Marcos 1

Fatalana God (KWD) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Nga etalana mai nga Kwairiinga Le'a lo'oo suria la Jisas Kraes, nga Wela na God, ne'e 'ilo'oo:
1 Princípio do evangelho de Jesus Cristo, o Filho de Deus.
2 Ngaia 'e etaa 'ilaka'u la Aesea nga profet na God laka'u ngaia 'e giria ni farisi 'e aula sui no'o mai 'ola lo'oo God ngaia 'e iiria fala Kraes.
2 Conforme está escrito no profeta Isaías: "Enviarei à tua frente o meu mensageiro; ele preparará o teu caminho"—
3 Te'e wane ngaia 'e o'omae te'ana ta'a 'ubulana nga gule'e lefu langalanga ne'e 'ame to'omia ta wane 'ani to'oru ai. Ma ngaia ka 'ilo'oo, ‘Nga Alafa ngaia te'e nigi mai! Ta'a mooru fa'aodoa nga tala fana!’”
3 "voz do que clama no deserto: ‘Preparem o caminho para o Senhor, façam veredas retas para ele’ ".
4 — ausente —
4 Assim surgiu João, batizando no deserto e pregando um batismo de arrependimento para o perdão dos pecados.
5 — ausente —
5 A ele vinha toda a região da Judéia e todo o povo de Jerusalém. Confessando os seus pecados, eram batizados por ele no rio Jordão.
6 — ausente —
6 João vestia roupas feitas de pêlos de camelo, usava um cinto de couro e comia gafanhotos e mel silvestre.
7 Ma la Jon ka fata 'ilo'oo fana ta'a te'efou “Te'e wane te'e leka mai 'i burigu, ngaia 'e taringa'i ma ka riufi nau, nau ku 'ame to'omia fana 'aku gogonu ma ku rubea nga butu aana.
7 E esta era a sua mensagem: "Depois de mim vem alguém mais poderoso do que eu, tanto que não sou digno nem de curvar-me e desamarrar as correias das suas sandálias.
8 Mai nau ku naruabu 'amooru mola 'ania ka'o, tafe'ua ma ngaia te'e naruabu amooru 'ania nga Anoe 'ola Abu.”
8 Eu os batizo com água, mas ele os batizará com o Espírito Santo".
9 'Ame aburu mola 'i burina ni 'ola lo'oori, la Jisas 'e nigi mai fa'asia nga fanua 'i Nasaret 'ubulana nga gule'e lefu 'i Galili. Ngaia 'e nigi mai te'ala Jon fana 'ani naruabu ana. Ma la Jon ka naruabu ana 'ubulana nga ka'o 'i Jodan.
9 Naquela ocasião Jesus veio de Nazaré da Galiléia e foi batizado por João no Jordão.
10 Ma alata la Jisas ngaia 'e tata'e mai fa'asia 'ubulana ka'o, ngaia 'e agasia nga lalo 'e 'ulasi, ma nga Anoe 'ola Abu ka sifo mai fafia 'ilaka'u nga me'e bola.
10 Assim que saiu da água, Jesus viu os céus se abrindo, e o Espírito descendo como pomba sobre ele.
11 Ma te'e kwala'e 'ola ngaia 'e talo mai fa'asia 'i Langi ma ka 'ilo'oo, “'I'oo no'o na te'e wela mouta'ia agu, mai nau kua malale'a ba'ita fe'eni'o.”
11 Então veio dos céus uma voz: "Tu és o meu Filho amado; em ti me agrado".
12 Ma nga alata lo'oori mola, nga Anoe 'ola Abu ka talaia la Jisas fana 'ubulana gule'e lefu langalanga.
12 Logo após, o Espírito o impeliu para o deserto.
13 Ma ngaia ka to'oru 'ilo'oori suria fai akwale'e gani, ma la Saetan ka irito'ona. Ni 'ola 'e kwasila gila to'oru la'u 'i lo'oori, tafe'ua ma nga enselo gila ka leka mai, ma gila ka kwaibooni ana.
13 Ali esteve quarenta dias, sendo tentado por Satanás. Estava com os animais selvagens, e os anjos o serviam.
14 'I burina gila arua no'o la Jon 'ubulana nga lokafu, la Jisas 'e leka 'i Galili ma ka kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a ne'e leka mai fa'asia God.
14 Depois que João foi preso, Jesus foi para a Galiléia, proclamando as boas novas de Deus.
15 Ngaia ka fata 'ilo'oo, “Alata 'e galangi no'o mai fana God 'ani ba'ita fafia nga ta'a aana. Moru abulo mai fa'asia nga rianga amooru, ma moru ka fito'o na nga Kwairiinga Le'a lo'oo.”
