Mateus 20

Fatalana God (KWD) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 La Jisas 'e fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Nga ba'itangaa na God ngaia 'e 'ilo'oo: Ngaia 'e 'ilaka'u nga wane ne'e to'o na wado, maka leka 'usu'usugani fana nga soelana ta'a fana taunga'inga 'ubulana langa'a aana.
1 Jesus disse:
2 Ma ngaia ka ala fafia nga forilaga 'ania bata ne'e to'omia fana te'e gani momola, maka alega no'o fana taunga'inga 'ubulana nga langa'a aana.
2 Ele combinou com eles o salário de costume, isto é, uma moeda de prata por dia, e mandou que fossem trabalhar na sua plantação.
3 “Ma na mulena mae'ola na sina 'usugani, ngaia 'e leka la'u, maka agasia tani wane ngaa'i na gila ula tago mola 'i 'ubulana usi'a.
3 Às nove horas, saiu outra vez, foi até a praça do mercado e viu ali alguns homens que não estavam fazendo nada.
4 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, ‘Moru leka la'u mola mai, fana amoru taunga'i 'ubulana nga langa'a agu, mai nau taku fori amooru 'ania 'ola ne'e toto'o fe'enia taunga'inga lo'oo.’
4 Então disse: “Vão vocês também trabalhar na minha plantação de uvas, e eu pagarei o que for justo.”
5 Ma gila ka leka no'o.
5 — E eles foram. Ao meio-dia e às três horas da tarde o dono da plantação fez a mesma coisa com outros trabalhadores.
6 Ma laulafi no'o, ngaia ka leka maka to'odaria tani wane na gila ula tago la'u mola maana usi'a. Ma ngaia ka orisiga maka 'ilo'oo, ‘Fe'ua na moru ula tago mola 'i lo'oo suria gani la'ula'u lo'oo?’
6 Eram quase cinco horas da tarde quando ele voltou à praça. Viu outros homens que ainda estavam ali e perguntou: “Por que vocês estão o dia todo aqui sem fazer nada?”
7 “Ma gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, ‘Te'efuta wane 'ame soe 'ameeru mola fana taunga'inga.’
7 — “É porque ninguém nos contratou!” — responderam eles.
8 “Ma alata nga sina 'e suu no'o, wane ne'e to'o na langa'a lo'oo ka fata 'ilo'oo fana nga wane ba'ita na taunga'inga lo'oo aana, ‘'Oi soea mai ni wane ni taunga'inga lo'oo, moko foriga 'ania nga bata aaga. To'o eta na nga ta'a laka'u nau ku soega 'i'isi, leleka maka nigi na nga ta'a laka'u nau ku eta soega mai na'o.’
8 — No fim do dia, ele disse ao administrador: “Chame os trabalhadores e faça o pagamento, começando com os que foram contratados por último e terminando pelos primeiros.”
9 “Nga ta'a ni taunga'inga laka'u ngaia soega 'i buri laulafi, gila nigi mai, ma ngaia ka foriga 'ania bata ne'e to'omia te'e gani fana te'e wane.
9 — Os homens que começaram a trabalhar às cinco horas da tarde receberam uma moeda de prata cada um.
10 Ma alata nga ni wane laka'u ngaia 'e soega mai 'i na'o gila nigi mai, gila madafia iiria ngaia te'e foriga 'e ba'ita 'e riufiga. Tafe'ua ma gila te'efou gila ngaria mola bata ne'e to'omia te'e gani fana te'e wane.
10 Então os primeiros que tinham sido contratados pensaram que iam receber mais; porém eles também receberam uma moeda de prata cada um.
11 Ma alata gila ngaria mola, gila ka ngu'ungu'u no'o 'i buri fana nga wane ne'e to'o na nga langa'a lo'oo, ma gila ka fata 'ilo'oo,
11 Pegaram o dinheiro e começaram a resmungar contra o patrão,
12 ‘Nga ta'a lo'oo 'i'oo soega mai buri, gila taunga'i mola suria alata sisika, mai 'i'oo foriga 'e toto'o la'u mola fe'eni 'ameeru na meeru ngari gelo na nga taunga'inga suria nga gani la'ula'u lo'oo, ma nga sina ka sinafii 'ameeru.’
