Mateus 16
Fatalana God (KWD) vs NVT
1 Aia, tani Farasii ngaa'i fe'enia tani Sadusi, gila ka leka mai te'ala Jisas fana 'agila irito'ona la'u mola, ma gila ka orisia fana ngaia 'ani agea late'e 'ola fana 'ani faate'enia na God 'e alea mai.
1 Os fariseus e saduceus vieram pôr Jesus à prova, exigindo que lhes mostrasse um sinal do céu.
2 La Jisas ka lamadu'aga maka fata 'ilo'oo faga, “Na nga alata nga sina 'ani suu, lauta moru agasia nga lalo lo'oo ngaia 'e meku, moru su'aai, uuta 'e sia to'o mola 'igani.
2 Ele respondeu: “Vocês conhecem o ditado: ‘Céu vermelho ao entardecer, bom tempo amanhã;
3 Kiu, ma 'usu'usu gani, lauta moru agasia nga lalo ngaia 'e meku maka bobola'a, ma moru su'a no'o ai la'u mola nga uuta te'e to'o no'o. Mooru moru su'asuria agasilana lalo, tafe'ua ma moru 'ame aga su'a mola na nga 'ola na God 'e agea na alata lo'oo.
3 céu vermelho e sombrio logo cedo, mau tempo o dia todo’. Vocês sabem identificar as condições do tempo no céu, mas não sabem interpretar os sinais dos tempos!
4 Moru nga ta'a na alata lo'oo moru agea ni 'ola 'e ria 'e aula, ma moru 'ame tagoto'o la'u mola na God. Moru siria agasilana 'ola ni faata'inga. Tafe'ua nau ku sia agea mola te'efuta 'ola ni 'alefosilai famooru. Nga 'ola ni faata'inga lo'oo nau taku agea te'amooru 'amoru agasia no'o nga 'ola ni faata'inga na ngaia 'e lau fana nga profet la Jona 'i na'o.”
4 Pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o sinal do profeta Jonas”. Então Jesus os deixou e se retirou.
5 Nga alata la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana gila olofolo fana nga gule'e asi, nga fufu'iwane aana gila mabolosia mola fana ngarilana beret fe'eniga.
5 Mais tarde, depois de atravessar o mar, os discípulos descobriram que tinham se esquecido de levar pães.
6 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru aga le'a suri amooru fa'asia nga iist fana beret na Farasii ma ni Sadusi lo'oo.”
6 Jesus os advertiu: “Fiquem atentos! Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
7 Ma nga alata nga fufu'iwane aana gila longoa nga alafuunga lo'oori, gila ka fata suria 'i laloaga 'i talaga, tofuna gila madafia iiria la Jisas ngaia 'e alafuu suria beret kwala'imori, ma gila ka 'ilo'oo, “Bala la Jisas ngaia 'e fata 'ilo'oo, tofuna goru 'ame ngaria mai te'efuta beret ta'ua lo'oo.”
7 Os discípulos começaram a discutir entre si por que não tinham trazido pão.
8 Ma tofuna la Jisas ngaia 'e su'a mola na manatalana nga fufu'iwane aana, ngaia ka fata 'ilo'oo, “'Ola 'e fe'ua na moru manata 'abelo 'e iiki suria na moru 'ame ngaria mai te'efuta beret? Nga tagoto'onga lo'oo amooru 'e sisika 'e iiki!”
8 Ao tomar conhecimento do que falavam, Jesus disse: “Como é pequena a sua fé! Por que vocês discutem entre si sobre a falta de pão?
9 Fe'ua? Mooru moru 'ame su'a 'ua na fa'aladanga 'ubulana nga 'ola lo'oo nau ku iiria famooru? Mooru moru 'ame madafia no'o nga nima me'e beret laka'u nau ku langonia 'ania nima to'oni (5,000) wane, ma moru ka fa'afongua kukudu 'e aula 'ania keto laka'u 'e ole?
