Mateus 26
Fatalana God (KWD) vs VC
1 Alata la Jisas ngaia 'e kwaifa'ananau 'ania ni 'ola lo'oo 'e sui, ngaia ka fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana,
1 — ausente —
2 “Mooru moru su'aai 'e sui no'o, Fafangalaa na Tala Riunga te'e eta no'o 'i fule'e. Ma na alata no'ona, tagila kwate nau, nga Wela na Wane, fana marimae agu, fana 'agila mudu'i nau na 'ai folo.”
2 Ye know that after two days the passover takes place, and the Son of man is delivered up to be crucified.
3 Ma na alata no'ona la'u mola, ni fataabu ba'ita, ma nga ta'a na'ona'o 'i Jiu, gila ka ogu 'ubulana 'ifi ba'ita na alafa ni suuabunga na latana la Kaeafas.
3 Then the chief priests and the elders of the people were gathered together to the palace of the high priest who was called Caiaphas,
4 Ma gila ka fadaa fana 'agila to'odaria te'efuta alata fana 'agila gema nagwa nagwa ala Jisas, ma 'agila ka kwa'ia.
4 and took counsel together in order that they might seize Jesus by subtlety and kill him;
5 Ma gila ka fata kwairiu 'ilo'oo, “Dauru goru sia gemasia mola na alata na fafangalaa lo'oo fa'asia ta'a gila ta funuri 'adauru.”
5 but they said, Not in the feast, that there be not a tumult among the people.
6 Ma la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana, gila leka kau fani Betani, ma gila ka nana'i 'ubulana 'ifi ala Saemon, nga wane laka'u nga kuu 'e lau ana 'i na'o.
6 — ausente —
7 Na alata la Jisas ngaia 'e keto, te'e noni 'e leka mai te'ana fe'enia nga kokole 'ola ne'e kwanga'a le'a, ma ngaia fonu 'ania nga waiwai ne'e si'ini le'a, ma nga forilai 'e ba'ita 'e iiki. Ngaia 'e leka mai, maka 'irisia 'i gouna la Jisas.
7 a woman, having an alabaster flask of very precious ointment, came to him and poured it out upon his head as he lay at table.
8 Ma nga alata nga fufu'iwane aana gila agasia, gila ka ogaria, ma gila ka fata 'ilo'oo laloaga 'i talaga, “'Ola 'e fe'ua na noni lo'oo 'e ngadaa waiwai le'a lo'oo?
8 But the disciples seeing it became indignant, saying, To what end {was} this waste?
9 Waiwai lo'oo, lauta 'aguru fa'afori 'ania, tagoru ngaria bata 'e ba'ita ai. Ma tagoru ngaria nga bata no'ona fana boonilana ta'a na gila galafa'a.”
9 for this might have been sold for much and been given to the poor.
10 Ma tofuna la Jisas ngaia 'e su'a mola na 'olataa na gila fata suria, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “'Ola 'e fe'ua na moru fata 'ino'ona, ma moru ka fa'a'ekea noni lo'oo? 'Ola 'e le'a 'e ba'ita lo'oo 'ingaia 'e agea no'o fagu.
10 But Jesus knowing {it} said to them, Why do ye trouble the woman? for she has wrought a good work toward me.
11 Nga ta'a galafa'a no'ona gila nana'i mola fe'enia mooru gani mai gani. Tafe'ua ma 'inau, te'e alata ko'uko'uta lo'oo nau taku nana'i fe'eni 'amooru.
11 For ye have the poor always with you, but me ye have not always.
12 Ma nga alata nga noni lo'oo ngaia 'e 'irisia nga waiwai lo'oo 'i nonigu, ngaia 'e sasari agau agu fana kwaiatolagu na nga gani na maenga agu.
12 For in pouring out this ointment on my body, she has done it for my burying.
13 Ma nau ku kwairii te'amooru, nga to'oto'oni lefu na fanua lo'oo 'i wado na gila kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo, tagila kwairii suria nga 'ola na'a noni lo'oo 'e agea fagu.”
