Mateus 18
Fatalana God (KWD) vs NAA
1 Nga alata no'ona, nga fufu'iwane ala Jisas gila leka mai te'ana, ma gila ka orisia ma gila ka 'ilo'oo, “Alata ba'itangaa na God 'ani nigi, ni dai ameeru na te'e ba'ita 'e iiki welakau?”
1 Naquela hora, os discípulos se aproximaram de Jesus e perguntaram: — Quem é o maior no Reino dos Céus?
2 Na nga alata no'ona, la Jisas 'e soea mai te'e wela sisita te'ana, maka fa'aula 'i laloaga.
2 E Jesus, chamando uma criança, colocou-a no meio deles
3 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “'Ola 'e to'o lo'oo nau ku iiria famooru, lauta moru lamadu'aa nga abulongaa amooru, ma moru ka malasika'a amooru talamooru 'ilaka'u wela sisita lo'oo, ma tamoru to'omia fana God 'ani ba'ita fafi amooru.
3 e disse:
4 Ma ni dai ne'e malasika'a aana 'ilaka'u wela sisita lo'oo, God te'e lafua 'ubulana ba'itangaa aana.
4 Portanto, aquele que se humilhar como esta criança, esse é o maior no Reino dos Céus.
5 Lauta ni dai na 'i'oo kwaloa te'efuta wela 'ilo'oo tofuna na ngaia 'e tagoto'o agu, 'i'oo kwalo nau la'u mola.”
5 E quem receber uma criança, tal como esta, em meu nome, é a mim que recebe.
6 “Lauta te'efuta wane 'e agea wane ne'e malofi'a 'ilaka'u wela maka 'esia fa'asia fito'onga aana agu, ngaia 'e le'a fana 'agila gaua nga fou ba'ita 'i onomana, ma gila ka to'osia 'i 'ubulana nga matakwa tofuna kwa'ikwa'inga na God te'e kwatea fana ngaia 'e ba'ita 'e iiki.
6 — E, se alguém fizer tropeçar um destes pequeninos que creem em mim, seria melhor para esse que uma grande pedra de moinho fosse pendurada ao seu pescoço e fosse afogado na profundeza do mar.
7 Ngaia te'e ria no'o fana ta'a 'i fofona fanua lo'oo 'i wado suria ni 'ola 'e aula fana kutalana ngai ai. Ma ngaia te'e ria 'e iiki no'o fana ta'a na tagila agea ni 'ola lo'oo fana 'ani agea ta'a lo'oo 'agila 'esiga fa'asia tagoto'onga aaga agu.
7 — Ai do mundo por causa das pedras de tropeço! Porque é inevitável que elas existam, mas ai de quem é responsável por elas!
8 “Ma lauta nimamu 'amoe ma 'a'aemu 'e age'o 'e 'esi'o fa'asia fito'onga amu agu, 'oi furi mousia fa'asi'o. Ngaia 'e le'a mola famu lauta 'i'oo ru'u 'ubulana mooringa firi 'i Langi fe'enia te'e gule'e ninima 'amoe te'e gule'e 'a'ae, fa'asia 'i'oo bi'i sifo 'i 'ubulana lefu na eele ngaia 'e nunula ma 'e sia mae la'u fe'enia rua ninima ma rua 'a'ae.
8 — Se a sua mão ou o seu pé leva você a tropeçar, corte-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida manco ou aleijado do que, tendo duas mãos ou dois pés, ser lançado no fogo eterno.
9 Ma lauta maamu 'e age'o 'e 'esi'o fa'asia fito'onga amu agu, 'oi lafua fa'asi'o, moko to'osia. Ngaia 'e le'a mola famu lauta 'i'oo 'ani ru'u 'i 'ubulana mooringa firi 'i Langi fe'enia te'e gule'e maa, fa'asia 'i'oo bi'i sifo 'i 'ubulana lefu na eele ngaia 'e nunula ma 'e sia mae mola fe'enia rua gule'e maa.”
9 E, se um dos seus olhos leva você a tropeçar, arranque-o e jogue fora; pois é melhor você entrar na vida com um só dos seus olhos do que, tendo os dois, ser lançado no inferno de fogo.
10 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u, “Mooru sia aga sifo mola na ni wela sisita lo'oo. Suria nga enselo aaga gila nana'i furifuri fe'enia God Mama'a agu 'i Langi.
10 — Fiquem atentos, para não desprezarem nenhum destes pequeninos! Porque eu afirmo a vocês que os anjos deles, lá nos céus, veem incessantemente a face de meu Pai celeste.
11 — ausente —
11 Porque o Filho do Homem veio salvar o que estava perdido.
12 “Ma lauta te'efuta wane 'e to'o na nga tangale'e sifisifi, ma te'e ai aga ka foo, ma 'olataa na wane lo'oo te'e agea? Wane lo'oo te'e 'akwasia mule akwala ma mule sifisifi lo'oo na lefu gila keketo ai, ma te'e leka maka kwailo'ofia te'e sifisifi lo'oo ngaia 'e foo.
