Mateus 25
Fatalana God (KWD) vs VC
1 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, Na nga alata na 'inau 'aku ori la'u mai, nga ba'itangaa na God te'e 'ilaka'u nga akwale'e geni lari'i na gila ngaria no'o nga uunu aga, ma gila ka kwaimamani fana nga alakwa fooru na te'e leka mai 'ani talaiga fana 'ubulana nga fafangalaa na fuageninga.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Ma nga nima geni lari'i ngaa'i gila kakakula, ma nga nima ai ngaa'i gila ka manata'a.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Ni geni lari'i lo'oo gila kakakula gila ngaria nga uunu aaga, tafe'ua ma gila 'ame ngaria mola nga oel na ngaia 'e to'omia fana fa'anulalana uunu aaga fe'eniga.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Ma ni geni lari'i na gila manata'a gila ngaria nga botele oel ba'ita fe'enia nga uunu aaga.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ma nga alakwa fooru lo'oo ngaia 'ame nigi 'aferu, ma ni geni lari'i lo'oori, nga maaga 'e oloolo te'efou, ma gila ka eeno mola.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Ma 'ubulana dalototo'o na logo, te'e wane 'e o'omae maka 'ilo'oo, ‘Nga alakwa fooru ngaia 'e nigi no'o mai! Moru leka, ma mooru ka daria.’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Nga akwale'e geni lari'i no'ona gila tata'e, ma gila ka sasari agau na nga uunu aaga.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Ma ni geni lari'i lo'oo gila kakakula lo'oori gila ka fata 'ilo'oo fana ni geni lari'i lo'oo gila manata'a, ‘Moru kwatea nga oel fana uunu ameeru, suria nga oel ameeru 'e galangi ka sui no'o.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 “Tafe'ua ma gila lamadu'aga ma gila ka 'ilo'oo, ‘'Ato no'o, tofuna ngaia 'ame to'omia 'adauru te'efou. Moru leka na te'efuta 'ifi, fana 'amoru foria nga oel fana uunu amooru.’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Ma alata gila leka fana 'agila foria la'u nga oel, nga alakwa fooru no'ona ngaia 'e nigi mai. Ma ni lari'i no'ona na gila sasari agau, gila ka leka no'o fe'enia fana nga fafangalaa na fuageninga. Ma gila ka fono no'o 'usia nga sinamaa.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Ma 'i burina, ni geni lari'i laka'u gila kakula, gila nigi la'u mola mai, ma gila ka 'ilo'oo, ‘Wane ba'ita! 'Oi 'ulasia kau nga sinamaa fameeru.’
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Ma nga alakwa fooru no'ona ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, ‘'Ola 'e to'o lo'oo nau ku iiria famooru, nau ku bobolosi 'amooru.’”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Ma la Jisas ka fa'asuia nga tarifulaa lo'oo maka 'ilo'oo, “Ngai lo'oo, mooru aga aga le'a, tofuna moru bobolosia nga gani ma alata na 'inau taku nigi la'u mai ai.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 Sui ma la Jisas ka iiria la'u nga tarifulaa lo'oo fana nga fufu'iwane aana maka 'ilo'oo, “Na nga alata nau 'aku ori mai, nga ba'itangaa na God te'e 'ilaka'u te'e wane laka'u 'e sasari 'ani leka na lefu lalau, maka soea mai ni wane ni taunga'inga aana, maka iiria faga 'agila aga suria nga dari'olanga aana.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Ma ngaia ka kwatea nima to'oni (5,000) seleni fana nga wane ngaa'i. Ma fana nga wane ngaa'i la'u, ngaia 'e kwatea rua to'oni (2,000) seleni. Ma fana nga wane ngaa'i la'u, ngaia 'e kwatea te'e to'oni (1,000) seleni fana. Ngaia 'e kwatea tooto'o fe'enia nga su'a'olanga aaga. Sui ma ngaia ka leka no'o na lelekanga aana.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ma nga wane ne'e ngaria nga nima to'oni seleni, ngaia 'e taunga'i 'ania, maka daria nga nima to'oni seleni ngaa'i la'u.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ma nga wane laka'u 'e ngaria rua to'oni seleni, ngaia 'e taunga'i la'u mola 'ania, maka daria nga rua to'oni seleni ngaa'i la'u.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Ma nga wane laka'u 'e ngaria te'e to'oni seleni, ngaia 'e leka, maka 'eria nga kiru 'ubulana nga wado, maka na'agonia mola bata laka'u na wane ba'ita aana 'e kwatea fana.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Ma burina nga alata 'ame lalau mola, nga wane ba'ita laka'u aaga 'e ori mai, ma ngaia 'e siria 'ani su'asuria ni wane ni taunga'inga aana gila taunga'i 'utaa 'ania bata laka'u aana.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Ma nga wane laka'u 'e ngaria nima to'oni seleni, ngaia 'e ngaria mai nga nima to'oni seleni ngaa'i, maka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, 'i'oo kwatea nima to'oni seleni fagu laka'u. 'Oi agasia madi, nau ku daria la'u nga nima to'oni seleni fe'enia.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 “Ma nga wane ba'ita aana 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, ‘'I'oo wane ni taunga'inga le'a agu. Nau ku su'asuria nau ku tagoto'o amu! 'I'oo taunga'i le'a 'ania nga 'ola sisika, ngaia lo'oo nau taku aru'o 'ani ba'ita fafia ni 'ola 'e aula. 'Oi leka mai, moko aile'a fe'eni nau.’