15 "O tempo é chegado", dizia ele. "O Reino de Deus está próximo. Arrependam-se e creiam nas boas novas! "
16 Ma nga alata la Jisas 'e leka suria nga asi 'i Galili, ngaia 'e agasia la Saemon fe'enia wane ni futanga aana la Andru. Gaa'a rua wane na deenga. Gala dee te'efou na fulai agaa'a 'ubulana nga asi no'ona.
16 Andando à beira do mar da Galiléia, Jesus viu Simão e seu irmão André lançando redes ao mar, pois eram pescadores.
17 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fagaa'a, “Molo leka mai fe'eninau, moo'o rua wane na deenga na ii'a, tafe'ua mai nau taku fa'ananaua moo'o 'ania wane ni deenga fana ta'a fagu.”
17 E disse Jesus: "Sigam-me, e eu os farei pescadores de homens".
18 Ma alata lo'oori la'u mola, gaa'a gala ka 'akwasia no'o nga fulai agaa'a, ma gala ka leka no'o fe'enia.
18 No mesmo instante eles deixaram as suas redes e o seguiram.
19 Ma la Jisas ka leka sika'u la'u kau, ma ngaia ka agasia la Jemes fe'enia la Jon, nga rua wela ala Sebedi. Gaa'a gala to'oru te'efou 'i 'ubulana nga baru, ma gala ka laumea fulai agaa'a.
19 Indo um pouco mais adiante, viu num barco Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, preparando as suas redes.
20 Ma alata la Jisas 'e agasi 'agaa'a, ngaia ka soe 'agaa'a no'o, ma gala ka 'akwasia no'o mama'a agaa'a la Sebedi 'i 'ubulana nga baru fe'enia nga ta'a ni taunga'inga, ma gala ka leka no'o fe'enia la Jisas.
20 Logo os chamou, e eles o seguiram, deixando Zebedeu, seu pai, com os empregados no barco.
21 La Jisas fe'enia ni wane na fufu'iwane aana gila nigi na fanua 'i Kapaneam. Ma no'ona nga Sabat na ta'a 'i Jiu, ma la Jisas ka ru'u 'i 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu, ma ka fa'ananaua ta'a.
21 Eles foram para Cafarnaum e, assim que chegou o sábado, Jesus entrou na sinagoga e começou a ensinar.
22 Alata gila longoa, gila ka 'alefo ba'ita na nga kwaifa'ananaunga aana, suria gila su'a le'a ai na'a la Jisas ngaia 'e kwaifa'ananau 'ania tegelangaa ma nga 'inato'onga mai fa'asia God. Ngaia 'ame lado la'u na nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses na gila 'ame kwaifa'ananau 'ania 'inato'onga.
22 Todos ficavam maravilhados com o seu ensino, porque lhes ensinava como alguém que tem autoridade e não como os mestres da lei.
23 Ma te'e alata lo'oori la'u mola, te'e wane na adalo 'e bo'ea, ngaia ka o'omae ma ka 'ilo'oo,
23 Justamente naquela hora, na sinagoga, um homem possesso de um espírito imundo gritou:
24 “Jisas 'ae! 'I'oo na wane 'i Nasaret! 'Ola taa lo'oo 'i'oo agea ameeru? Bala 'i'oo leka mai fana malangada lameeru ta'ua lo'oo! Nau ku su'a mola amu, 'I'oo no'o na Wane Abu ala God!”
24 "O que queres conosco, Jesus de Nazaré? Vieste para nos destruir? Sei quem tu és: o Santo de Deus! "
25 Ma la Jisas ka belote'enia nga adalo laka'u, ma ka 'ilo'oo, “'Oi noto moko ru'u mai 'i maa fa'asia nga wane no'ona!”
25 "Cale-se e saia dele! ", repreendeu-o Jesus.
26 Ma nga adalo lo'oori, 'e asua la'u ma ngaia ka o'omae ba'ita, ma ka ru'u no'o mai fa'asia, ma ka rugasia no'o nga wane lo'oori.
26 O espírito imundo sacudiu o homem violentamente e saiu dele gritando.
27 Ma nga ta'a na gila ogu no'ona gila ka 'alefo ba'ita, ma gila ka kwaiorisi kwairiu laloaga ma gila ka 'ilo'oo, “Nga 'olataa ne'e 'ilo'oo? Bala kwaifa'ananaunga fooru ta'ua lo'oo? Wane lo'oo 'e fata 'ania nga tegelangaa. Ngaia 'e beloa adalo, ma gila ka lo'o no'o suria nga fatalana.”
27 Todos ficaram tão admirados que perguntavam uns aos outros: "O que é isto? Um novo ensino — e com autoridade! Até aos espíritos imundos ele dá ordens, e eles lhe obedecem! "
28 'Ame gole mola ma alafuunga suria la Jisas ka talo no'o 'ubulana gule'e lefu garigaria 'i Galili.
