Mateus 11
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Alata la Jisas ngaia 'e alafuu fana nga akwale'e wane ma ruaai na fufu'iwane aana 'e sui, ngaia 'e leka la'u fana 'ani kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo ma ka fa'ananaua ta'a na maa'e fanua 'afuia 'i Galili.
1 Quando acabou de dar essas ordens aos seus doze discípulos, Jesus saiu daquele lugar e foi ensinar e anunciar a sua mensagem nas cidades que ficavam perto dali.
2 Nga alata no'ona la Jon wane ni naruabunga ngaia 'e nana'i 'ubulana nga 'ifi na lokafu, ma ngaia 'e longo suria nga taunga'inga lo'oo la Jisas Kraes ngaia 'e agea, ma ngaia ka alea tani wane na fufu'iwane aana 'agila leka te'ala Jisas.
2 João Batista estava na cadeia e, quando ouviu falar do que Cristo fazia, mandou que alguns dos seus discípulos
3 Ma gila orisia, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Oi kwairii mai te'ameeru. 'Ilo'oo ma 'i'oo no'o nga Kraes na profet 'e iiria te'e nigi mai, 'amoe ma 'ameeru mamania la'u nga wane matari?”
3 fossem perguntar a ele: — O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
4 Ma la Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Moru ori, ma moru ka kwairii te'ala Jon 'ania ni 'ola na moru longoa ma moru ka agasia.
4 Jesus respondeu:
5 Nga ta'a na maaga 'e logo, gila aga no'o. Ma nga ta'a na 'a'aega 'e mae, gila ka leka la'u mola. Ma nga ta'a na kuu 'e ngadaga, gila ka gwari'a no'o. Ma nga ta'a na aringaga 'e boko, gila ka longo la'u mola. Ma nga ta'a na gila mae no'o, gila ka moori la'u mola. Ma nga Kwairiinga Le'a lo'oo laka'u, nau ku alafuu no'o suria fana ta'a 'e galafa'a.
5 Digam a ele que os cegos veem, os coxos andam, os leprosos são curados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados, e os pobres recebem o
6 Nga aile'anga fana ni dai ne'e 'ame manata ruarua 'ani nau.”
6 E felizes são aqueles que não abandonam a sua fé em mim!
7 Alata na nga fufu'iwane ala Jon gila ori no'o, la Jisas ka fata suria la Jon fana nga oguogunga no'ona, maka 'ilo'oo, “Na nga alata moru leka te'ala Jon 'ubulana gule'e lefu kwasi, ni dai lo'oo moru leka fana agasilana no'ona? Nga wane na manatanga ana 'ame ngasi 'e 'ilaka'u mola nga lage na ngaia 'e 'asu'asu kwairiu na iru? 'Amoe! La Jon ngaia wane 'ino'ona mola 'amoe.
7 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
8 'Ilo'oo ma, ni dai na moru leka fana agasilana? Nga wane na ngaia 'e ru'ufia ruu na forilana 'e ba'ita? 'Amoe! Tofuna ta'a na gila rufi 'ilo'oo, gila nana'i mola 'i 'ubulana 'ifi na wane ba'ita.
8 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem moram nos palácios!
9 Moru kwairii mai te'agu. Ni dai na moru leka kau fana agasilana? Nga profet? Kiu! Ngaia nga profet kwala'imori la'u mola! Ma ngaia 'e riufia la'u ni profet te'efou mai na'o.
9 Então me digam: o que esperavam ver? Um
10 La Jon lo'oo laka'u gila giri suria 'ubulana Girigiringa Abu na alata God ngaia 'e alafuu fana nga Kraes maka 'ilo'oo, ‘Aga madi, nau taku kwatea nga wane ni ngari alafuunga agu 'i na'omu, fana ngaia 'ani sasari agau na tala famu.’
10 Porque João é aquele a respeito de quem as
11 “Nau ku iiria 'ola kwala'imori famooru, la Jon ngaia 'e taringa'i maka riufia nga ta'a lo'oo te'efou na gila futa mai 'i fofona fanua lo'oo 'i wado. Ma gwa'a ngaia 'ino'ona, nga ta'a na gila sisika olofana ba'itangaa na God, gila ba'ita 'e iiki maka riufia la'u la Jon.