12 dizendo: “Estes homens que foram contratados por último trabalharam somente uma hora, mas nós aguentamos o dia todo debaixo deste sol quente. No entanto, o pagamento deles foi igual ao nosso!”
13 “Ma ngaia ka lamadu'aa te'e wane aga maka 'ilo'oo, ‘Welakau, nau ku 'ame beri'o lo'oo. 'I'oo ala fafia nga taunga'inga fana nga bata laka'u.
13 — Aí o dono disse a um deles: “Escute, amigo! Eu não fui injusto com você. Você não concordou em trabalhar o dia todo por uma moeda de prata?
14 Ngaria no'o foforinga amu, moko leka no'o kau. Nau ku siria 'aku kwatea fana wane na nau ku soea 'i'isi 'e 'ilaka'u la'u mola na nau ku kwatea famu.
14 Pegue o seu pagamento e vá embora. Pois eu quero dar a este homem, que foi contratado por último, o mesmo que dei a você.
15 Ma nau ku to'o na tegelangaa fana agelana 'olataa na nau ku siria taku agea 'ania nga bata agu 'i talagu. “Fe'ua 'i'oo 'uga, tofuna nau ku kwatea ni 'ola ba'ita fana ta'a matari lo'oo?’”
15 Por acaso não tenho o direito de fazer o que quero com o meu próprio dinheiro? Ou você está com inveja somente porque fui bom para ele?”
16 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Ngaia no'ona, nga wane na ngaia 'e leka mai buri na alata lo'oo, te'e leka no'o 'i na'o la'u mola. Ma nga wane na ngaia 'e leka no'o 'i na'o, te'e ori la'u 'i buri.”
16 E Jesus terminou, dizendo:
17 Alata la Jisas ngaia 'e leka fani Jerusalem, ngaia ka soea mai nga fufu'iwane aana galangia, ma ngaia ka alafuu te'aga 'i talaga maka 'ilo'oo,
17 Quando Jesus estava subindo para Jerusalém, chamou os discípulos para um lado e falou com eles em particular, enquanto caminhavam. Ele disse:
18 “Mooru gwalongo le'a mai fagu. Goru leka no'o fana 'i Jerusalem. Ma tagila kwate nau, nga Wela na Wane, fana fataabu ba'ita ma nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na tagi, fana 'agila sufa nau fana nga kwa'ilagu.
18 — Escutem! Nós estamos indo para Jerusalém, onde o
19 Ma tagila kwate nau fana ta'a na gila 'ame Jiu, ma tagila doodoo 'ani nau, ma tagila labusi nau. Sui ma tagila mudi'i nau na 'ai folo fana kwa'ilagu. Aia, ma nga oruna gani, God te'e tata'e nau la'u fana mooringa.”
19 e o entregarão aos não judeus. Estes vão zombar dele, bater nele e crucificá-lo; mas no terceiro dia ele será ressuscitado.
20 Burina 'ola lo'oori, noni ala Sebedi fe'enia nga rua wela aana, la Jemes ma la Jon, gala nigi mai fana agasilana la Jisas. Nga noni lo'oori 'e leka mai, maka bobouruuru 'i na'ona la Jisas, maka soea fana agelana nga 'ola fana rua wela lo'oo aana.
20 Então a mãe dos filhos de Zebedeu chegou com os seus filhos perto de Jesus, curvou-se e pediu a ele um favor.
21 Ma la Jisas ka orisia noni lo'oo maka 'ilo'oo, “'Olataa na 'i'oo siria?”
21 — O que é que você quer? — perguntou Jesus. Ela respondeu: — Prometa que, quando o senhor se tornar Rei, estes meus dois filhos sentarão à sua direita e à sua esquerda.
22 Na alata no'ona, la Jisas ka fata 'ilo'oo fana rua wane lo'oori, “'Ola lo'oo molo soea, moo'o molo 'ame su'a mola na fa'awatagalai. Moo'o molo to'omia 'amolo nonifii 'ilaka'u na nau taku nonifii?”
22 Jesus disse aos dois filhos dela: — Podemos! — responderam eles.
23 La Jisas ka fata 'ilo'oo la'u fagaa'a, “Ngaia 'e to'o, nga nonifiinga lo'oo te'e nigi amoo'o. Tafe'ua fana nga wane ngaia 'ani nana'i gula le'a agu, ma nga wane ngaa'i gula moori agu 'ilaka'u na molo siria, nau ku 'ame firia. Te'i Mama'a agu 'i Langi no'o 'e su'asuria kwatelai fana ni dai na ngaia 'e firiga fai 'e sui no'o.
