Marcos 7

Fatalana God (KWD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Nga Farasii ma tani ta'a ni kwaifa'ananaunga na nga tagi, gila leka no'o fa'asia 'i Jerusalem, ma gila ka ogu 'afuia la Jisas.
1 Os fariseus e alguns dos escribas vindos de Jerusalém tinham sereunido em torno dele.
2 Ma gila ka agasia tani ta'a na fufu'iwane aana gila 'ame narufia mola nimaga 'i na'o, ma gila ka keto mola. Gila 'ame narufia nimaga 'ilaka'u nga falafala na Farasii gila iiria fana nga ta'a 'i Jiu 'agila agea suria.
2 E perceberam que alguns dos seus discípulos comiam o pão com as mãos impuras, isto é, sem as lavar.
3 Lo'oo, nga Jiu ma ta'a na Farasii, gila agea suria falafala na wawarifuga na gila kwaifa'ananau mai 'ania. Ngaia 'e 'ato no'o 'agila keto lauta gila 'ame narufia mola nimaga 'ilaka'u nga falafala na naru nimanga.
3 {Com efeito, os fariseus e todos os judeus, apegando-se à tradição dos antigos, não comem sem lavar cuidadosamente as mãos;
4 Ma alata gila ori mai fa'asia nga uusi'a, ngaia 'e 'ato 'agila keto, lauta gila 'ame narufia nimaga madi suria nga falafala aaga. Gila lo'o suria nga falafala aaga 'e aula, 'ilaka'u nga narufilana nga kakao, ma nga kuki, ma nga daoko.
4 e, quando voltam do mercado, não comem sem ter feito abluções. E há muitos outros costumes que observam por tradição, como lavar os copos, os jarros e os pratos de metal.}
5 Ngai lo'oo, nga Farasii ma nga ta'a kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, gila orisia la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Fe'ua na fufu'iwane amu gila 'ame lo'o mola suria nga kwaifa'ananaunga na wawarifu dauru gila arua no'o mai, tofuna gila 'ame narufia mola nga nimaga 'i na'o madi, ma gila bi'i fanga?”
5 Os fariseus e os escribas perguntaram-lhe: Por que não andam os teus discípulos conforme a tradição dos antigos, mas comem o pão com as mãos impuras?
6 Ma ngaia ka fata ma ka 'ilo'oo, “La Aesea, nga profet, ngaia 'e fata kwala'imori alata laka'u ngaia 'e giria nga 'ola na God 'e iiria suria mooru. Mooru nga ta'a na kotonga, 'ilaka'u ngaia 'e giria 'ilo'oo,
6 Jesus disse-lhes: Isaías com muita razão profetizou de vós, hipócritas, quando escreveu: Este povo honra-me com os lábios, mas o seu coração está longe de mim.
7 Gila fo'asi nau tago mola,
7 Em vão, pois, me cultuam, porque ensinam doutrinas e preceitos humanos {29,13}.
8 “Mooru moru rugasia nga tagi na God, ma mooru ka lo'o suria nga kwaifa'ananaunga na ta'a.”
8 Deixando o mandamento de Deus, vos apegais à tradição dos homens.
9 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo faga, “Mooru moru su'a le'a suria bulosilana ma ririlana tagi na God, fana 'ani 'ilaka'u mooru lo'o suria nga falafala amooru.
9 E Jesus acrescentou: Na realidade, invalidais o mandamento de Deus para estabelecer a vossa tradição.
10 Suria la Moses laka'u 'e fata 'ilo'oo, ‘'Oi fa'aba'ita nga mama'a amu, ma ni tete'e amu.’ Ma ‘Ni dai na ngaia 'e fata ngadaa nga mama'a aana 'amoe tete'e aana, tagila kwa'ia 'ani mae.’
10 Pois Moisés disse: Honra teu pai e tua mãe; e: Todo aquele que amaldiçoar pai ou mãe seja morto.
11 Tafe'ua, ma mooru kwaifa'ananau kuta 'ilo'oo, 'ilaka'u ta wane ngaia 'e to'o na tani 'ola na ngaia 'e su'aai 'ani boonia 'ania ma'a aana 'amoe ni ga'ia, ma ka fata madi 'ilo'oo, ‘Nau taku kwatea no'o 'ola laka'u fana God.’
11 Vós, porém, dizeis: Se alguém disser ao pai ou à mãe: Qualquer coisa que de minha parte te pudesse ser útil é corban, isto é, oferta,
12 Mooru moru iiria, ngaia 'e le'a mola fana ngaia 'e sia boonia mola ma'a aana ma ni ga'ia 'ania 'ola laka'u ngaia 'e fataarunga'i 'ania fana God eteeta.
