Marcos 2
Fatalana God (KWD) vs NVT
1 Ma 'i burina tani gani ngai 'e sui, la Jisas ka ori la'u mai fani Kapaneam. Ma gila ka kwairii kwairiu 'ania na ngaia 'e to'oru mola 'i 'ubulana 'ifi laka'u ngaia 'e fini nigi ai 'ubulana fanua lo'oori.
1 Dias depois, quando Jesus retornou a Cafarnaum, a notícia de que ele tinha voltado se espalhou rapidamente.
2 Nga ta'a 'e aula gila ka ogu no'o mai te'ala Jisas, leleka ma 'ifi lo'oori gila to'oru ai 'e fongu no'o, ma ta lefu ka 'amoe no'o fana to'orunga ai 'ubulana 'ifi lo'oori. Ma gwa'a gula 'i maa, ma ta'a 'e aula gila ogu la'u mola ai. Ma la Jisas ka foulange'enia fatalana God faga.
2 Em pouco tempo, a casa onde estava hospedado ficou tão cheia que não havia lugar nem do lado de fora da porta. Enquanto ele anunciava a palavra de Deus,
3 Ma te'e alata lo'oori la'u mola, fai wane gila leka mai, gila ka ngaria mai te'e wane na labena 'e mae.
3 quatro homens vieram carregando um paralítico numa maca.
4 Ma tofuna nga ogunga ba'ita lo'oori, ngaia ka 'ato no'o faga fana ngarilana kau te'ala Jisas. Sui ma, gila ka fane 'i fofona 'ifi fe'enia nga wane lo'oori. Ma gila ka 'ulasia te'e me'e kwakwa ba'ita 'i fofona 'ifi otofana lefu na'a la Jisas ngaia 'e to'oru ai, ma gila ka fa'asifoa nga wane lo'oori 'i fofona futa'i aana te'ala Jisas.Ni wane gila fa'asifoa nga wane na labena 'e mae te'ala Jisas.|alt="lowers a man" src="lb00305c.tif" size="col" copy="LB" ref="2:4"
4 Por causa da multidão, não tinham como levá-lo até Jesus. Então abriram um buraco no teto, acima de onde Jesus estava. Em seguida, baixaram o homem na maca, bem na frente dele.
5 Ma alata la Jisas ngaia 'e aga su'ana fito'onga aaga, ngaia ka fata 'ilo'oo fana nga wane na labena 'e mae, “Alakwa agu, nau ku 'olafanataa no'o na rianga amu.”
5 Ao ver a fé que eles tinham, Jesus disse ao paralítico: “Filho, seus pecados estão perdoados”.
6 Ma alata no'ona, tani ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses gila to'oru la'u mola 'i no'ona, ma gila ka manata 'ilo'oo 'i talaga,
6 Alguns dos mestres da lei que estavam ali sentados pensaram:
7 “Fu'u wane! 'Ame to'omia fana ngaia 'ani fata 'ilo'oo. Te'efuta wane 'ame su'ana 'olafanataanga na rianga. Te'e God no'o ne'e su'a na 'olafanataanga na rianga. Ngaia 'e fa'atooto'ome'enia 'ania God.”
7 “O que ele está dizendo? Isso é blasfêmia! Somente Deus pode perdoar pecados!”.
8 Tafe'ua, ma la Jisas 'e su'a 'i manatalaga, ma ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru sia manata la'u 'i no'ona.” Ma la Jisas su'a mola ai na'a gila tagoto'o te'e God no'o ne'e te'e 'olafanataa maka gulaa wane. Sui, ma ngaia ka fata 'ilo'oo,
8 Jesus logo percebeu o que eles estavam pensando e perguntou: “Por que vocês questionam essas coisas em seu coração?
9 “Lauta nau ku fata 'ilo'oo fana wane lo'oo nonina 'e mae, ‘Rianga amu ku 'olafanataa no'o ai,’ amooru 'ato amoru agasia mola 'ola lo'oo 'e lau. Tafe'ua, ma lauta nau ku fata 'ilo'oo, ‘Tata'e, ngaria futa'i amu, moko leka,’ 'ilo'oori mai mooru tamooru bi'i agasia 'inau ku to'o na tegelangaa.
