Mateus 5
Fatalana God (KWD) vs NVT
1 Ma nga alata lo'oo la Jisas ngaia 'e agasia nga oguogunga ba'ita lo'oo, ngaia 'e fane na busu, maka to'oru 'i wado. Ma nga fufu'iwane aana gila ka ogu 'afuia,
1 Certo dia, quando Jesus viu que as multidões se ajuntavam, subiu a encosta do monte e ali sentou-se. Seus discípulos se reuniram ao redor,
2 ma ngaia ka tala'ae no'o fana fa'ananaulaga, maka 'ilo'oo,
2 e ele começou a ensiná-los.
3 “Aile'anga fana ta'a na'a gila su'aai gila galafa'a 'i maana God,
3 “Felizes os pobres de espírito, pois o reino dos céus lhes pertence.
4 Aile'anga fana ta'a na gila kwaimanadai,
4 Felizes os que choram, pois serão consolados.
5 Aile'anga fana ta'a na gila malasika'a aaga 'i talaga,
5 Felizes os humildes, pois herdarão a terra.
6 Aile'anga fana ta'a na gila siria 'e iiki fana agelana ni 'ola 'e odo,
6 Felizes os que têm fome e sede de justiça, pois serão saciados.
7 Aile'anga fana ta'a na gila laeta'afiia ta'a matari,
7 Felizes os misericordiosos, pois serão tratados com misericórdia.
8 Aile'anga fana ta'a na mangoga 'e kwari 'i maana God,
8 Felizes os que têm coração puro, pois verão a Deus.
9 Aile'anga fana ta'a na gila taunga'i fana nga aloalonga 'i laloana ta'a,
9 Felizes os que promovem a paz, pois serão chamados filhos de Deus.
10 Aile'anga fana ta'a na gila malate'ote'o aga du'ana gila agea ni 'ola 'e odo,
10 Felizes os perseguidos por causa da justiça, pois o reino dos céus lhes pertence.
11 Aile'anga famooru alata nga ta'a gila fata ngadaa amooru, ma gila malate'ote'o amooru, ma gila iiria ni 'ola 'e ria 'e aula amooru ne'e 'ame to'o tofuna mooru no'o na nga fufu'iwane agu.
11 “Felizes são vocês quando, por minha causa, sofrerem zombaria e perseguição, e quando outros, mentindo, disserem todo tipo de maldade a seu respeito.
12 Nau ku iiria 'ola lo'oori tofuna ni 'ola 'e ria lo'oo na gila agea famooru, gila agea la'u mola na profet mai na'o. Moru aile'a, tofuna God te'e kwatea foforinga ba'ita famooru 'i Langi.”
12 Alegrem-se e exultem, porque uma grande recompensa os espera no céu. E lembrem-se de que os antigos profetas foram perseguidos da mesma forma.”
13 La Jisas 'e fata la'u 'ilo'oo, “Nga solti ngaia 'e fa'ale'aa nga fangalaa amooru. Mai 'amooru la'u mola moru 'ilaka'u nga solti fana nga ta'a te'efou. Lauta na asilai ngaia 'e 'amoe no'o, ngaia 'e 'ato 'e iiki 'ani asila la'u. Ma ngaia 'ame le'a no'o fana agelai la'u 'ania te'efuta 'ola, ngaia 'e le'a mola fana 'amoru 'ui no'o 'ania 'i maa, fana nga ta'a 'agila talaufia mola.
13 “Vocês são o sal da terra. Mas, se o sal perder o sabor, para que servirá? É possível torná-lo salgado outra vez? Será jogado fora e pisado pelos que passam, pois já não serve para nada.
14 “Mooru moru 'ilaka'u la'u mola nga uunu fana nga ta'a te'efou fofona fanua lo'oo 'i wado. Nga fanua na ngaia 'e nana'i 'i gouna nga busu ngaia 'e 'ato 'ani nagwa.
14 “Vocês são a luz do mundo. É impossível esconder uma cidade construída no alto de um monte.