13 Verily I say to you, Wheresoever these glad tidings may be preached in the whole world, that also which this {woman} has done shall be spoken of for a memorial of her.
14 Burina ni 'ola lo'oo 'e sui mola, te'e wane na akwale'e wane ma ruaai na fufu'iwane ala Jisas, latana la Judas Iskariot 'e leka te'ana ni fataabu ba'ita.
14 — ausente —
15 Ma ka orisiga 'ilo'oo, “Lauta nau ku kwatea la Jisas famooru, 'olataa na tamoru kwatea fagu?” Ma gila ka idumia oru akwale'e fe'e seleni, ma gila ka kwatea fana.
15 and said, What are ye willing to give me, and *I* will deliver him up to you? And they appointed to him thirty pieces of silver.
16 Eta na alata no'ona, la Judas ka aga aga no'o fana nga me'e alata ne'e to'omia fana kwatelana la Jisas faga.
16 And from that time he sought a good opportunity that he might deliver him up.
17 Na gani eteeta na fafangalaa fana 'anilana beret na'a nga iist 'e 'amoe ai, nga fufu'iwane ala Jisas gila leka mai te'ana, ma gila ka orisia 'ilo'oo, “'I fai na 'i'oo siria 'ameeru sasaria nga Fafangalaa na Tala Riunga famu ai?”
17 — ausente —
18 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru leka kau fani Jerusalem. Alata moru nigi te'ana te'e wane na 'inau ku firia 'e sui no'o, tamooru fata 'ilo'oo te'ana, ‘Wane kwaifa'ananaunga ameeru, ngaia 'e iiria alata aana ngaia 'e galangi no'o. Ngaia fe'enia nga fufu'iwane aana tagila 'ania nga Fafangalaa na Tala Riunga 'i 'ifi amu.’”
18 And he said, Go into the city unto such a one, and say to him, The Teacher says, My time is near, I will keep the passover in thy house with my disciples.
19 Nga alata ni wane lo'oo gila leka, ma gila ka alafuu fe'enia nga wane no'ona 'ilaka'u la Jisas 'e iiria no'o faga, ma gila ka sasaria no'o nga fafangalaa no'ona.
19 And the disciples did as Jesus had directed them, and they prepared the passover.
20 Ma laulafi, la Jisas 'e to'oru 'i no'ona fana 'ani keto fe'enia nga akwale'e wane ma ruaai na fufu'iwane aana.
20 And when the evening was come he lay down at table with the twelve.
21 Ma alata gila keto no'o, la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “'Ola kwala'imori nau ku iiria te'amoru, te'e wane 'i laloamooru te'e kwate nau fana marimae agu.”
21 And as they were eating he said, Verily I say to you, that one of you shall deliver me up.
22 Alata nga fufu'iwane lo'oo ana gila longoa 'ola lo'oo, gila ka kwaimanadai ba'ita. Ma talate'e wane aga gila ka tala'ae na orisilana la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Alafa, bala 'inau ta'ua lo'oo?” 'Igila te'efou na gila fata 'i no'ona.
22 And being exceedingly grieved they began to say to him, each of them, Is it *I*, Lord?
23 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo, “Te'e wane amooru, na ngaia te'e nonome'enia me'e beret aana 'i 'ubulana nga daoko fe'eni nau, ngaia na te'e kwate nau fana marimae agu.
23 But he answering said, He that dips his hand with me in the dish, *he* it is who shall deliver me up.
24 'I nau, nga Wela na Wane, nau taku mae 'ilaka'u nga Girigiringa Abu laka'u 'e iiria 'e sui no'o mai na'o. Ma kwaimanadainga ba'ita fana nga wane na ngaia 'e kwate nau fana marimae agu. Ngaia 'e le'a lauta nga wane no'ona ngaia 'ame futa.”
24 The Son of man goes indeed, according as it is written concerning him, but woe to that man by whom the Son of man is delivered up; it were good for that man if he had not been born.
25 Nga alata no'ona, la Judas laka'u, nga wane na ngaia te'e kwatea la Jisas fana marimae aana, ngaia ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, bala 'inau ta'ua lo'oo welakau?”