12 e já não lhe deixais fazer coisa alguma a favor de seu pai ou de sua mãe,
13 Ma 'ilaka'u nga kwaifa'ananaunga na moru arua, ngaia 'e kwaitatari no'o na fatalana God. Ma 'ola 'e aula 'e ria lo'oo na moru agea.”
13 anulando a palavra de Deus por vossa tradição que vós vos transmitistes. E fazeis ainda muitas coisas semelhantes.
14 La Jisas ngaia ka o'omae la'u mai fana nga ogunga ba'ita lo'oori gila nana'i te'ana ma ka fata 'ilo'oo faga, “Moru gwalongo mai fagu, ma moru su'aai.
14 Tendo chamado de novo a turba, dizia-lhes: Ouvi-me todos, e entendei.
15 — ausente —
15 Nada há fora do homem que, entrando nele, o possa manchar; mas o que sai do homem, isso é que mancha o homem.
16 — ausente —
16 {bom entendedor meia palavra basta.}
17 Ma alata la Jisas ngaia 'e 'akwasia nga ogunga no'o na, ngaia ka ru'u 'ubulana 'ifi, ma nga fufu'iwane aana gila ka orisia 'ani fa'awataga nga alafuunga lo'oori.
17 Quando deixou o povo e entrou em casa, os seus discípulos perguntaram-lhe acerca da parábola.
18 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “'ino'ona mai amooru moru 'ame su'a mola na 'ola lo'oo? Nga 'ola na wane ngaia 'e 'ania 'ame fa'agenia nga wane 'i na'ona God,
18 Respondeu-lhes: Sois também vós assim ignorantes? Não compreendeis que tudo o que de fora entra no homem não o pode tornar impuro,
19 tofuna fangalaa ngaia 'ame ru'u 'i 'ubulana nga manatalana wane. Ngaia 'e leka mola 'i 'ubulana nga ogana, ma ka leka te'enia mola 'i maa fa'asia nga nonina.” Nga alafuunga na la Jisas 'e iiria na, fangalaa te'efou, ngaia 'e le'a mola fana 'anilai.
19 porque não lhe entra no coração, mas vai ao ventre e dali segue sua lei natural? Assim ele declarava puros todos os alimentos. E acrescentava:
20 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Nga 'ola ne'e 'ita mai fa'asia nga manatalana wane, ngaia ne'e fa'agenia 'i na'ona God.
20 Ora, o que sai do homem, isso é que mancha o homem.
21 Tofuna nga rianga ne'e ru'u mai fa'asia 'ubulana nga manatalana wane, ngaia 'e kwatea 'ola 'e ria, ma ngaia ka beri, ma ngaia ka kwa'ia wane,
21 Porque é do interior do coração dos homens que procedem os maus pensamentos: devassidões, roubos, assassinatos,
22 ma ngaia ka agemani kwaifafi, ma ngaia ka 'etela, ma ngaia ka agea 'ola 'e ria 'e aula, ma ka kotofia nga ta'a, ma ka abulo mala nga ku'ito, ma ka kwaisirii fana 'ola na wane ngaa'i, ma ka alasifo suria nga ta'a, ma ngaia ka lafua 'i talana 'i langi, ma ngaia ka kakakula.
22 adultérios, cobiças, perversidades, fraudes, desonestidade, inveja, difamação, orgulho e insensatez.
23 Ma tofuna ni 'ola 'e aula 'e ria lo'oori te'efou ngaia 'e ru'u mai fa'asia nga manatalana, ngaia ne'e fa'agenia nga wane 'i na'ona God.”
23 Todos estes vícios procedem de dentro e tornam impuro o homem.
24 Sui mala Jisas ka leka no'o fa'asia nga lefu lo'oori, ma ka leka fana nga gule'e lefu 'i Taea. Ma ngaia ka ru'u 'i 'ubulana te'e 'ifi, suria ngaia 'ame siria ta wane 'ani su'ana na ngaia 'e to'oru 'ilo'oori, ma tafe'ua ngaia 'e 'ato no'o fana 'ani nagwa.
24 Em seguida, deixando aquele lugar, foi para a terra de Tiro e de Sidônia. E tendo entrado numa casa, não quis que ninguém o soubesse. Mas não pôde ficar oculto,
25 Ma te'e noni 'e longo suria na la Jisas ngaia 'e nigi, ma ngaia ka leka 'afe'aferu mai, ma ka bobouruuru 'i maana 'a'aena la Jisas.
25 pois uma mulher, cuja filha possuía um espírito imundo, logo que soube que ele estava ali, entrou e caiu a seus pés.
