Mateus 7

Fatalana God (KWD) vs ACF

Sair da comparação
ACF Almeida Corrigida Fiel
1 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Mooru sia sufaa mola te'efuta wane ngaa'i, fa'asia God ka sufa 'amooru la'u.
1 Não julgueis, para que não sejais julgados.
2 Lauta moru sufaa nga ta'a ngaa'i, God te'e sufa 'amooru 'ino'ona la'u mola. Ma nga falafala ngai taa na tamoru kwaisufai 'ania na wane ngaa'i, nga falafala no'ona la'u mola na God te'e sufaa mooru 'ania.
2 Porque com o juízo com que julgardes sereis julgados, e com a medida com que tiverdes medido vos hão de medir a vós.
3 'I'oo to'o na rianga ba'ita, tafe'ua moko iila mola fana te'efuta wane na ngaia 'e to'o na rianga sisika. 'Ola 'e fe'ua 'i'oo agasia nga ngaru ngai 'ubulana maana wane ni futanga amu, mai 'i'oo 'ame agasia mola memede 'ai ba'ita na'a ngaia 'ubulana maamu 'i talamu?
3 E por que reparas tu no argueiro que está no olho do teu irmão, e não vês a trave que está no teu olho?
4 Ma 'i'oo fata 'ilo'oo fana nga wane matari, ‘'I'oo agea nga 'ola na ngaia 'e ria, alamia 'aku fa'aodoa manatalamu.’ Tafe'ua 'i'oo 'ame manata 'abelo mola suria rianga ba'ita na 'i'oo agea.
4 Ou como dirás a teu irmão: Deixa-me tirar o argueiro do teu olho, estando uma trave no teu?
5 'I'oo wane ni kotonga. 'Oi 'akwasia madi nga rianga amu. Sui ma, 'i'oo to'o bi'i to'omia kwaibooninga na te'efuta wane ngaa'i na nga rianga aana.
5 Hipócrita, tira primeiro a trave do teu olho, e então cuidarás em tirar o argueiro do olho do teu irmão.
6 “Ma moru sia kwatea mola nga 'ola 'e abu fana ku'ito, suria tagila bu'ota'i, ma gila ke'e 'amooru mola. Ma moru sia kwatea mola kwasila amooru fana boo, fa'asia gila ta talaufia mola.”
6 Não deis aos cães as coisas santas, nem deiteis aos porcos as vossas pérolas, não aconteça que as pisem com os pés e, voltando-se, vos despedacem.
7 La Jisas 'e fata 'ilo'oo la'u, “Mooru kwaisoe na God fana 'amoru ngaria 'ola na moru kwaisoe fai. Mooru kwailo'ofia 'ola moru bo'obo'o fai na God, ma ngaia te'e booni 'amooru, fana 'amoru daria. Mooru igiigi na sinamaa, ma God te'e 'ulasi famooru.
7 Pedi, e dar-se-vos-á; buscai, e encontrareis; batei, e abrir-se-vos-á.
8 Tofuna nga ta'a te'efou na gila kwaisoe na God, God te'e kwate faga. Ma nga ta'a te'efou na gila kwailo'ofia 'ola gila bo'obo'o fai na God, tagila daria. Ma nga ta'a te'efou na gila igiigi na sinamaa, God te'e 'ulasi faga.
8 Porque, aquele que pede, recebe; e, o que busca, encontra; e, ao que bate, abrir-se-lhe-á.
9 “'Ino'ona ma, ni dai amooru mama'a, na lauta nga wela amu ngaia 'e orisi'o fana ma'alo, mai 'i'oo to'o kwatea mola nga fou fana?
9 E qual dentre vós é o homem que, pedindo-lhe pão o seu filho, lhe dará uma pedra?
10 Ma lauta nga wela amu ngaia 'e kwaisoe fana te'efuta ii'a, ma 'i'oo to'o kwatea mola nga waa fana? Ngaia 'e 'ato no'o!