15 Ma te'efuta wane 'e sia lalaua mola nga uunu, sui maka arua mola 'i olofana nga daoko. Alata ngaia 'e lalaua uunu 'e sui, ngaia te'e ngaria, maka arua na lefu 'i langi, fana 'ani lala fana nga ta'a te'efou 'i 'ubulana nga 'ifi no'ona.
15 Não faz sentido acender uma lâmpada e depois colocá-la sob um cesto. Pelo contrário, ela é colocada num pedestal, de onde ilumina todos que estão na casa.
16 Ma ka 'ilo'oo la'u mola, alamia nga uunu amooru 'ani lala 'i na'ona ta'a te'efou, fana 'agila agasia ni 'ola le'a na moru agea, ma gila ka baatafea Mama'a amooru ne'e nana'i mai Langi.”
16 Da mesma forma, suas boas obras devem brilhar, para que todos as vejam e louvem seu Pai, que está no céu.”
17 “Mooru sia madafia iiria nau ku leka mai fana nga to'osilana nga Tagi ala Moses ma nga kwaifa'ananaunga na profet. Nau ku 'ame leka mai fana nga to'osilai, tafe'ua mai nau ku leka mai fana nga fa'ato'olana nga kwaifa'ananaunga aaga.
17 “Não pensem que eu vim abolir a lei de Moisés ou os escritos dos profetas; vim cumpri-los.
18 Nau ku iiria nga 'ola kwala'imori famooru, nga alata na lalo ma nga fanua lo'oo 'i wado gila nana'i 'ua, te'efuta 'ola sisika na nga Tagi 'e sia nagwa mola leleka maka nigi na alata na ni 'ola te'efou na nga tagi 'ani lau 'ilaka'u God 'e fadaa mai.
18 Eu lhes digo a verdade: enquanto o céu e a terra existirem, nem a menor letra ou o menor traço da lei desaparecerá até que todas as coisas se cumpram.
19 Ngaia lo'oo, ni dai ne'e 'ame lo'o suria te'efuta me'e tagi sisika, maka fa'ananaua nga ta'a fana ma'asiringa na te'efuta 'ola sisika na tagi lo'oo, God te'e arua 'e 'ita'i na nga foufounga aana. Tafe'ua ni dai ne'e lo'o suria nga tagi maka fa'ananaua nga ta'a fana lo'onga suria, God te'e arua 'ani ba'ita 'i 'ubulana nga foufounga aana.
19 Portanto, quem desobedecer até ao menor mandamento, e ensinar outros a fazer o mesmo, será considerado o menor no reino dos céus. Mas aquele que obedecer à lei de Deus e ensiná-la será considerado grande no reino dos céus.
20 Nau ku iiria famooru, lauta moru 'ame abulo le'a riufia nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi, ma ni Farasii fana lekanga suria 'ola na God ngaia 'e siria, ngaia 'e 'ato 'e iiki fana 'amoru nana'i fe'enia ta'a na God 'e ba'ita fafiga.”
20 “Eu os advirto: a menos que sua justiça supere muito a justiça dos mestres da lei e dos fariseus, vocês jamais entrarão no reino dos céus.”
21 “Mooru moru longoa no'o nga tagi te'efou na gila iiria fana wawarifu dauru mai na'o laka'u 'e 'ilo'oo, ‘'I'oo sia kwa'ia wane. Lauta ni dai ne'e kwa'ia wane, tagila ngaria 'i na'ona nga ta'a ni kwaisufaingaa.’
21 “Vocês ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não mate. Se cometer homicídio, estará sujeito a julgamento’.
22 Tafe'ua alata lo'oo, nau ku iiria famooru, ni dai ne'e ogaria tago fana nga wane ni futanga aana, tagila ngaria te'ana ta'a ni kwaisufaingaa. Ma ni dai ne'e iiria fana nga wane ni futanga ana, ‘'I'oo nga 'ola 'uri'uri lo'oo mola,’ tagila ngaria te'ana ta'a ni fadafadanga. Ma ni dai ne'e fata ngadaa nga wane ni futanga ana, ngaia 'e leka na tala fana nga eele ne'e nunula ma 'e sia mae la'u.