26 Ma nga noni lo'oori, ngaia nga noni fa'asia 'i Fonisia 'ubulana ririfua 'i Siria, ma ngaia nga noni na 'ame Jiu, ma nga laari'i aana nga adalo 'e bo'ea. Ngai lo'oo, ngaia 'e soea la Jisas 'ani belote'enia nga adalo lo'oori fa'asia nga laari'i aana.
26 {Essa mulher era pagã, de origem siro-fenícia.} Ora, ela suplicava-lhe que expelisse de sua filha o demônio.
27 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana noni lo'oo, “Nga wela laka'u 'agila keto 'i na'o. Ngaia 'ame le'a fana 'aku 'ui mola 'ania fangalaa na wela fana nga ku'ito.”
27 Disse-lhe Jesus: Deixa primeiro que se fartem os filhos, porque não fica bem tomar o pão dos filhos e lançá-lo aos cães.
28 Ma nga noni lo'oori ka lamadu'aa ma ka 'ilo'oo, “Alafa, gwa'a ku'ito ma, su'asuria 'agila 'ania mola furufuruna fangalaa ne'e 'esia 'i olofana lafa ni ketonga na wela.”
28 Mas ela respondeu: É verdade, Senhor; mas também os cachorrinhos debaixo da mesa comem das migalhas dos filhos.
29 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi ori kau 'i fanua amu. Nga adalo laka'u, ngaia 'e 'akwasia no'o nga laari'i amu tofuna lamadu'aanga lo'oori ngaia 'e faate'enia 'i'oo fito'o.”
29 Jesus respondeu-lhe: Por causa desta palavra, vai-te, que saiu o demônio de tua filha.
30 Ma ngaia ka ori 'i fanua, ma ka agasia nga laari'i laka'u aana eeno mola 'i fofona futa'i. Ma nga adalo laka'u 'e leka no'o fa'asia.
30 Voltou ela para casa e achou a menina deitada na cama. O demônio havia saído.
31 Sui ma la Jisas ka 'akwasia no'o gule'e lefu 'i Taea, ma ka leka fa'asia 'i Saedon, na gule'e lefu na akwale'e fanua na gila fa'alata 'i Dekapolis, ma ka sifo no'o kau suria nga asi 'i Galili.
31 Ele deixou de novo as fronteiras de Tiro e foi por Sidônia ao mar da Galiléia, no meio do território da Decápole.
32 Ma ta'a 'ilo'oori, gila ka ngaria mai te'e wane na aringana 'e boko ma nga fokana ka gelo te'ala Jisas, ma gila ka soea la Jisas fana 'ani arua nga nimana 'i fofona nga wane lo'oo.
32 Ora, apresentaram-lhe um surdo-mudo, rogando-lhe que lhe impusesse a mão.
33 Ma la Jisas ka talaia fana nga lefu 'i talaga fa'asia nga oguogunga lo'oori, ma ngaia ka ru'u fe'enia 'u'una 'i 'ubulana rua aringana wane lo'oori. Ma ngaia ka ngisu maana 'u'una, ma ka galo 'i maana meana nga wane lo'oo.
33 Jesus tomou-o à parte dentre o povo, pôs-lhe os dedos nos ouvidos e tocou-lhe a língua com saliva.
34 Ma, ngaia ka aga 'ala'a fani langi, ma ka mango tekwa tekwa, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Efata!” na fatanga na Aramaik. Ngaia fa'aladamia, “'Ulasi no'o!”
34 E levantou os olhos ao céu, deu um suspiro e disse-lhe: Éfeta!, que quer dizer abre-te!
35 Ma nga alata no'ona mola, nga aringana nga wane lo'oori ka 'ulasi, ma ngaia ka longo no'o, ma nga fokana ka 'ulasi no'o, ma ngaia ka eta ka alafuu wataga no'o.
35 No mesmo instante os ouvidos se lhe abriram, a prisão da língua se lhe desfez e ele falava perfeitamente.
36 Tafe'ua ma la Jisas ngaia 'e ruia na ta'a no'ona gila sia kwairii mola te'ana te'efuta wane. Ma tafe'ua ngaia 'e rui tegela na nga ta'a lo'oo ma gila su'usu'u ma gila kwairii mola suria la Jisas na 'e gulaa nga wane lo'oori.
36 Proibiu-lhes que o dissessem a alguém. Mas quanto mais lhes proibia, tanto mais o publicavam.
37 Ma nga ta'a lo'oo gila longoa, gila ka 'alefo, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Kwe fu'uwane! Ngaia 'e agea 'ola te'efou 'e le'a ba'ita! Ngaia gema na nga wane aringana 'e boko ma ka longo no'o, ma nga wane na fokana ngaia 'e tai, ma ka fata no'o.”
37 E tanto mais se admiravam, dizendo: Ele fez bem todas as coisas. Fez ouvir os surdos e falar os mudos!

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.