11 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: de todos os homens que já nasceram, João Batista é o maior. Porém quem é menor no
12 Aia, eta mai na alata la Jon ngaia 'e tala'ae fana kwairiinga 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo leleka maka nigi tala'ina, nga ta'a 'e ria gila funuria foufounga na God, ma gila 'ame siria God 'ani ba'ita fafiga.
12 Desde os dias em que João anunciava a sua mensagem, até hoje, o Reino do Céu tem sido atacado com violência, e as pessoas violentas tentam conquistá-lo.
13 Nga Tagi ala Moses, ma nga profet lo'oo te'efou leleka maka nigi na alata ala Jon, gila fata foulange'enia mai suria nigilana mai nga Kraes.
13 Até o tempo de João, todos os
14 Gila iiria la Elaeja nga profet te'e ori la'u mai 'i na'ona nga Kraes. Ma ngaia 'e le'a fana 'amooru tagoto'o na la Jon lo'oo ngaia la Elaeja laka'u.
14 E, se vocês querem crer na mensagem deles, João é Elias, que estava para vir.
15 Ngaia le'a fana 'amoru gwalongo le'a fana alafuunga lo'oo agu.”
15 Se vocês têm ouvidos para ouvir, então ouçam.
16 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nau 'akui fa'atooto'ome'enia famooru nga nana'i lamooru ta'a lo'oo tala'ina, mooru 'ilaka'u nga ru'uru'ua sisita na gila ogu 'i maana uusi'a na rua oguogunga. Ma gila ka o'omae kwairiu fafiga,
16 — Mas com quem posso comparar as pessoas de hoje? São como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
17 ‘Meru furu'ia 'au, ma moru 'ame wa'e mola suria. Ma meru ka nguria nga me'e nguu na kwaimanadainga famooru, ma moru 'ame kwaimanadai mola.’
17 “Nós tocamos músicas de casamento,
18 Nau ku iiria ni 'ola lo'oo tofuna alata la Jon wane ni Naruabunga ngaia 'e nigi mai, ngaia 'e abu keto, ma ngaia 'ame go'ufia te'efuta waen, ma moru ka iiria ngaia 'e to'o na adalo.
18 João Batista jejua e não bebe vinho, e todos dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
19 Tafe'ua, na alata 'inau, nga Wela na Wane, nau ku nigi mai, nau ku keto, mai nau ku go'u fe'enia ta'a, ma moru ka fata la'u mola 'ilo'oo, ‘Moru agasia! Ngaia 'e keto 'e ba'ita, maka go'u ba'ita na waen, ma ngaia ka kwaimaa fe'enia ta'a na gila gonia bata na takisi ma ta'a abulolaga 'e ria la'u mola.’ Tafe'ua, ta'a lo'oo gila lo'o suria nga su'a'ola na God, ma gila faate'enia na God ngaia 'e kwala'imori.”
19 O
20 Burina la Jisas 'e fata 'ilo'oo 'e sui, ngaia 'e tala'ae maka iila fana ta'a na maa'e fanua laka'u ngaia 'e agea mai ni 'ola ni 'alefosilai aula ai, suria ta'a na maa'e fanua no'ona gila 'ame siria bulota'inga mai fa'asia rianga aaga.
20 Então Jesus começou a acusar as cidades onde tinha feito muitos milagres. Ele fez isso porque os seus moradores não haviam se arrependido dos seus pecados. Jesus disse:
21 La Jisas ngaia 'e fata 'ilo'oo, “Ngaia te'e ria 'e iiki famooru lo'oo moru nana'i 'i Koresin. Ma 'amooru na moru nana'i 'i Betsaeda la'u mola. To'omia 'amoru tagoto'o na ni 'ola ni 'alefosilai aula laka'u nau ku agea famooru. Lauta gila agea 'ola ni 'alefosilai lo'oori 'i Taea ma 'i Saedon 'i na'o, nga ta'a no'ona tagila to'oru 'i wado, ma tagila ru'ufia ruu biribiri'a aaga, ma tagila bunia noniga 'ania makola, fana 'ani faate'enia na gila bulota'i mai te'efou no'o fa'asia rianga aaga.
21 — Ai de você, cidade de Corazim! Ai de você, cidade de Betsaida! Porque, se os milagres que foram feitos em vocês tivessem sido feitos nas cidades de Tiro e de Sidom, os seus moradores já teriam abandonado os seus pecados há muito tempo. E, para mostrarem que estavam arrependidos, teriam vestido roupa feita de pano grosseiro e teriam jogado cinzas na cabeça!