22 Eu, porém, lhes digo que basta irar-se contra alguém para estar sujeito a julgamento. Quem xingar alguém de estúpido, corre o risco de ser levado ao tribunal. Quem chamar alguém de louco, corre o risco de ir para o inferno de fogo.
23 Lauta 'i'oo sasari agau no'o na tabonga amu fana God fofona nga uumu, moko madafia te'e 'ola 'ame wataga 'ua 'i laloamoo'o wane molo futa suria nga kutanga amu,
23 “Portanto, se você estiver apresentando uma oferta no altar do templo e se lembrar de que alguém tem algo contra você,
24 'Oi 'akwasia madi tabonga amu 'i maana uumu no'ona, sui moko ori, moko fata ni kwaimaanga madi fe'enia. Burina, ma to'o bi'i ori mai moko bi'i kwatea nga tabonga amu fana God.
24 deixe sua oferta ali no altar. Vá, reconcilie-se com a pessoa e então volte e apresente sua oferta.
25 “Ma lauta te'efuta wane 'e ngari'o fana kwaisufaingaa, 'oi fata kwaimaanga madi fe'enia, alata moo'o molo 'ame nigi 'ua na lefu fana kwaisufaingaa. Tofuna lauta molo nigi no'ona no'o, ngaia te'e kwate'o no'o fana nga wane ni kwaisufaingaa, ma 'i burina ngaia 'e sufa'o 'e sui, ngaia te'e kwate'o la'u fana ta'a ni 'abelongaa, ma nga ta'a ni 'abelongaa tagila aru'o la'u 'ubulana lokafu.
25 “Quando você e seu adversário estiverem a caminho do tribunal, acertem logo suas diferenças. Do contrário, pode ser que o acusador o entregue ao juiz, e o juiz, a um oficial, e você seja lançado na prisão.
26 Nau ku iiria famu, lauta ngaia 'e 'ilo'oo, ngaia 'e 'ato no'o 'i'oo 'ani ru'u fa'asia nga lokafu leleka moko kwatea nga seleni 'i'isi amu ne'e to'omia kwa'ikwa'inga amu.”
26 Eu lhe digo a verdade: você não será solto enquanto não tiver pago até o último centavo.”
27 “Moru longoa no'o nga tagi ne'e iiria, ‘'I'oo sia agemani mola.’
27 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Não cometa adultério’.
28 Ma alata lo'oo, nau ku iiria famooru, ni dai ne'e bubunia te'efuta nonigeni 'ania manate'e wane ni kwaisiriinga, ngaia 'e agemani 'e sui no'o 'ania mangona.
28 Eu, porém, lhes digo que quem olhar para uma mulher com cobiça já cometeu adultério com ela em seu coração.
29 Ngaia lo'oo, lauta 'i'oo siria 'i'oo 'ani agea ta 'ola 'e ria 'ania gule'e maa le'a amu, 'oi lafua, moko to'osia fa'asi'o. Ngaia te'e le'a mola lauta 'i'oo to'osia te'e gule'e 'ola na nonimu, fa'asia God ta to'osia nga nonimu te'efou 'i 'ubulana nga eele na lefu na kwa'ikwa'inga.
29 Se o olho direito o leva a pecar, arranque-o e jogue-o fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.
30 Ma lauta 'i'oo siria 'i'oo 'ani agea te'efuta 'ola 'e ria 'ania gule'e nima le'a amu, 'oi furi mousia moko to'osia fa'asi'o. Ngaia te'e le'a mola lauta 'i'oo to'osia te'e gule'e lefu 'i nonimu, fa'asia God ta to'osia nga nonimu te'efou 'i 'ubulana nga eele na lefu na kwa'ikwa'inga.”