9 O que é mais fácil dizer ao paralítico: ‘Seus pecados estão perdoados’ ou ‘Levante-se, pegue sua maca e ande’?
10 Alata nau 'aku gulaa wane lo'oo, nau taku faate'enia famooru na 'inau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na tegelangaa fana 'olafanataanga na rianga.” Mai ngaia ka fata 'ilo'oo fana nga wane lo'oori na labena 'e mae,
10 Mas eu lhes mostrarei que o Filho do Homem tem autoridade na terra para perdoar pecados”. Então disse ao paralítico:
11 “Nau ku iiria famu, 'i'oo tata'e, ngaria no'o futa'i amu, moko leka no'o 'i 'ifi amu.”
11 “Levante-se, pegue sua maca e vá para casa”.
12 Ma wane lo'oori 'e tata'e, maka ngaria no'o futa'i aana, ma ka leka no'o. Ngai lo'oo, ta'a te'efou gila agasia, ma gila ka 'alefo ba'ita. Alata lo'oori, gila ka tafea God, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Amoe no'o. Goru 'ame agasia 'ua ta 'ola 'ilo'oo!”
12 O homem se levantou de um salto, pegou sua maca e saiu andando diante de todos. A multidão ficou admirada e louvava a Deus, exclamando: “Nunca vimos nada igual!”.
13 Te'e alata ngaa'i la'u, la Jisas ngaia 'e ori la'u gegena asi 'i Galili. Ma ogunga ba'ita gila ka leka mai te'ana, ma ngaia ka etaa ka fa'ananauga.
13 Em seguida, Jesus saiu outra vez para a beira do mar e ensinou as multidões que vinham até ele.
14 Ma nga alata ngaia 'e leka kau suria asi lo'oori, ngaia ka agasia la Lifae, nga wela ala Alfeas. Ngaia 'e to'oru mola na lefu fana ngarilana bata na nga takisi, tofuna ngaia na taunga'inga aana no'ona. Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi leka mai fe'eninau.” Ma la Lifae ka tata'e, ma ka leka no'o fe'enia.
14 Enquanto caminhava por ali, viu Levi, filho de Alfeu, sentado no lugar onde se coletavam os impostos. “Siga-me”, disse-lhe Jesus, e Levi se levantou e o seguiu.
15 Ma 'i burina la Jisas ngaia 'e soea la Lifae, ngaia 'e leka maka keto no'o 'i 'ifi aana. Ni ta'a 'e aula 'e ria 'ilo'oo, gila leka fe'enia la Jisas. Ma nga ta'a gila ngaria bata na nga takisi ma tani ta'a gila abulo 'ame le'a la'u mola, gila keto fe'enia la Jisas ma ni wane na fufu'iwane aana.
15 Mais tarde, na casa de Levi, Jesus e seus discípulos estavam à mesa, acompanhados de um grande número de cobradores de impostos e outros pecadores, pois eram muitos os que o seguiam.
16 Tani Farasii ngaa'i na gila kwaifa'ananau 'ania Tagi ala Moses gila agasia na la Jisas ngaia 'e keto fe'enia ta'a 'e ria, ma nga ta'a gila ngaria bata na takisi. Ma Farasii gila ka fata 'ilo'oo fana fufu'iwane ala Jisas, “Ngaia 'e to'omia 'e sia keto mola fe'enia ta'a 'ino'ona.”
16 Quando alguns fariseus, mestres da lei, viram Jesus comer com cobradores de impostos e outros pecadores, perguntaram a seus discípulos: “Por que ele come com cobradores de impostos e pecadores?”.
17 Ma alata la Jisas ngaia 'e longoa 'ola lo'oori, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Nga ta'a gila gwari'a, gila 'ame siria nga wane ni gulanga. Ta'a 'e fii na gila siria nga wane ni gulanga fana 'ani gulaga. 'Ino'ona la'u mola, nau ku 'ame leka la'u mai fana nga ta'a na gila madafia gila odo no'o 'ina'ona God, tafe'ua mai nau ku leka mai fana ta'a 'e ria.”
17 Ao ouvir isso, Jesus lhes disse: “As pessoas saudáveis não precisam de médico, mas sim os doentes. Não vim para chamar os justos, mas sim os pecadores”.
18 Na te'e alata ngaa'i, tani wane na fufu'iwane ala Jon, wane ni naruabunga, ma ni wane na fufu'iwane na Farasii, gila abu keto fana fo'anga. Ma tani wane ngaa'i gila ka leka mai, ma gila ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Fufu'iwane ala Jon ma ni wane na fufu'iwane na Farasii, gila abu keto. Ngaia no'ona 'e le'a fana nga fufu'iwane amu 'agila abu keto la'u mola?”