25 And Judas, who delivered him up, answering said, Is it *I*, Rabbi? He says to him, *Thou* hast said.
26 Ma nga alata gila keto, la Jisas ka ngaria me'e beret, ma ngaia ka baole'a fana God, sui maka madanga, maka kwatea fana nga fufu'iwane aana, maka fata 'ilo'oo, “Moru ngaria, ma moru ka 'ania, ngaia no'o na labegu.”
26 — ausente —
27 Sui ma ngaia ka ngaria nga kakao na waen, maka baole'a na God, sui maka kwatea faga, maka fata 'ilo'oo, Mooru te'efou, moru go'ufia.
27 And having taken {the} cup and given thanks, he gave {it} to them, saying, Drink ye all of it.
28 Ngaia no'o na 'abugu na God 'e fa'ategelaa 'ania nga fataarunga'inga fooru lo'oo, suria nga 'abugu te'e afe fana ta'a 'e aula, fana God 'ani 'olafanataa no'o na rianga aga.
28 For this is my blood, that of the {new} covenant, that shed for many for remission of sins.
29 'Ola 'e to'o lo'oo nau ku iiria famooru, nau ku sia go'ufia la'u nga waeni lo'oo leleka maka nigi na fe'e gani nau ku go'ufia nga waeni fooru fe'enia mooru 'i 'ubulana nga foufounga na Mama'a agu.”
29 But I say to you, that I will not at all drink henceforth of this fruit of the vine, until that day when I drink it new with you in the kingdom of my Father.
30 Sui ma gila ka nguria fe'e nguu ni baatafengaa, ma gila ka leka no'o fana busu na gila fa'alataa 'ania 'i Olif.
30 Depois do canto dos Salmos, dirigiram-se eles para o monte das Oliveiras.
31 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, Fe'e logo lo'oo, mooru te'efou no'o tamoru 'akwa fa'asi nau. Suria ngaia 'e iiria 'ubulana nga Girigiringa Abu laka'u 'e 'ilo'oo, ‘Nau taku kwa'ia wane na ngaia 'e aga suria nga sifisifi, ma nga sifisifi no'ona te'efou tagila tagala'i.
31 Disse-lhes então Jesus: Esta noite serei para todos vós uma ocasião de queda; porque está escrito: Ferirei o pastor, e as ovelhas do rebanho serão dispersadas {Zc 13,7}.
32 Gwa'a 'ani 'ino'ona, 'i burina nau taku tata'e la'u fana mooringa, mai nau taku leka no'o 'i na'o mooru fana 'i Galili.”
32 Mas, depois da minha Ressurreição, eu vos precederei na Galiléia.
33 Ma la Pita ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Nau 'e 'ato no'o 'aku leka fa'asi'o, gwa'a ni wane ngaa'i gila leka fa'asi'o!”
33 Pedro interveio: Mesmo que sejas para todos uma ocasião de queda, para mim jamais o serás.
34 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fala Pita, “Nau ku iiria famu, 'i na'ona nga susuki 'ani aani 'ubulana nga logo tala'ina, 'i'oo to'o iiria fana oru alata na 'i'oo bobolosi nau.”
34 Disse-lhe Jesus: Em verdade te digo: nesta noite mesma, antes que o galo cante, três vezes me negarás.
35 Ma la Pita ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Gwa'a nau ku mae fe'eni'o, ngaia 'ato no'o 'aku iiria nau ku bobolosi'o.”
35 Respondeu-lhe Pedro: Mesmo que seja necessário morrer contigo, jamais te negarei! E todos os outros discípulos diziam-lhe o mesmo.
36 Sui ma la Jisas ka leka fe'enia nga fufu'iwane aana na nga lefu gila fa'alataa 'ania 'i Getsamani, ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru nana'i 'i lo'oo na alata nau ku leka kau 'i loko'u fana 'aku fo'a.”Nga langa'a 'i Getsamani na ngai gouna busu 'i olif|alt="Gethsemane" src="CN01809B.TIF" size="col" copy="CN" ref="26:36"
36 Retirou-se Jesus com eles para um lugar chamado Getsêmani e disse-lhes: Assentai-vos aqui, enquanto eu vou ali orar.
37 Ma ngaia ka talaia la Pita, ma nga rua wela ala Sebedi fe'enia. Ma nga alata no'ona la Jisas ka kwaimanadai ba'ita ma nga manatalana ka logo no'o.
