fa'asia God tofuna nga abulongaa 'ame le'a na nga Jiu. Nga 'ola lo'oo 'e agea nga ta'a 'i Jiu gila kwaifii'i fana ngarilana nga mooringa fooru lo'oori.
11 Pergunto ainda: Tropeçaram acaso para cair? De modo algum. Mas sua queda, tornando a salvação acessível aos pagãos, incitou-os à emulação.
12 Suria nga rianga 'i Jiu, God 'e kwatea ni 'ola 'e le'a aula fana ta'a fofona fanua lo'oo 'i wado. Ma suria gila ma'asiri ala Jisas Kraes, God 'e nanamate'enia mola nga ta'a lo'oo na gila 'ame Jiu. Ma alata nga Jiu 'e aula gila tagoto'o, God te'e nanamate'eni 'adauru 'e iiki.
12 Ora, se o seu pecado ocasionou a riqueza do mundo, e a sua decadência a riqueza dos pagãos, que não fará a sua conversão em massa?!
13 Aia, nau taku alafuu famooru nga ta'a na moru 'ame Jiu. Nau nga Wane ni Kwairiinga fana nga ta'a na gila 'ame Jiu, ma 'inau ku aile'a ba'ita suria nga taunga'inga agu fana foulange'enilana nga Kwairiinga Le'a lo'oo famooru.
13 Declaro-o a vós, homens de origem pagã: como apóstolo dos pagãos, eu procuro honrar o meu ministério,
14 Nau ku siria ta'a ni futanga agu 'i Jiu, 'agila kwaifii'i suri 'amooru, fana tani ai aga 'agila leka te'ana God fana ngaia 'ani fa'amooriga.
14 com o intuito de, eventualmente, excitar à emulação os homens da minha raça e salvar alguns deles.
15 Alata God 'e ma'asini te'eniga, ngaia ka lamadu'aa no'o ta'a lo'oo gila 'ame Jiu fa'asia nga maarimae aana fana nga ta'a ni kwaimaanga aana. Ma nga alata God 'e kwaloa la'u nga Jiu, ngaia 'e 'ilaka'u ngaia 'e tata'ea nga ta'a te'efou fa'asia nga maenga, mai ngaia ka nanamate'enia nga ta'a aana te'efou.
15 Porque, se de sua rejeição resultou a reconciliação do mundo, qual será o efeito de sua reintegração, senão uma ressurreição dentre os mortos?
16 Alata gila kwatea nga madange'e beret eteeta na mani'i beret fana tabonga fana God, nga mani'i beret lo'oori te'efou nga 'ola na God la'u mola. 'Ino'ona la'u mola, tofuna la Ebraham 'e abu, ma orioritana te'e abu la'u mola. Ma lauta na'a 'umi'umina nga 'ai gila kwatea fana God, gwa'a nga lalana ma tagila kwatea la'u mola.
16 Se as primícias são santas, também a massa o é; e se a raiz é santa, os ramos também o são.
17 Ma nga Jiu, gila 'ilaka'u nga 'ai na'a God 'e kirua. Ma tani lale 'ola na 'ai lo'oo, God 'e 'oia. Ma famooru ta'a moru 'ame Jiu, 'amooru moru 'ilaka'u nga lalana 'ai 'e kwasila na'a God 'e ngaria ma ka felete'enia na lefu na'a ngaia 'e 'oia ni lalana 'ola fa'asia. Na alata lo'oo, God ngaia 'e nanamate'eni 'amooru 'ani 'ilaka'u la'u mola na'a ngaia 'e nanamate'enia ta'a 'i Jiu 'ua no'o mai.
17 Se alguns dos ramos foram cortados, e se tu, oliveira selvagem, foste enxertada em seu lugar e agora recebes seiva da raiz da oliveira,
18 Ma 'amooru moru sia madafia iiria mooru moru taringa'i 'e iiki riufia no'o nga ta'a 'i Jiu na gila 'ilaka'u nga lalana 'ai na'a God 'e 'oia no'o, suria 'amooru na'a lalana 'ola, ma nga mangona lalana 'ai 'e leka mola mai fa'asia nga 'umi'umina 'ai. Ma nga mangona 'umi'umina 'ai ngaia 'ame leka mai fa'asia nga lalana 'ai.