30 E, se a mão direita o leva a pecar, corte-a e jogue-a fora. É melhor perder uma parte do corpo que ser todo ele lançado no inferno.”
31 Mooru longoa no'o nga Tagi ne'e iiria, ‘Ni dai ne'e rugasia nga noni aana, ngaia te'e kwatea girigiringa na kwairugasinga fana.’
31 “Também foi dito: ‘Quem se divorciar da esposa deverá conceder-lhe um certificado de divórcio’.
32 Tafe'ua alata lo'oo, nau ku iiria famooru, te'efuta wane 'e sia ma'asini te'enia mola nga noni aana. Lauta wane 'e ma'asini te'enia noni aana, ngaia ne'e kwatea noni aana fana agemaninga. Ma lauta te'efuta wane 'e feea la'u nga noni lo'oori, nga wane no'ona ngaia 'e fuageni kwaifafi la'u mola 'i na'ona God. Te'e 'ola na nga wane su'asuria te'e 'akwasia nga noni aana tofuna, lauta ngaia 'e agemani fe'enia te'efuta wane matari.
32 Eu, porém, lhes digo que quem se divorcia da esposa, exceto por imoralidade, a faz cometer adultério. E quem se casa com uma mulher divorciada também comete adultério.”
33 “Mooru longoa la'u mola nga tagi gila iiria fana nga ta'a 'ua no'o mai na'o. ‘'I'oo sia mousia mola fataarunga'inga amu; lauta 'i'oo fa'ategelaa fataarunga'inga amu 'ania latana God, 'i'oo sia mousia mola fataarunga'inga amu.’
33 “Vocês também ouviram o que foi dito a seus antepassados: ‘Não quebre seus juramentos; cumpra os juramentos que fizer ao Senhor’.
34 Ma alata lo'oo, nau ku iiria famooru, 'i'oo sia fa'ategelaa mola fataarunga'inga amu 'ania te'efuta 'ola. 'I'oo sia fa'ategelaa mola fataarunga'inga amu 'ania fanua 'i Langi, tofuna God ngaia 'e ba'ita no'ona.
34 Eu, porém, lhes digo que não façam juramento algum. Não digam: ‘Juro pelo céu’, pois o céu é o trono de Deus.
35 Ma 'i'oo sia fa'ategelaa mola fataarunga'inga amu 'ania fanua lo'oo 'i wado, tofuna God ngaia 'e ba'ita la'u mola 'i lo'oori. Ma 'i'oo sia fa'ategelaa mola fataarunga'inga amu 'ania 'i Jerusalem, suria ngaia nga fanua na God, nga kiingi ba'ita.
35 Também não digam: ‘Juro pela terra’, pois a terra é onde ele descansa os pés. E não digam: ‘Juro por Jerusalém’, pois Jerusalém é a cidade do grande Rei.
36 Ma 'i'oo sia fa'ategelaa mola fataarunga'inga amu 'ania goumu, suria ngaia 'e 'ato fana 'i'oo 'ani launge'enia te'e me'e ifiifu 'i goumu 'ani kwakwao'a 'amoe maka bobola'a.
36 Nem sequer digam: ‘Juro pela minha cabeça’, pois vocês não podem tornar branco ou preto um fio de cabelo sequer.
37 Lauta 'i'oo kwaialami, iiria mola, ‘Kiu,’ ma lauta 'i'oo 'ame kwaialami, iiria mola, ‘'Amoe.’ Ma lauta 'i'oo iiria la'u te'efuta 'ola, nga 'ola no'ona ngaia 'e leka no'o mai fa'asia Saetan.”
37 Quando disserem ‘sim’, seja de fato sim. Quando disserem ‘não’, seja de fato não. Qualquer coisa além disso vem do maligno.”