22 'Ola kwala'imori lo'oo nau ku iiria famooru, na nga gani na God 'ani kwaisufai na ta'a na fanua lo'oo 'i wado, nga kwa'ikwa'inga amooru te'e ria maka riufia nga kwa'ikwa'inga na ta'a 'i Taea fe'enia 'i Saedon.
22 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Tiro e de Sidom do que de vocês, Corazim e Betsaida.
23 “Mai 'amooru nga ta'a lo'oo 'i Kapaneam, moru madafia God te'e lafua amooru fani Langi. Tafe'ua ma, ngaia te'e 'ui la'u mola 'ania mooru 'i 'ubulana kiru na kwa'ikwa'inga. Suria ni 'ola ni 'alefosilai laka'u nau ku agea na maa'e fanua amooru, lauta nau 'aku agea mai 'ilo'oo 'i Sodom, nga ta'a lo'oo 'i Sodom bala tagila bulota'i mola mai, ma God 'e sia ngadaa mola fanua aaga.
23 E você, cidade de Cafarnaum, acha que vai subir até o céu? Pois será jogada no
24 Ngaia lo'oo, nau ku iiria famooru, na fe'e gani lo'oo God te'e sufaa nga ta'a na fanua lo'oo 'i wado, nga kwa'ikwa'inga amooru te'e iiki maka riufia nga kwa'ikwa'inga na ta'a 'i Sodom.
24 Pois eu afirmo a vocês que, no Dia do Juízo, Deus terá mais pena de Sodoma do que de você, Cafarnaum.
25 Nga alata no'ona la'u mola, la Jisas 'e fo'a maka fata 'ilo'oo, “Ma'ana, 'i'oo na 'i'oo ba'ita fafia ni 'ola lo'oo te'efou 'i Langi ma 'i wado la'u mola. Nau ku tafe'o, tofuna na 'i'oo faate'enia ni 'ola lo'oo fana ta'a na gila 'ilaka'u ru'uru'ua sisika, moko na'agonia 'ola lo'oo fa'asia ta'a na gila tafega 'i talaga tofuna gila su'a'ola, ma gila ka su'ana ni 'ola 'e aula.
25 Naquela ocasião Jesus disse:
26 Kiu Mama'a, ni 'ola lo'oo ngaia 'e 'ilo'oo no'o suria nga kwaisiriinga amu 'ua no'o mai 'i na'o.”
26 Sim, ó Pai, tu tiveste prazer em fazer isso.
27 Ma la Jisas 'e fata 'ilo'oo fana nga oguogunga lo'oori, “Mama'a agu ngaia 'e kwatea no'o ni 'ola te'efou fagu. Ma te'e 'i ngaia na nga Mama'a na ngaia 'e su'a agu nga Wela aana. Ma te'e 'i ngaia no'o na Wela momola na ngaia 'e su'ana Mama'a aana, ma te'e ta'a na nga Wela aana 'e firiga fana faate'enilai faga, na gila su'ana nga Mama'a.
27 — O meu Pai me deu todas as coisas. Ninguém sabe quem é o Filho, a não ser o Pai; e ninguém sabe quem é o Pai, a não ser o Filho e também aqueles a quem o Filho quiser mostrar quem o Pai é.
28 “Leka mai te'agu, ta'a moru kweo ma moru to'o na a'arigelonga. Ma 'inau taku kwatea mamalongaa famooru.
28 — Venham a mim, todos vocês que estão cansados de carregar as suas pesadas cargas, e eu lhes darei descanso.
29 Ma tamoru lo'o suria nau, mai nau taku fa'ananau 'amooru, suria nga falafala agu lo'oo 'e malofi'a maka aloalo, ma tamoru to'odaria nga mamalongaa fana nga mango mooru.
29 Sejam meus seguidores e aprendam comigo porque sou bondoso e tenho um coração humilde; e vocês encontrarão descanso.
30 Tofuna nga kwaitalainga agu famooru, ngaia 'e wada'u fana lekanga 'i suria, mai nau ku 'ame kwatea a'arigelo famooru.”
30 Os deveres que eu exijo de vocês são fáceis, e a carga que eu ponho sobre vocês é leve.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.