18 não te envaideças nem menosprezes os ramos. Pois, se te gloriares, sabe que não és tu que sustentas a raiz, mas a raiz a ti.
19 Bala ngaia 'e talawada'u fana nga ta'a na gila 'ame Jiu 'agila fata 'ilo'oo, “God 'e lafua no'o nga Jiu fana 'ameeru fasu la'u te'efou.”
19 Dirás, talvez: Os ramos foram cortados para que eu fosse enxertada.
20 Ngaia 'e kwala'imori, 'amooru moru fasu no'o ana. God ngaia 'e lafua ta'a 'i Jiu tofuna gila 'ame tagoto'o. Ma tofuna 'olataa na'a, 'ingaia 'e arua mai amooru moru ka fasu la'u mola tofuna mooru moru tagoto'o. Ma ngaia 'ame le'a fana 'amoru fata naunau du'ana nga 'ola lo'oori, tafe'ua ma moru ma'unge'enia God.
20 Sem dúvida! É pela incredulidade que foram cortados, ao passo que tu é pela fé que estás firme. Não te ensoberbeças, antes teme.
21 Suria lauta God 'e kwatea kwa'ikwa'inga fana nga ta'a 'i Jiu na gila 'ilaka'u no'o lalana 'ola kwala'imori, ngaia te'e kwatea la'u mola nga kwa'ikwa'inga famooru na'a moru 'ilaka'u nga lalana 'ola fa'asia nga 'ai matari, lauta na'a moru ma'asiri 'ai.
21 Se Deus não poupou os ramos naturais, bem poderá não poupar a ti.
22 Du'ana ni 'ola lo'oo, dauru goru su'aai nga kwailaeta'afiinga na God fe'enia nga kwa'ikwa'inga aana. Ngaia 'e kwatea no'o kwa'ikwa'inga fana ni dai na'a ngaia 'ame tagoto'o ana. Ma ngaia ka laeta'afiia mooru la'u mola, lauta mooru moru to'oru no'o na tagoto'onga. Ma lauta moru 'ame tagoto'o, ngaia te'e tofumousi 'amooru la'u mola.
22 Considera, pois, a bondade e a severidade de Deus: severidade para com aqueles que caíram, bondade para contigo, suposto que permaneças fiel a essa bondade; do contrário, também tu serás cortada.
23 Ma lauta nga ta'a 'i Jiu gila eta fana tagoto'onga, God te'e orite'eniga fana nga lefu na'a gila nana'i mai ai. Suria God 'e to'omia 'ani agea ni 'ola lo'oori.
23 E eles, se não persistirem na incredulidade, serão enxertados; pois Deus é poderoso para enxertá-los de novo.
24 Mai 'amooru nga ta'a na moru 'ame Jiu, mooru nga lalana 'ai kwala'imori fa'asia nga 'ai lo'oo na God 'e kirua 'amoe. Du'ana 'amooru moru leka mai fa'asia nga 'ai kwasila, ma God ka 'oi 'amooru, ma ka fasunge'enia mooru la'u mola na 'ai na ngaia 'e kirua. Ma lauta ngaia 'e talawada'u fana God 'ani fasunge'enia mooru ana 'ai aana, ngaia te'e talawada'u ba'ita fana God 'ani orite'enia nga Jiu fana 'ai na'a ngaia 'e 'oiga mai fa'asia.
24 Se tu, cortada da oliveira de natureza selvagem, contra a tua natureza foste enxertada em boa oliveira, quanto mais eles, que são naturais, poderão ser enxertados na sua própria oliveira!
25 Ta'a ni kwaimaanga agu, nau ku siria 'amoru su'aai na nga 'ola lo'oo God 'ame faate'enia mai na'o. Nau ku iiria famooru fa'asia mooru moru ta fata naunau. Aulana ta'a 'i Jiu, gila ma'asini te'enia longolana Kwairiinga Le'a lo'oo. Tafe'ua ma nga falafala aaga fana abu longonga te'e to'oru leleka maka nigi na alata na nga ta'a na gila 'ame Jiu, gila te'efou 'agila tagoto'o ana.