37 E, tomando consigo Pedro e os dois filhos de Zebedeu, começou a entristecer-se e a angustiar-se.
38 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Nga mangogu ngaia 'e nonifii 'e ba'ita 'e iiki, ma ngaia 'e to'omia no'o kwa'ilagu. Moru nana'i lo'oo, ma moru ka aga aga na fo'anga fe'eni nau.”
38 Disse-lhes, então: Minha alma está triste até a morte. Ficai aqui e vigiai comigo.
39 Sui ma ngaia ka 'idu sisika la'u fa'asiga, maka bobouruuru leleka ma nga maadalana ka to'o no'o 'i wado, maka fo'a maka 'ilo'oo, “Ma'ana, lauta ngaia 'e wada'u mola, moko lafua nga nonifiinga lo'oo fa'asi nau. Tafe'ua, nga kwaisiriinga agu 'amoe, nga kwaisiriinga amu lo'oo.”
39 Adiantou-se um pouco e, prostrando-se com a face por terra, assim rezou: Meu Pai, se é possível, afasta de mim este cálice! Todavia não se faça o que eu quero, mas sim o que tu queres.
40 Sui ma la Jisas ka ori te'ana nga oru wane na fufu'iwane aana, maka agasia gila eeno mola, ma ngaia ka fata 'ilo'oo fala Pita, “Pita 'ae, fe'ua na moru 'ame aga fe'eni nau suria te'e alata sisita ngaa'i?
40 Foi ter então com os discípulos e os encontrou dormindo. E disse a Pedro: Então não pudestes vigiar uma hora comigo...
41 Moru aga, ma moru ka fo'a fa'asia nga irito'onga eta riufi 'amooru. Tofuna mooru moru siria mola agelana ni 'ola 'e le'a, tafe'ua ma noni mooru ngaia 'e waata'uta'u 'e iiki.”
41 Vigiai e orai para que não entreis em tentação. O espírito está pronto, mas a carne é fraca.
42 La Jisas 'e leka la'u, maka fo'a na ruana alata maka 'ilo'oo, “Ma'ana, lauta ngaia 'ame to'omia fana 'i'oo 'ani lafua nga nonifiinga lo'oo fa'asi nau, le'a mola, nau ku lo'o no'o suria nga kwaisiriinga amu.”
42 Afastou-se pela segunda vez e orou, dizendo: Meu Pai, se não é possível que este cálice passe sem que eu o beba, faça-se a tua vontade!
43 Ma alata ngaia 'e ori te'ana nga fufu'iwane aana, ngaia 'e agasia gila eeno la'u mola, suria nga maaga 'e oloolo 'e iiki no'o.
43 Voltou ainda e os encontrou novamente dormindo, porque seus olhos estavam pesados.
44 Ma la Jisas 'e leka la'u fa'asiga, maka fo'a la'u na oruna alata, maka iiria la'u mola te'e alafuunga laka'u.
44 Deixou-os e foi orar pela terceira vez, dizendo as mesmas palavras.
45 Sui ma ngaia ka ori la'u te'ana nga oru wane na fufu'iwane aana, maka fata 'ilo'oo faga, “Mooru moru eneeno 'ua lo'oo? Ma moru ka mamalo 'ua lo'oo? Aga madi, tagila kwatea nau no'o, nga Wela na Wane, 'ubulana nimana nga ta'a 'e ria. Nga alata no'ona lo'oo 'e nigi no'o!
45 Voltou então para os seus discípulos e disse-lhes: Dormi agora e repousai! Chegou a hora: o Filho do Homem vai ser entregue nas mãos dos pecadores...