10 E, pedindo-lhe peixe, lhe dará uma serpente?
11 Gwa'a 'amooru te'efou ta'a moru ria, mooru su'asuria 'amoru kwatea mola nga 'ola le'a fana wela amooru. Tafe'ua ma Mama'a amooru na ngaia 'i Langi, ngaia 'e le'a 'e iiki riufi 'amooru. Ngaia 'e su'asuria te'e kwatea 'ola le'a fana ta'a na gila kwaisoe aana.
11 Se vós, pois, sendo maus, sabeis dar boas coisas aos vossos filhos, quanto mais vosso Pai, que está nos céus, dará bens aos que lhe pedirem?
12 “'Olataa na moru siria fa'asia ta'a matari 'agila agea famooru, tamoru agea la'u mola faga. Suria ni 'ola lo'oo ngaia na nga fa'awatagalana nga kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, ma ni profet te'efou.”
12 Portanto, tudo o que vós quereis que os homens vos façam, fazei-lho também vós, porque esta é a lei e os profetas.
13 La Jisas 'e fata 'ilo'oo la'u, “Moru ru'u na sinamaa ne'e sisitai, suria nga tala ma nga sinamaa ne'e ba'ita maka afola, ngaia 'e leka fana nga maenga firi. Ma nga lekanga suria 'e talawada'u ma nga ta'a 'e aula 'e iiki gila leka 'i suria nga tala no'ona.
13 Entrai pela porta estreita; porque larga é a porta, e espaçoso o caminho que conduz à perdição, e muitos são os que entram por ela;
14 Aia, nga tala ma sinamaa ne'e sisitai ngaia 'e leka fana nga mooringa firi, ma nga lekanga suria 'e 'ato, ma te'e ni ta'a tarito'o na gila leka suria.”
14 E porque estreita é a porta, e apertado o caminho que leva à vida, e poucos há que a encontrem.
15 La Jisas 'e alafuu la'u maka fata 'ilo'oo, “Moru 'abelo 'ania mooru fa'asia ni profet 'e 'ame to'o. Moru 'abelo 'ania mooru tofuna gila aga 'ilaka'u ta'a le'ale'a, tafe'ua ma nga manatalaga ngaia 'e 'ilaka'u nga ku'ito kwasi na'a gila siria ngada lamooru.
15 Acautelai-vos, porém, dos falsos profetas, que vêm até vós vestidos como ovelhas, mas, interiormente, são lobos devoradores.
16 Ma tamoru aga su'a mola na ni profet 'ame to'o no'ona 'ania ni 'ola ria na gila agea. Goru su'asuria 'ai te'efou ngaia 'e le'a 'amoe ma ngaia 'e ria, tofuna lode 'ola na gila fungu 'ania. Ma ngaia 'e 'ato fana te'efuta wane 'ani fisua nga lode 'ola le'a fa'asia nga kwalo ngangala'a.
16 Por seus frutos os conhecereis. Porventura colhem-se uvas dos espinheiros, ou figos dos abrolhos?
17 Ma nga 'ai le'a ngaia 'e fungu mola 'ania lode 'ola 'e le'a, ma nga 'ai 'e ria ngaia 'e fungu la'u mola 'ania lode 'ola 'e ria.
17 Assim, toda a árvore boa produz bons frutos, e toda a árvore má produz frutos maus.
18 Nga 'ai ne'e le'a, 'ato 'ani fungu 'ania lode 'ola 'e ria, ma nga 'ai 'e ria, 'e 'ato 'ani fonu 'ania lode 'ola 'e le'a.
18 Não pode a árvore boa dar maus frutos; nem a árvore má dar frutos bons.
19 Nga 'ai te'efou la'u mola na gila 'ame fungu 'ania lode 'ola 'e le'a, tagila tofuga, ma gila 'ui 'aniga 'i 'ubulana eele.