38 La Jisas 'e alafuu la'u maka fata 'ilo'oo, “Mooru longoa te'efou no'o nga tagi laka'u 'e fata 'ilo'oo, ‘Lauta te'efuta wane 'e ngadaa nga maana te'efuta wane ngaa'i, tagila ngadaa la'u mola maana wane no'ona. Ma nga nifo la'u mola fana du'ulana gwe'e nifo.’
38 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Olho por olho, dente por dente’.
39 Tafe'ua alata lo'oo, nau ku iiria famooru, 'i'oo sia du'aa mola te'efuta 'ola 'e ria na'a nga ta'a gila agea amu. Lauta te'efuta wane 'e fidaria nga gula le'a na babarimu, alamia 'ani fidaria la'u mola nga gula moori na babarimu.
39 Eu, porém, lhes digo que não se oponham ao perverso. Se alguém lhe der um tapa na face direita, ofereça também a outra.
40 Ma lauta te'efuta wane 'e ngari'o fana nga kwaisufaingaa fana ngarilana nga sote amu, 'oi alamia 'ani ngaria la'u mola nga ruu amu na gwaringa fana.
40 Se você for processado no tribunal e lhe tomarem a roupa do corpo, deixe que levem também a capa.
41 Ma lauta te'efuta wane 'e su'unge'eni'o 'ano ngaria ni 'ola aana suria nga tofi'i tala, 'oi ngaria suria rua tofi'i tala.
41 Se alguém o forçar a caminhar uma milha com ele, caminhe duas.
42 Moko kwate fana te'efuta wane na ngaia 'e soea te'efuta 'ola amu. Ma alata te'efuta wane 'e siria 'ani gania te'efuta 'ola amu, kwatea fana.”
42 Dê a quem pedir e não volte as costas a quem quiser tomar emprestado de você.”
43 “Mooru longoa te'efou no'o nga alafuunga tegela'a laka'u 'e fata 'ilo'oo, ‘Moru kwaimaa fana nga ta'a kwaimaanga amooru, ma moru ka aga mani na marimae amooru.’
43 “Vocês ouviram o que foi dito: ‘Ame o seu próximo’ e odeie o seu inimigo.
44 Tafe'ua alata lo'oo, nau ku iiria famooru, moru kwaimaa fana nga marimae amooru, ma moru ka fo'a fani dai na gila malate'ote'o amooru.
44 Eu, porém, lhes digo: amem os seus inimigos e orem por quem os persegue.
45 Lauta moru agea 'ilo'oo, ngaia 'e faate'enia moru wela na Mama'a amooru 'i Langi. Suria ngaia 'e launge'enia nga sina 'ani lala 'afuia nga ta'a na gila ria ma nga ta'a gila le'a la'u mola, maka kwatea nga uuta fana ni dai na gila agea ni 'ola 'e le'a, ma fana ta'a na gila agea ni 'ola lo'oo 'e ria.
45 Desse modo, vocês agirão como verdadeiros filhos de seu Pai, que está no céu. Pois ele dá a luz do sol tanto a maus como a bons e faz chover tanto sobre justos como injustos.
46 Lauta moru kwaimaa mola fana nga ta'a na gila kwaimaa famooru, God 'e sia kwatea mola foforinga famooru. Tofuna gwa'a nga ta'a ni gonilana seleni na takisi, ma gila agea la'u mola 'ola lo'oori!
46 Se amarem apenas aqueles que os amam, que recompensa receberão? Até os cobradores de impostos fazem o mesmo.
47 Ma lauta moru alafuu le'a mola fe'enia nga wane ni kwaimaanga amooru, moru 'ame matari mola fa'asia nga ta'a lo'oo te'efou. Suria nga ta'a gila bobolosia God, gila agea la'u mola 'ola lo'oori!
47 Se cumprimentarem apenas seus amigos, que estarão fazendo de mais? Até os gentios fazem isso.
48 Moru 'amoru odo, 'ilaka'u nga Mama'a amooru 'i Langi ne'e odo 'e iiki.”
48 Portanto, sejam perfeitos, como perfeito é seu Pai celestial.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.