25 Não quero, irmãos, que ignoreis este mistério, para que não vos gabeis de vossa sabedoria: esta cegueira de uma parte de Israel só durará até que haja entrado a totalidade dos pagãos.
26 Ma God te'e bi'i fa'amooria nga ta'a 'i Jiu te'efou. Maka 'ilaka'u mola Girigiringa Abu laka'u 'e iiria,
26 Então Israel em peso será salvo, como está escrito: Virá de Sião o libertador, apartará de Jacó a impiedade.
27 Mai nau taku fa'ato'oa nga me'e fataarunga'inga agu fe'eniga,
27 E esta será a minha aliança com eles, quando eu tirar os seus pecados {Is 59,20s; 27,9}.
28 Ma nga ta'a 'i Jiu lo'oo gila ma'asini te'enia nga Kwairiinga Le'a lo'oo, gila no'o na maarimae na God. Ma tofuna ni 'ola lo'oori na'a 'amooru nga ta'a na moru 'ame Jiu moru ka longoa no'o Kwairiinga Le'a lo'oori. Ma gwa'a 'ani 'ino'ona, God ngaia 'e kwaimaa faga, tofuna ngaia 'e firiga no'o suria nga fataarunga'inga aana 'ua no'o mai fana wawarifuga.
28 Se, quanto ao Evangelho, eles são inimigos de Deus, para proveito vosso, quanto à eleição eles são muito queridos por causa de seus pais.
29 Suria God 'ame bulosia no'o manatalana suria ni ta'a na ngaia 'e firiga ma ka nanamate'eniga.
29 Pois os dons e o chamado de Deus são irrevogáveis.
30 Na nga alata laka'u 'e sui, 'amooru nga ta'a na moru 'ame Jiu, moru 'ame lo'o mola suria God. Tafe'ua ma nga alata lo'oo, mooru tamoru ngaria no'o nga kwaimanadainga ana God, tofuna nga ta'a 'i Jiu gila 'ame lo'o suria God.
30 Assim como vós antes fostes desobedientes a Deus, e agora obtivestes misericórdia com a desobediência deles,
31 Maka 'ilo'oo la'u mola, nga ta'a 'i Jiu gila 'ame lo'o suria God, fana God 'ani faate'enia la'u mola kwaimanadainga aana faga. Ngaia 'e agea 'ilo'oo, tofuna ngaia 'e faate'enia kwaimanadainga aana famooru.
31 assim eles são incrédulos agora, em conseqüência da misericórdia feita a vós, para que eles também mais tarde alcancem, por sua vez, a misericórdia.
32 Nga ta'a te'efou gila 'ame lo'o suria God, ma nga 'ola lo'oo ngaia 'e kwatea ma ngaia ka agasiga 'ilaka'u ta'a na gila nana'i 'ubulana lokafu na'a gila to'oru fana sufaalaga. Ngaia 'e agea 'ilo'oo fana 'i ngaia 'ani faate'enia kwaimanadainga aana faga te'efou.
32 Deus encerrou a todos esses homens na desobediência para usar com todos de misericórdia.
33 God, kwai'ofeinga amu 'e ba'ita 'e iiki!
33 Ó abismo de riqueza, de sabedoria e de ciência em Deus! Quão impenetráveis são os seus juízos e inexploráveis os seus caminhos!
34 Maka 'ilaka'u na'a nga Girigiringa Abu aana 'e iiria,
34 Quem pode compreender o pensamento do Senhor? Quem jamais foi o seu conselheiro?
35 Ma te'efuta wane 'ame to'omia no'o kwatelana ta 'ola fana God fana God 'ani du'ua la'u fana.”
35 Quem lhe deu primeiro, para que lhe seja retribuído?
36 Du'ana God ne'e launge'enia ni 'ola te'efou, ma ni 'ola te'efou gila nana'i mai suria tegelangaa aana ma fana 'ingaia 'i talana. Dauru 'agoru baatafea God furifuri! Kiu.
36 Dele, por ele e para ele são todas as coisas. A ele a glória por toda a eternidade! Amém.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.