19 Toda a árvore que não dá bom fruto corta-se e lança-se no fogo.
20 Ngaia lo'oo, nau ku iiria famooru, tamoru aga su'ana ni profet kotokoto 'ania ni 'ola na'a gila agea.”
20 Portanto, pelos seus frutos os conhecereis.
21 La Jisas 'e alafuu 'ilo'oo la'u, “Nga ta'a te'efou na gila fata 'ilo'oo agu, ‘Alafa! Alafa!’ gila sia nana'i mola fe'enia ta'a na God 'e ba'ita fafiga. Tafe'ua ni dai na gila leka suria nga kwaisiriinga na Mama'a agu 'i langi, na tagila nana'i fe'enia ta'a na God te'e ba'ita fafiga.
21 Nem todo o que me diz: Senhor, Senhor! entrará no reino dos céus, mas aquele que faz a vontade de meu Pai, que está nos céus.
22 Ma nga ta'a 'e auaula tagila fata 'ilo'oo fagu na fe'e gani na kwaisufaingaa no'ona, ‘Alafa, 'imeeru meru foulange'enia nga fatalana God 'ania nga latamu, ma meeru ka belote'enia nga adalo 'ania nga latamu, ma meeru ka agea 'ola auaula ni 'alefongaa 'ania latamu.’
22 Muitos me dirão naquele dia: Senhor, Senhor, não profetizamos nós em teu nome? e em teu nome não expulsamos demônios? e em teu nome não fizemos muitas maravilhas?
23 Tafe'ua ma 'inau taku fata wataga 'ilo'oo faga, Nau ku 'ame su'a amooru. Mooru nga ta'a moru ria. Moru leka lalau kau fa'asi nau!
23 E então lhes direi abertamente: Nunca vos conheci; apartai-vos de mim, vós que praticais a iniqüidade.
24 “Ngaia lo'oo nga ta'a te'efou na gila longoa alafuunga agu, ma gila ka lo'o suria, tagila 'ilaka'u nga wane funi'oo na ngaia 'e launge'enia nga 'ifi ana 'i fofona ngata na ngaia 'e 'eri le'a fana bou ai 'ani sifo to'o.
24 Todo aquele, pois, que escuta estas minhas palavras, e as pratica, assemelhá-lo-ei ao homem prudente, que edificou a sua casa sobre a rocha;
25 Gwa'a uuta ba'ita 'e to'o, ma nga ka'o ka afe, ma nga iru ba'ita 'e kwa'ia nga 'ifi no'ona, ma nga 'ifi no'ona 'ame 'e sia mola, tofuna ngaia 'e ula 'e ngasi 'i fofona ngata.
25 E desceu a chuva, e correram rios, e assopraram ventos, e combateram aquela casa, e não caiu, porque estava edificada sobre a rocha.
26 “Ma nga ta'a te'efou na gila longoa nga alafuunga agu, ma gila 'ame lo'o suria, gila 'ilaka'u nga wane kwekweto na ngaia 'e launge'enia nga 'ifi aana na oone, ma ngaia 'ame 'eri fana bou ai 'ani sifo to'o.
26 E aquele que ouve estas minhas palavras, e não as cumpre, compará-lo-ei ao homem insensato, que edificou a sua casa sobre a areia;
27 Nga uuta ba'ita 'e to'o, ma nga ka'o ka afe, ma nga iru ba'ita 'e kwa'ia nga 'ifi no'ona, ma nga 'ifi no'ona 'e 'esia, maka tagala'i te'efou no'o.”
27 E desceu a chuva, e correram rios, e assopraram ventos, e combateram aquela casa, e caiu, e foi grande a sua queda.
28 Alata la Jisas ngaia 'e fa'ananaua ta'a lo'oo 'ania ni 'ola lo'oo te'efou 'e sui, ma gila ka 'alefo ba'ita,
28 E aconteceu que, concluindo Jesus este discurso, a multidão se admirou da sua doutrina;
29 suria gila su'a le'a ai la Jisas ngaia 'e kwaifa'ananau 'ania tegelangaa fa'asia God. Ma kwaifa'ananaunga aana 'ame 'ilaka'u ta'a kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, tofuna gila kwaifa'ananau mola 'ania tegelangaa aaga 'i talaga.
29 Porquanto os ensinava como tendo autoridade; e não como os escribas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.