12 — O que vocês acham? Se um homem tiver cem ovelhas, e uma delas se desgarrar, não deixará ele nos montes as noventa e nove, indo procurar a que se desgarrou?
13 Alata ngaia 'e daria, ngaia 'e aile'a 'e iiki riufia no'o aile'anga aana fe'enia nga sifisifi na gila nana'i mola fe'enia.
13 E, se consegue encontrá-la, em verdade lhes digo que ficará mais alegre por causa desta do que pelas noventa e nove que não se desgarraram.
14 Nga Mama'a amooru mai langi, ngaia 'e manata 'ilo'oo la'u mola, suria ngaia 'ame siria fana te'efuta wela sisita lo'oo 'ani talafia mooringa firi.”
14 Assim, não é da vontade do Pai de vocês, que está nos céus, que se perca um só destes pequeninos.
15 La Jisas 'e fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Lauta nga wane ni futanga amu 'e agea te'efuta 'ola 'e ria amu, 'oi leka te'ana, moko kwairii te'ana na nga kutanga aana 'i laloamoo'o talamoo'o. Ma lauta ngaia 'e gwalongo famu, ma 'i'oo orite'enia no'o te'ana God.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e repreenda-o em particular. Se ele ouvir, você ganhou o seu irmão.
16 Ma lauta ngaia 'e 'ame gwalongo famu, talaia te'efuta wane 'amoe nga rua wane la'u fe'eni'o, fana 'agala fa'ato'oa, fana 'i'oo agea suria nga Girigiringa Abu laka'u 'e iiria, ‘Nga rua wane 'amoe ma nga oru wane fana 'agila fa'ato'oa nga alafuunga lo'oo ngaia 'e agea.’
16 Mas, se não ouvir, leve ainda com você uma ou duas pessoas, para que, pelo depoimento de duas ou três testemunhas, toda questão seja decidida.
17 Ma lauta ngaia 'ame 'uri 'ani gwalongo, kwairii te'ana nga oguogunga na ta'a na God. Ma lauta gwa'a nga oguogunga na ta'a lo'oo na God ma ngaia 'ame gwalongo no'o faga, arua 'i maa fa'asia oguogunga na ta'a amooru 'ilaka'u nga ta'a gila bobolosia God, 'amoe ta'a 'e ria na ngaia gonia nga bata na takisi.
17 E, se ele se recusar a ouvir essas pessoas, exponha o assunto à igreja; e, se ele se recusar a ouvir também a igreja, considere-o como gentio e publicano.
18 “'Ola 'e to'o lo'oo nau ku iiria famooru, te'efuta 'ola na moru ruia wane 'e sia agea mola fofona fanua lo'oo 'i wado, God 'e ala fafia la'u mola 'i Langi. Ma te'efuta 'ola na moru alamia wane 'ani agea 'i fofona fanua lo'oo 'i wado, God 'e alamia la'u mola mai 'i Langi.
18 — Em verdade lhes digo que tudo o que ligarem na terra terá sido ligado nos céus, e tudo o que desligarem na terra terá sido desligado nos céus.
19 “Nau ku iiria la'u mola famooru, lauta nga rua wane laloamooru gala ala fafia te'efuta 'ola 'i fofona fanua lo'oo 'i wado, ma gala ka fo'a fai, Mama'a agu 'i Langi ngaia te'e kwatea fagaa'a.
19 Em verdade também lhes digo que, se dois de vocês, sobre a terra, concordarem a respeito de qualquer coisa que vierem a pedir, isso lhes será concedido por meu Pai, que está nos céus.
20 Suria lauta nga rua wane 'amoe ma nga oru wane gila ogu na te'efuta lefu tofuna gila tagoto'o agu, nau ku nana'i la'u mola fe'eniga no'ona.”
20 Porque, onde estiverem dois ou três reunidos em meu nome, ali estou no meio deles.
21 La Pita 'e nigi te'ala Jisas, maka orisia maka 'ilo'oo, “Alafa, fita alata na nau taku 'olafanataa na wane ni futanga agu, alata ngaia 'e agea nga 'ola 'e ria agu? Ngaia 'e leleka maka nigi na fiu alata?”
21 Então Pedro, aproximando-se, perguntou a Jesus: — Senhor, até quantas vezes meu irmão pecará contra mim, que eu lhe perdoe? Até sete vezes?
22 Ma la Jisas ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, Nau ku iiria famu, 'amoe mola fana te'e fiu alata, tafe'ua ma nga fiu akwala ma fiu alata na 'i'oo to'o 'olafanataa aana.
22 Jesus respondeu:
23 Nau ku iiria 'ilo'oo tofuna ba'itangaa na God 'e 'ilaka'u nga wane ba'ita na ngaia 'e siria 'ani fa'aodoa nga fangalanga'a ana fe'enia nga ta'a ni taunga'inga aana.
23 — Por isso, o Reino dos Céus é semelhante a um rei que resolveu ajustar contas com os seus servos.