46 Moru tata'e, 'aguru leka no'o. Moru agasia nga wane laka'u ne'e kwate nau fana nga marimae agu, ngaia 'e nigi no'o mai.”
46 Levantai-vos, vamos! Aquele que me trai está perto daqui.
47 Ma nga alata la Jisas 'e alafuu mola 'ua, la Judas, nga wane na akwale'e wane ma ruaai na fufu'iwane laka'u aana, 'e nigi no'o mai. Nga oguogunga ba'ita gila leka mai fe'enia fa'asia ni fataabu ba'ita, ma nga ta'a na'ona'o. Ma gila ka ngaria mai nga naifi ni fununga, ma nga 'aila'a.
47 Jesus ainda falava, quando veio Judas, um dos Doze, e com ele uma multidão de gente armada de espadas e cacetes, enviada pelos príncipes dos sacerdotes e pelos anciãos do povo.
48 Aia, la Judas 'e kwatea no'o maa'e tooto faga 'ina'o maka 'ilo'oo, “Nga wane na nau ku nono'ia, ngaia no'o na nga wane na moru siria 'amoru gemasia.”
48 O traidor combinara com eles este sinal: Aquele que eu beijar, é ele. Prendei-o!
49 Ma 'afe'aferu mola ngaia ka leka odoodo no'o te'ala Jisas maka fata 'ilo'oo, “Wane ni kwaifa'ananaunga, aloalonga 'e nana'i fe'eni'o.” Sui ma ngaia ka nono'ia.
49 Aproximou-se imediatamente de Jesus e disse: Salve, Mestre. E beijou-o.
50 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Wane ni kwaimaanga, 'oi agea 'ola na 'i'oo leka mai fai 'aferu.”
50 Disse-lhe Jesus: É, então, para isso que vens aqui? Em seguida, adiantaram-se eles e lançaram mão em Jesus para prendê-lo.
51 Ma te'e wane na fufu'iwane ala Jisas 'e lafua nga naifi ma ka kwa'ia no'o wane ni taunga'inga na alafa ni suuabunga, maka kwa'i tafia no'o nga gule'e aringa aana.
51 Mas um dos companheiros de Jesus desembainhou a espada e feriu um servo do sumo sacerdote, decepando-lhe a orelha.
52 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi arua nga naifi no'ona amu 'i furina, tofuna ni dai na gila funu 'ania nga naifi, tagila mae la'u mola na nga naifi na mae.
52 Jesus, no entanto, lhe disse: Embainha tua espada, porque todos aqueles que usarem da espada, pela espada morrerão.
53 Nau ku siria 'i'oo 'ani su'aai, lauta nau ku soea Mama'a agu, ngaia 'e su'asuria 'ani kwatea mola mai nga tangale'e to'onga enselo 'afe'aferu fana 'agila fa'amoori nau!
53 Crês tu que não posso invocar meu Pai e ele não me enviaria imediatamente mais de doze legiões de anjos?
54 Tafe'ua ma lauta nau ku soea nga enselo 'ani booni nau 'ilo'oo, ngaia 'e 'ato fana 'aku fa'ato'oa nga 'ola na nga Girigiringa Abu 'e iiria suria nga Kraes fana 'ani nonifii 'ania.”
54 Mas como se cumpririam então as Escrituras, segundo as quais é preciso que seja assim?
55 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana ta'a lo'oo, “'Ino'ona ma, amooru madafia 'inau nga wane fana ngada 'olanga? Ngaia lo'oo moru nigi mai fe'enia nga naifi, ma nga 'aila'a fana daulagu? Aburu no'o mai, nau ku fa'ananaua mooru 'i 'ubulana nga 'Ifi Abu na God, ma moru 'ame gemasi nau mola.
55 Depois, voltando-se para a turba, falou: Saístes armados de espadas e porretes para prender-me, como se eu fosse um malfeitor. Entretanto, todos os dias estava eu sentado entre vós ensinando no templo e não me prendestes.
56 Tafe'ua ni 'ola lo'oo te'efou 'e lau 'ilo'oo fana 'ani fa'ato'oa nga girigiringa na profet 'ubulana Girigiringa Abu.”
56 Mas tudo isto aconteceu porque era necessário que se cumprissem os oráculos dos profetas. Então os discípulos o abandonaram e fugiram.