9 Ainda não entenderam? Não se lembram dos cinco pães para os cinco mil e dos cestos de sobras que recolheram?
10 Bala moru mabolosia la'u mola nga fiu me'e beret laka'u nau ku langonia 'ania fai to'oni (4,000) wane, ma moru ka fa'afongua kukudu 'e aula laka'u 'ania keto ne'e ole.
10 Nem dos sete pães para os quatro mil e dos cestos grandes de sobras que recolheram?
11 'Uta'i na moru 'ame su'a mola ai 'olataa na nau ku fata suria? Nau ku 'ame alafuu suria nga beret lo'oo. 'Olataa na nau ku iiria lo'oo na tamoru 'abelo 'ania mooru fa'asia nga iist fana beret na Farasii ma ni Sadusi lo'oo.”
11 Como não conseguem entender que não estou falando de pão? Repito: tenham cuidado com o fermento dos fariseus e saduceus”.
12 Burina ngaia 'e fata 'ilo'oo 'e sui, nga fufu'iwane lo'oo gila bi'i su'aai 'olataa na la Jisas ngaia 'e alafuu 'i suria. Ngaia 'e alafuu mola suria nga kwaifa'ananaunga na Farasii ma nga Sadusi.
12 Finalmente entenderam que ele não se referia ao fermento do pão, mas ao ensino dos fariseus e saduceus.
13 Alata la Jisas ngaia 'e nigi na gule'e lefu 'i Sesarea Filipae, ngaia ka orisia nga fufu'iwane aana maka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma ta'a lo'oo gila iiria nau nga Wela na Wane, 'ania ni dai?”
13 Quando Jesus chegou à região de Cesareia de Filipe, perguntou a seus discípulos: “Quem as pessoas dizem que o Filho do Homem é?”.
14 Gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, “Tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo la Jon wane ni naruabunga na ngaia 'e moori la'u, ma tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo la Elaeja na ngaia 'e moori la'u. Ma tani ta'a ngaa'i la'u gila ka iiria 'i'oo la Jeremaea 'amoe ma profet ngaa'i lo'oo ngaia 'e moori la'u.”
14 Eles responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, ainda, que é Jeremias ou um dos profetas”.
15 Sui ma la Jisas ka orisiga maka 'ilo'oo, “Ma 'i mooru lo'oo, moru iiria 'inau ni dai?”
15 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?”
16 Ma la Saemon Pita ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “'I'oo no'o na nga Kraes, nga Wela na God ngaia 'e momoori firi.”
16 Simão Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo, o Filho do Deus vivo!”.
17 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, Saemon wela ala Jona, nga nanamangaa famu. Suria te'efuta wane 'ame faate'enia nga 'ola lo'oo famu. Tafe'ua nga ma'aa agu 'i langi na ngaia 'e faate'enia famu.
17 Jesus disse: “Que grande privilégio você teve, Simão, filho de João! Foi meu Pai no céu quem lhe revelou isso. Nenhum ser humano saberia por si só.
18 Ma nau ku iiria famu, 'i'oo la Pita, ne'e fa'aladamia 'ilaka'u nga fou, maka 'ilaka'u nga fou na gila launge'enia nga 'ifi fofona. Ma fofona fou lo'oo, nau taku launge'enia siosi agu. Ma nga tegelalana maenga 'e sia talariufia mola.
18 Agora eu lhe digo que você é Pedro, e sobre esta pedra edificarei minha igreja, e as forças da morte não a conquistarão.
19 Ma nau ku kwatea tegelangaa famu na ngaia 'e 'ilaka'u nga kii na sinamaa na foufounga na God. Fana te'efuta 'ola na 'i'oo ruia wane 'e sia agea fofona fanua lo'oo 'i wado, God 'e ala fafia la'u mola fatalamu 'i Langi. Ma te'efuta 'ola na 'i'oo alamia wane 'ani agea 'i fofona fanua lo'oo 'i wado, God 'e alamia la'u mola 'i Langi.”
19 Eu lhe darei as chaves do reino dos céus. O que você ligar na terra terá sido ligado no céu, e o que você desligar na terra terá sido desligado no céu”.