24 Aia, nga wane ni taunga'inga eteeta 'e gania nga 10,000 na bata aana.
24 E, passando a fazê-lo, trouxeram-lhe um que lhe devia dez mil talentos.
25 Ma nga wane ni taunga'inga lo'oo ngaia 'ame to'omia no'o fana nga du'ulana nga fangalanga'a lo'oo ana, ma nga wane ba'ita lo'oo 'e iiria fana 'agila fa'afori 'ania wane ni taunga'inga lo'oo, fe'enia nga noni aana, ma nga ru'uru'ua aana, ma ni 'ola te'efou na ngaia 'e to'o ai, fana du'ulana nga fangalanga'a lo'oo aana.
25 Não tendo ele, porém, com que pagar, o senhor desse servo ordenou que fossem vendidos ele, a mulher, os filhos e tudo o que possuía e que, assim, a dívida fosse paga.
26 “Ma nga wane ni taunga'inga lo'oori 'e leka mai maka bobouruuru 'i na'o na nga wane ba'ita lo'oo, maka laeta'a maka 'ilo'oo, ‘'Oi nonimaabe madi fe'eni nau, fana 'aku du'ua ni 'ola lo'oo amu te'efou.’
26 Então o servo, caindo aos pés dele, implorava: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo ao senhor.”
27 Ma nga wane ba'ita lo'oori ka kwaimanadai fana, ma ngaia ka 'olafanataa no'o na fangalanga'a aana fana ngaia 'e sia du'ua la'u, ma ngaia ka alamia maka leka no'o kau.
27 E o senhor daquele servo, compadecendo-se, mandou-o embora e perdoou-lhe a dívida.
28 “Aia, ma alata nga wane lo'oori 'e ru'u kau 'i maa, ngaia 'e leka te'ana te'e wane ni taunga'inga ngaa'i na ngaia 'e gania nga te'e bata sisita te'ana. Ngaia 'e gemasia, maka eta no'o fana 'inilana kuukuuna, maka fata 'ilo'oo, ‘'Oi du'aa no'o nga 'ola laka'u 'i'oo gani agu.’
28 — Saindo, porém, aquele servo, encontrou um dos seus conservos que lhe devia cem denários. Agarrando-o, começou a sufocá-lo, dizendo: “Pague-me o que você me deve.”
29 “Ma wane ni taunga'inga no'ona ka bobouruuru, maka laeta'a maka 'ilo'oo, ‘'Oi nonimaabe madi fe'eni nau, mai nau taku du'u famu.’
29 Então o seu conservo, caindo aos pés dele, pedia: “Tenha paciência comigo, e pagarei tudo a você.”
30 Tafe'ua ma ngaia 'e ma'asiri, maka ngaria, maka arua 'ubulana nga 'ifi na lokafu, leleka ma ngaia ka du'ua no'o nga fangalanga'a lo'oori.
30 Ele, porém, não quis. Pelo contrário, foi e o lançou na prisão, até que saldasse a dívida.
31 Ma alata nga ta'a ni taunga'inga gila agasia nga 'ola lo'oori, manatalaga 'e kwaimanadai ba'ita. Ma gila ka leka te'ana nga wane ba'ita lo'oori, ma gila ka kwairii na nga 'ola lo'oo te'efou.
31 — Vendo os seus companheiros o que havia acontecido, ficaram muito tristes e foram relatar ao seu senhor tudo o que havia acontecido.
32 “Ma nga wane ba'ita no'ona ka soea mai nga wane ni taunga'inga eteeta lo'oori, maka fata 'ilo'oo fana, ‘'I'oo nga wane 'i'oo ria 'e iiki! Nau ku 'olafanataa mola na fangalanga'a laka'u amu te'efou, suria 'i'oo laeta'a fai te'agu.
32 Então o senhor, chamando aquele servo, lhe disse: “Servo malvado, eu lhe perdoei aquela dívida toda porque você me implorou.
33 Ngaia 'e to'omia 'i'oo 'ani 'olafanataa la'u mola na nga wane ni taunga'inga no'ona, 'ilaka'u laka'u nau ku agea famu.’
33 Será que você também não devia ter compaixão do seu conservo, assim como eu tive compaixão de você?”
34 Ma nga wane ba'ita lo'oori ka ogaria ba'ita, maka kwatea fana 'agila labusia 'ubulana nga 'ifi na lokafu, leleka ma ngaia ka du'aa no'o nga 'ola te'efou na ngaia 'e gania.”
34 E, indignando-se, o senhor entregou aquele servo aos carrascos, até que lhe pagasse toda a dívida.
35 Ma la Jisas ka fa'asuia nga tarifulaa lo'oori maka 'ilo'oo, “Nga 'ola no'ona la'u mola na nga Mama'a agu 'i Langi te'e agea famooru, lauta moru 'ame 'olafanataa kwala'imori na wane moru futa.God te'e sufaa ta'a na gila 'ame kwailaeta'afii fana ta'a.|alt="judgement if you don't forgive" src="Mat18.21.tif" size="col" copy="SIL" ref="18:21-35"
35 Assim também o meu Pai, que está no céu, fará com vocês, se do íntimo não perdoarem cada um a seu irmão.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.