57 Ma nga ta'a na gila gemasia la Jisas, gila ka talaia fana 'ubulana 'ifi ala Kaeafas, nga alafa ni suuabunga. Ma nga wane ni kwaifa'ananaunga na tagi, fe'enia nga ta'a na'ona'o, gila ogu 'i no'ona.
57 Os que haviam prendido Jesus levaram-no à casa do sumo sacerdote Caifás, onde estavam reunidos os escribas e os anciãos do povo.
58 Ma la Pita ngaia 'e 'isi buri no'o mai, maka nigi la'u mola 'i 'ubulana nga lalabata na nga 'ifi na alafa ni siuabu no'ona, maka ru'u kau 'ubulana lalabata, maka nana'i fe'enia ta'a ni folonga, fana ngaia 'ani agasia 'olataa na tagila agea ala Jisas.
58 Pedro seguia-o de longe, até o pátio do sumo sacerdote. Entrou e sentou-se junto aos criados para ver como terminaria aquilo.
59 Ma nga fataabu ba'ita, fe'enia nga ta'a ni fada'olanga te'efou, gila siria fana 'agila to'odaria tani alafuunga 'ame to'o suria la Jisas, ne'e to'omia 'agila kwa'ia du'ai.
59 Enquanto isso, os príncipes dos sacerdotes e todo o conselho procuravam um falso testemunho contra Jesus, a fim de o levarem à morte.
60 Tafe'ua ta'a 'e aula na kotokotonga gila leka la'u mola mai fana 'agila fata fafia la Jisas, gila 'ame daria mola te'efuta 'ola. Ma 'i buri, rua wane ni kotonga gala tata'e mai, ma gala ka fata 'ilo'oo,
60 Mas não o conseguiram, embora se apresentassem muitas falsas testemunhas.
61 “Nga wane lo'oo ngaia 'e alafuu 'ilo'oo, ‘Nau ku su'asuria 'aku osia nga 'Ifi Abu lo'oo na God, mai nau taku launga'i fooru la'u mola ai 'ubulana oru maa'e gani.’”
61 Por fim, apresentaram-se duas testemunhas, que disseram: Este homem disse: Posso destruir o templo de Deus e reedificá-lo em três dias.
62 Sui ma nga alafa ni siuabu 'e tata'e, maka fata 'ilo'oo fala Jisas, ‘'Ino'ona ma, 'i'oo sia du'aa mola te'efuta 'ola, na ni 'ola 'e ria lo'oo gala iiria amu?”
62 Levantou-se o sumo sacerdote e lhe perguntou: Nada tens a responder ao que essa gente depõe contra ti?
63 Tafe'ua, mala Jisas ka noto mola. Ma nga alafa ni suuabunga ka fata 'ilo'oo la'u, “Nau ku orisi'o fana 'i'oo 'ani gwala 'ania latana God ne'e momoori, moko iiria fameeru lauta 'i'oo lo'oo nga Kraes, nga Wela na God.”
63 Jesus, no entanto, permanecia calado. Disse-lhe o sumo sacerdote: Por Deus vivo, conjuro-te que nos digas se és o Cristo, o Filho de Deus?
64 La Jisas 'e fata 'ilo'oo fana, “Ngaia no'ona 'i'oo iiria no'o. 'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, 'ita na alata lo'oo maka ori 'ala'a, tamoru agasi nau, nga Wela na Wane, nau ku to'oru 'i gula le'a na God ne'e tegela'a maka ba'ita, mai nau taku sifo mai fofona kofa 'i langi.”
64 Jesus respondeu: Sim. Além disso, eu vos declaro que vereis doravante o Filho do Homem sentar-se à direita do Todo-poderoso, e voltar sobre as nuvens do céu.