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Ma nga wane ne'e ngaria rua to'oni 'e nigi la'u mai ma ka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, 'i'oo kwatea rua to'oni seleni fagu laka'u. 'Oi agasia madi, nau ku daria la'u nga rua to'oni seleni fe'enia.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 “Ma nga wane ba'ita aana ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, ‘'I'oo wane ni taunga'inga le'a agu, nau ku su'asuria nau ku tagoto'o amu! 'I'oo taunga'i le'a 'ania ni 'ola sisika. Ngaia lo'oo nau taku aru'o 'ani ba'ita fafia ni 'ola 'e aula. 'Oi leka mai, moko aile'a fe'eni nau.’
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Sui ma nga wane laka'u 'e ngaria te'e to'oni seleni, 'e nigi mai. Ma ngaia ka to'ofono mola maka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, nau ku su'aai 'i'oo nga wane 'i'oo 'inifou'u'u no'o. 'I'oo ngaria bata mola na taunga'inga na ta'a matari famu, ma 'i'oo goni'i mola ni 'ola famu na lefu na 'i'oo 'ame kirua.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Ngaia lo'oo nau ku ma'u, ma kua leka ma kua na'agonia mola bata laka'u amu 'ubulana wado. 'Oi agasia, bata laka'u amu ngaia lo'oo mola.’
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Ma nga wane ba'ita aana ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, ‘'I'oo nga wane 'i'oo taunga'i 'e ria, moko lalakwa'a. 'I'oo su'a no'o ai na nau ku gonia ni 'ola na lefu na nau ku 'ame kirua, ma kua ngaria mola ni 'ola na ta'a matari.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Lauta 'i'oo manata 'ilo'oo, 'uta'i na 'i'oo 'ame arua nga bata agu 'ubulana lefu ni aru batanga fana 'ani aula, maka nigi na alata nau ku ori mai ai, fana 'inau ku ngaria nga bata no'ona ma nga bata ni talenga la'u fe'enia?’