18 Certa vez, quando os discípulos de João e os fariseus estavam jejuando, algumas pessoas vieram a Jesus e perguntaram: “Por que seus discípulos não têm o hábito de jejuar como os discípulos de João e os discípulos dos fariseus?”.
19 Ma la Jisas ka lamadu'aga ma ka 'ilo'oo, “Ngaia 'ame toto'o fe'enia ta'a na gila to'oru na fafangalaa na ruma'a, 'agila abu na ketonga. Tofuna, alata alakwa fooru ngaia mola 'ua fe'eniga, ta'a gila malale'a. 'Ame le'a fana oguogunga ba'ita 'agila abu keto, tofuna gila to'oru na fafangalaa.
19 Jesus respondeu: “Por acaso os convidados de um casamento jejuam enquanto festejam com o noivo? Não podem jejuar enquanto o noivo está com eles.
20 'Ino'ona la'u mola, ngaia 'ame to'omia ni wane na fufu'iwane agu na 'agila abu keto alata nau ku to'oru 'ua mola fe'eniga. Tafe'ua, ma alata 'ani nigi mai tagila ngaria nga alakwa fooru fa'asiga. 'Ilo'oo ma, tagila bi'i abu keto, tofuna na gila kwaimanadai.”
20 Um dia, porém, o noivo lhes será tirado, e então jejuarão.
21 La Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Ta wane 'esia bobolo'ua mola me'e ruu ne'e mou no'o 'ania nga kakasi'i ruu ne'e fooru. Lauta ngaia 'e agea nga 'ola lo'oori, ma kakasi'i ruu fooru lo'oori te'e gaasia nga ruu 'ua lo'oori.
21 “Além disso, ninguém remendaria uma roupa velha usando pano novo. O pano novo encolheria a roupa velha e a rasgaria, deixando um buraco ainda maior.
22 Ma 'ola ngaa'i la'u ngaia 'ame to'omia fana te'efuta wane 'ani arua no'o waeni fooru 'i 'ubulana wa'i 'ua na susungana nanigot, tofuna wa'i 'ua lo'oori 'ame ngasi. Lauta ngaia 'e agea 'ola 'ilo'oo, alata 'e bonosia maana, nga waeni lo'oori te'e fane mai, ma ngaia te'e gaasia no'o wa'i 'ua lo'oori, ma nga waeni lo'oori te'e akiri, ma nga wa'i lo'oori te'e ria no'o. Ngaia na wane 'ani arua nga waeni fooru 'i 'ubulana nga wa'i fooru lo'oo ngaia 'e su'aai 'e bono.”
22 “E ninguém colocaria vinho novo em velhos recipientes de couro. O vinho os arrebentaria, e tanto o vinho como os recipientes se estragariam. Vinho novo precisa de recipientes novos”.
23 Na te'e Sabat, la Jisas ma nga fufu'iwane aana gila leka suria nga tala ne'e leka 'i 'ubulana langa'a na 'ola 'ilaka'u nga witi. Ma alata gila leka ai, ni wane na fufu'iwane aana gila ka 'oia fufunga 'ola 'ilaka'u witi ma gila ka 'ania no'o.
23 Num sábado, enquanto Jesus caminhava pelos campos de cereal, seus discípulos começaram a colher espigas.
24 Ma nga Farasii gila agasia, ma gila ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Agasia madi lo'oo! 'Ola na'a mooru agea 'e mousia nga Tagi ala Moses, tofuna moru 'oia fufungu na 'ola ta'ua taunga'inga na Sabat.”
24 Os fariseus lhe perguntaram: “Por que seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado?”.
25 — ausente —
25 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
26 — ausente —
26 Ele entrou na casa de Deus, nos dias em que Abiatar era sumo sacerdote, comeu os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer e os deu também a seus companheiros”.
27 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo fana nga Farasii, “La God ne'e launge'enia gani na mamalonga fana boonilana ta'a. Ma ngaia 'ame launge'enia la'u gani na mamalonga fana wane 'ani bobouruuru ai.
27 Então Jesus disse: “O sábado foi feito por causa do homem, e não o homem por causa do sábado.
28 Tofuna 'inau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na tegelangaa fafia nga Sabat.”
28 Portanto, o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.