65 Ma nga alafa ni suuabunga no'ona, ngaia ka gaasia nga ruu tekwa aana 'ani faate'enia nga ogarianga aana, maka fata 'ilo'oo, “Goru 'ame siria la'u te'efuta wane 'ani alafuu fa'ato'oa la'u! Goru longoa te'efou no'o ngaia 'e fa'atooto'ome'enia no'o fe'enia God.
65 A estas palavras, o sumo sacerdote rasgou suas vestes, exclamando: Que necessidade temos ainda de testemunhas? Acabastes de ouvir a blasfêmia!
66 Moru manata 'uta'i?”
66 Qual o vosso parecer? Eles responderam: Merece a morte!
67 Sui ma gila ka ngisu 'usia maana, ma gila ka labusia. Ma tani wane ngaa'i gila ka fidaria, ma gila ka fata 'ilo'oo,
67 Cuspiram-lhe então na face, bateram-lhe com os punhos e deram-lhe tapas,
68 “Kraes, lauta 'i'oo no'o nga profet, 'oi iiria mai, ni dai lo'oo ngaia 'e fidari'o 'ilo'oo?”
68 dizendo: Adivinha, ó Cristo: quem te bateu?
69 Ma la Pita ka nana'i 'ubulana lalabata, ma te'e wela geni lari'i ni taunga'inga 'e leka mai te'ana maka fata 'ilo'oo, “'I'oo wane la'u mola fe'enia la Jisas, nga wane lo'oo fa'asia 'i Galili.”
69 Enquanto isso, Pedro estava sentado no pátio. Aproximou-se dele uma das servas, dizendo: Também tu estavas com Jesus, o Galileu.
70 Ma la Pita ka gwala 'i na'oga maka 'ilo'oo, “Nau ku 'ame su'asuria 'ola lo'oo 'i'oo iiria.”
70 Mas ele negou publicamente, nestes termos: Não sei o que dizes.
71 Sui ma, la Pita 'e leka maka nana'i galangia nga maa'e tatafa, ma te'e wela geni lari'i ni taunga'inga ngaa'i la'u 'e agasia, maka fata 'ilo'oo fana ta'a na gila nana'i no'ona, “Nga wane lo'oo ngaia 'e nana'i la'u mola fe'enia la Jisas, nga wane lo'oo fa'asia 'i Nasaret.”
71 Dirigia-se ele para a porta, a fim de sair, quando outra criada o viu e disse aos que lá estavam: Este homem também estava com Jesus de Nazaré.
72 Ma la Pita ka gwalaa la'u mola, ma ngaia 'e gwala maka 'ilo'oo, “Nau ku tofe nau ku 'ame su'asuria nga wane no'ona!”
72 Pedro, pela segunda vez, negou com juramento: Eu nem conheço tal homem.
73 Ma ngaia 'ame aburu mola 'i burina, nga ta'a na gila ula 'i no'ona, gila leka te'ala Pita, ma gila ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo la'u mola nga wane aga kwala'imori lo'oo no'o, suria nga ringena alafuulamu 'e fa'ato'oa no'o 'i'oo nga wane 'i Galili.”
73 Pouco depois, os que ali estavam aproximaram-se de Pedro e disseram: Sim, tu és daqueles; teu modo de falar te dá a conhecer.
74 Alata no'ona ngaia ka gwala la'u maka 'ilo'oo, “Lauta nau ku koto, God te'e kwa'i nau. Nau ku 'ame su'asuria nga wane no'ona.”
74 Pedro então começou a fazer imprecações, jurando que nem sequer conhecia tal homem. E, neste momento, cantou o galo.
75 Ma la Pita ngaia ka manata to'ona alafuunga laka'u la Jisas 'e iiria, “'I na'o na nga susuki 'ani aani 'ubulana nga logo lo'oo tala'ina, 'i'oo to'o iiria oru alata na 'i'oo bobolosi nau. Alata la Pita 'e manata to'ona 'ola lo'oori, ngaia 'e ru'u kau 'i maa, maka aani ba'iba'ita no'o fe'enia kwaimanadainga.
75 Pedro recordou-se do que Jesus lhe dissera: Antes que o galo cante, negar-me-ás três vezes. E saindo, chorou amargamente.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.