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 “Sui ma nga wane ba'ita lo'oori ka fata 'ilo'oo fana ni wane ni taunga'inga lo'oo aana, ‘Moru ngaria nga bata lo'oo fa'asia, ma moru ka kwatea fana nga wane ne'e to'o na nga 10,000 seleni.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Tofuna, te'efuta wane na ngaia 'e taunga'i le'a na 'olataa na ngaia 'e to'o ai, nau taku kwatea la'u ni 'ola ngaa'i la'u mola fana. Ma ni dai na ngaia 'ame taunga'i le'a 'ania 'ola, tafe'ua ngaia to'o na te'e 'ola sisika mola, nau taku lafua fa'asia.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Ma nga wane ni taunga'inga lo'oo, moru to'osia 'i maa 'ubulana nga maa'e logo, lefu fana ta'a 'agila aaniaani ai ma fana nga giri nifonga ma nonifiinga ai.”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 La Jisas ka fata 'ilo'oo la'u fana nga fufu'iwane aana, “Alata 'inau, nga Wela na Wane, 'aku ori la'u mai 'ania kwangakwanganga fe'enia nga enselo, nau taku nana'i na furi'i to'oto'orunga na Kiingi.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Ma nga ta'a te'efou fa'asia fanua te'efou tagila ogu mai 'i na'ogu. Ma nau taku dalo'ia nga ta'a te'efou, 'ilaka'u nga wane laka'u ngaia 'e aga suria nga sifisifi 'e dalo'ia nga sifisifi fa'asia nga nanigot.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Ma nau taku arua no'o ta'a 'e odo 'i gula le'a agu, ma nga ta'a 'e ria 'i gula moori agu.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Sui mai nau taku fata 'ilo'oo fana ta'a na gila nana'i gula le'a agu, ‘Moru no'o na ta'a na Mama'a agu 'e nanamate'eni 'amooru. Moru ru'u mai 'i 'ubulana foufounga lo'oo ngaia 'e sasari agau ai famooru 'ita no'o mai na eetalana nga fanua lo'oo 'i wado.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Suria alata nau ku molo'u, moru kwatea fangalaa fagu. Ma alata nau ku maarigo'u moru kwatea ka'o fagu. Ma alata nau ku leka mai fa'asia nga fanua matari, moru kwalo nau fana 'ubulana 'ifi amooru.
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 Ma alata nga ruu 'e 'amoe agu, moru kwate ruu fagu. Ma alata nau ku fii, moru aga suri nau. Ma alata nau ku nana'i 'i 'ubulana 'ifi na lokafu, moru ma'ala to'ogu.
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Sui ma ta'a 'e odo lo'oo tagila orisia ma gila ka 'ilo'oo, ‘Alafa, alata 'uta'i na meru agasia 'i'oo molo'u, ma meeru ka langoni'o? Alata 'uta'i na 'i'oo maarigo'u, ma meeru ka kwatea ka'o famu?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ma alata 'uta'i na 'i'oo nga wane ngaia 'e nigi fa'asia nga fanua matari, ma meeru ka soe'o 'i 'ifi ameru, ma alata 'uta'i na nga ruu 'e 'amoe amu ma meru ka kwatea ruu famu?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ma alata 'uta'i na meru agasia na 'i'oo fii 'amoe ma 'i'oo nana'i 'ubulana nga 'ifi na lokafu, ma meru ka nigi to'omu?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 “Mai nau taku lamadu'aga mai nau taku fata 'ilo'oo, ‘'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, alata moru agea te'efuta 'ola 'ilo'oo fana te'efuta wane, gwa'a ngaia 'ame to'o na lata, moru agea no'o fagu.’
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Ma nau taku fata 'ilo'oo fana nga ta'a na gila nana'i 'i gula moori agu, ‘Moru leka lalau kau fa'asi nau. God te'e kwa'i amooru. Ma tamoru leka 'ubulana nga eele ne'e nana'i firi, na God ngaia 'e sasari agau ai fana nga Saetan ma nga enselo aana.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Suria nau ku molo'u, ma moru 'ame kwatea mola te'efuta fangalaa fagu. Ma alata nau ku maarigo'u, moru 'ame kwatea mola te'efuta ka'o fagu.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Ma alata nau ku nigi mai, moru 'ame kwalo nau mola 'ubulana 'ifi amooru ma alata nga ruu 'e 'amoe agu, moru 'ame kwatea mola ruu fagu. Ma alata nau ku fii ma ku nana'i 'i 'ubulana nga 'ifi na lokafu, moru 'ame aga mola suri nau.’
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Ma tagila orisia ma gila ka 'ilo'oo, ‘Alafa, alata 'uta'i na meeru agasi'o, ma 'i'oo molo'u, ma 'i'oo maarigo'u, ma 'i'oo nga wane ninigi mola, ma nga ruu 'e 'amoe amu, ma 'i'oo fii la'u, ma 'i'oo nana'i 'i 'ubulana nga 'ifi na lokafu, mai meru 'ame kwaibooni mola amu?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 “Mai nau taku lamadu'aga ma ku 'ilo'oo, ‘'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, alata moru 'ame kwaibooni na ta'a na gila 'ame to'o na lata, mooru 'ame kwaibooni no'o agu.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Sui ma gila ka leka no'o fana nga kwa'ikwa'inga ne'e nana'i firi, ma nga ta'a 'e odo gila ka leka no'o fana nga mooringa firi.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.