20 Sui ma la Jisas ka fata tegela'a fana nga fufu'iwane aana, fana 'agila sia kwairii 'ua ai te'ana te'efuta wane suria ngaia na nga Kraes.
20 Então ele advertiu a seus discípulos que não dissessem a ninguém que ele era o Cristo.
21 'Ita na alata no'ona maka leka, la Jisas 'e tala'ae no'o na alafuunga wataga fana nga fufu'iwane aana maka 'ilo'oo, “Nau taku leka no'o fani Jerusalem. Ma nga ta'a na'ona'o, ma nga fataabu ba'ita, ma nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na tagi, tagila malate'ote'o agu, ma tagila kwa'i nau. Na oru maa'e gani, God te'e tata'e nau la'u fana nga mooringa.”
21 Daquele momento em diante, Jesus começou a falar claramente a seus discípulos que era necessário que ele fosse a Jerusalém e sofresse muitas coisas terríveis nas mãos dos líderes do povo, dos principais sacerdotes e dos mestres da lei. Seria morto, mas no terceiro dia ressuscitaria.
22 Ma la Pita ka talaia kau, maka iila fana maka 'ilo'oo, “Alafa, God 'e ruia! Nga 'ola lo'oo, 'e sia lau mola famu.”
22 Pedro o chamou de lado e começou a repreendê-lo por dizer tais coisas. “Jamais, Senhor!”, disse ele. “Isso nunca lhe acontecerá!”
23 Ma la Jisas ka bulota'i, maka fata 'ilo'oo fala Pita, “Saetan, leka lalau kau fa'asi nau! 'I'oo tata'e suari nau suria mantalamu 'i talamu ma 'amoe la'u fa'asia God.”
23 Jesus se voltou para Pedro e disse: “Afaste-se de mim, Satanás! Você é uma pedra de tropeço para mim. Considera as coisas apenas do ponto de vista humano, e não da perspectiva de Deus”.
24 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Ni dai ne'e siria 'ani lado agu, ngaia 'e sia manata 'abelo mola suria ni 'ola ngaia 'e siria mola fana 'i talana. Ngaia 'ani 'uri fana 'ani leka suri nau gwa'a ngaia 'ani nonifii, ma ka mae na 'ai folo.
24 Então Jesus disse a seus discípulos: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome sua cruz e siga-me.
25 Ni dai ne'e ma'asiri fana lekanga suri nau tofuna ngaia 'e siria 'ani agea mola ni 'ola suria kwaisiriinga aana 'i talana, ngaia te'e talafia nga mooringa firi lo'oo. Tafe'ua ni dai ne'e 'uri 'ani mae fagu, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
25 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a encontrará.
26 Lauta te'efuta wane 'e to'o na ni 'ola 'e aula fofona fanua lo'oo 'i wado, ma ngaia ka mae, ma ngaia 'e nana'i lalau fa'asia God, ni 'ola lo'oori 'e sia agea mola te'efuta le'anga fana. Te'efuta wane 'ame to'omia forilana nga mooringa firi 'ania nga bata.
26 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida? E o que daria o homem em troca de sua vida?
27 Nau ku iiria 'ola lo'oo tofuna 'inau, nga Wela na Wane, nau taku leka mai fe'enia nga enselo agu, fe'enia kwangakwanganga na Mama'a agu, mai nau taku kwatea nga foforinga ma nga kwa'ikwa'inga fana nga ta'a te'efou, tofuna nga 'ola na gila agea.
27 Pois o Filho do Homem virá com seus anjos na glória de seu Pai e julgará cada pessoa de acordo com suas ações.
28 'Ola 'e to'o nau ku iiria famooru, tani wane amooru gila sia mae mola leleka ma gila ka agasi nau ku nigi mai fe'enia foufounga agu.”
28 Eu lhes digo a verdade: alguns que estão aqui neste momento não morrerão antes de ver o Filho do Homem vindo em seu reino!”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.