23 Então Jesus disse:
24 Alata nga akwale'e wane na fufu'iwane ana lo'oori gila longoa 'ola lo'oo, gila ka ogaria fana rua wasina lo'oo.
24 Quando os outros dez discípulos ouviram isso, ficaram zangados com os dois irmãos.
25 Ngaia lo'oo, la Jisas ka soega te'efou no'o mai te'ana, maka fata 'ilo'oo, ‘Mooru moru su'aai nga ta'a ba'ita na gila ba'ita fana ta'a na gila 'ame Jiu, gila to'o na tegelangaa, ma gila su'a le'a na usunge'enilana wane fana agelana ni 'ola gila siria.
25 Então Jesus chamou todos para perto de si e disse:
26 Tafe'ua, ngaia 'e sia 'ilo'oo la'u 'i laloamooru. Lauta te'efuta wane amooru ngaia 'e siria 'ani ula na'ona'o, ngaia 'ani su'aai ngaia wane ni taunga'inga amooru 'ani lau.
26 Mas entre vocês não pode ser assim. Pelo contrário, quem quiser ser importante, que sirva os outros,
27 Ma lauta ni dai amooru na ngaia 'e siria 'ani ba'ita, ngaia 'ani taunga'i tago fana ta'a.
27 e quem quiser ser o primeiro, que seja o escravo de vocês.
28 Ngaia te'e agea 'ilaka'u 'inau, nga Wela na Wane. Tofuna nau ku 'ame leka mai fana nga ta'a lo'oo 'agila taunga'i fagu. Mai nau ku leka mai fana 'aku taunga'i fana ta'a te'efou, ma 'aku kwatea no'o moorilagu fana fa'amoorilana nga ta'a te'efou fa'asi rianga aaga.”
28 Porque até o
29 Ma nga alata la Jisas fe'enia fufu'iwane aana gila 'akwasia no'o fanua 'i Jeriko. Nga ta'a 'e aula 'e iiki gila leka no'o suriga.
29 Quando Jesus e os discípulos estavam saindo de Jericó, uma grande multidão seguia Jesus.
30 Ma nga rua wane maa gaa'a 'e logo gala nana'i gegena tala. Ma alata gala longoa la Jisas 'e leka mai suria tala lo'oo, gala ka o'omae, ma gala ka 'ilo'oo, “Alafa, 'i'oo nga alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi manadaia amee'e mai.”
30 Dois cegos, sentados na beira do caminho, ouviram alguém dizer que ele estava passando e começaram a gritar: — Senhor,
31 Ma alata nga ta'a lo'oo gila longo 'agaa'a, gila ka iila fagaa'a, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Molo nana'i aloalo.” Tafe'ua na alata gila fata 'ilo'oo fagaa'a, gala bi'i o'omae ba'ita maka iiki la'u, “Alafa, 'i'oo nga alakwa na fufutanga ala Defete, 'oi madai'a amee'e mai.”
31 A multidão os repreendeu e mandou que calassem a boca, mas eles gritaram ainda mais: — Senhor, Filho de Davi, tenha pena de nós!
32 Ma alata la Jisas 'e longoa gala o'omae mai 'ilo'oo, ngaia ka mamalo, maka orisiga maka 'ilo'oo, “'Olataa na molo siria 'aku agea famoo'o?”
32 Então Jesus parou, chamou os cegos e perguntou:
33 Gala lamadu'aa, ma gala ka 'ilo'oo, “Mee'e mele siria 'i'oo 'ani 'ulasia maa mee'e fana amele aga la'u.”
33 — Senhor, queremos poder enxergar! — responderam eles.
34 No'ona, la Jisas ka kwaimanadai ba'ita fagaa'a, ma ngaia ka gema na nga maa gaa'a. Ma nga alata no'ona mola, nga maa gaa'a ka aga no'o, ma gala ka leka no'o fe'enia la Jisas.
34 Jesus teve pena dos cegos e tocou nos olhos deles. No mesmo instante eles puderam ver e então seguiram Jesus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.