28 As notícias a seu respeito se espalharam rapidamente por toda a região da Galiléia.
29 Alata la Jisas fe'enia la Jemes ma la Jon, gila leka no'o kau fa'asia nga 'ifi ni fo'anga na Jiu lo'oori, gila ka leka fana 'ifi ala Saemon ma la Andru.
29 Logo que saíram da sinagoga, foram com Tiago e João à casa de Simão e André.
30 Alata la Jisas ngaia 'e nigi 'ubulana 'ifi no'ona, gila ka kwairii te'ana, nga fungona geni la Saemon ngaia 'e fii 'ania noni'ago'agonga, ma ngaia mola fofona futa'i aana.
30 A sogra de Simão estava de cama, com febre, e falaram a respeito dela a Jesus.
31 Ma la Jisas ngaia ka leka te'ana noni lo'oori, ma ka dau 'i nimana, ma ka tata'ea. Ma nga 'ago'agonga lo'oori ka sui no'o fa'asia, ma 'i burina ngaia ka sasaria no'o fangalaa faga.
31 Então ele se aproximou dela, tomou-a pela mão e ajudou-a a levantar-se. A febre a deixou, e ela começou a servi-los.
32 Ma fe'e laulafi no'ona, alata sina 'e suu, ma nga gani na Jiu fana mamalongaa 'e sui no'o, nga ta'a gila ka ngaria mai ta'a 'e fii ma ta'a adalo 'e bo'ega te'ala Jisas.
32 Ao anoitecer, depois do pôr-do-sol, o povo levou a Jesus todos os doentes e os endemoninhados.
33 Ma ta'a na fanua no'ona gila ka saku te'efou mai 'i maana 'ifi lo'oori.
33 Toda a cidade se reuniu à porta da casa,
34 Ma la Jisas ka gulaa no'o ta'a 'e aula na gila fii 'ania fifiinga 'e aula kwaitatari. Ma ngaia ka belote'enia la'u nga adalo 'e aula. Ma ngaia 'ame alamia nga adalo lo'oori 'agila fata, suria gila su'a no'o ana ngaia Wela ala God.
34 e Jesus curou muitos que sofriam de várias doenças. Também expulsou muitos demônios; não permitia, porém, que estes falassem, porque sabiam quem ele era.
35 Ma 'usugani mola, alata 'e logologo'a 'ua, la Jisas ngaia ka tata'e, ma ka ru'u kau 'i maa fa'asia nga 'ifi lo'oori. Ma ngaia ka leka 'ani fo'a na lefu 'e aloalo.
35 De madrugada, quando ainda estava escuro, Jesus levantou-se, saiu de casa e foi para um lugar deserto, onde ficou orando.
36 'Iburina la Jisas 'e leka, la Saemon fe'enia ni wane ni kwaimaanga aana gila kwailo 'ofia.
36 Simão e seus companheiros foram procurá-lo
37 Ma alata gila to'o daria, gila ka fata 'ilo'oo fana, “Ta'a te'efou gila kwailo ofi'o.”
37 e, ao encontrá-lo, disseram: "Todos estão te procurando! "
38 Ma la Jisas ka lamadu'aga ma ka 'ilo'oo, “Nau ku su'aai, tafe'ua ma goru leka kau na tani maa'e fanua galangi la'u, madi fana 'akui fa'ananauga la'u, tofuna 'ola lo'oori nga taunga'inga agu ku leka no'o mai fai.”
38 Jesus respondeu: "Vamos para outro lugar, para os povoados vizinhos, para que também lá eu pregue. Foi para isso que eu vim".
39 Sui ma la Jisas ka leka 'ubulana ni maa'e fanua te'efou 'ubulana gule'e lefu 'i Galili, ma ka foulange'enia fatalana God 'i 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu, ma ka belote'enia adalo fa'asia nga ta'a.
39 Então ele percorreu toda a Galiléia, pregando nas sinagogas e expulsando os demônios.
40 Na te'e alata ngaa'i la'u, te'e wane 'e kuu 'e leka mai te'ala Jisas, ma ka bobouruuru 'i 'a'aena, ma ka laeta'a ma ka 'ilo'oo, “Lauta 'i'oo 'uri, moko gulaa nau.”
40 Um leproso aproximou-se dele e suplicou-lhe de joelhos: "Se quiseres, podes purificar-me! "
41 Ma la Jisas ka kwaimanadai ba'ita fana, ma ka tagwala no'o nimana, ma ka dau 'i labena wane lo'oori, ma ka fata 'ilo'oo, “Nau ku 'uri mola. Nga nonimu lo'oo 'e mafo no'o!”
41 Cheio de compaixão, Jesus estendeu a mão, tocou nele e disse: "Quero. Seja purificado! "
42 Ma 'afe'aferu mola nga kuu lo'oori ka sigi no'o fa'asia, ma nga nonina ka nafo te'efou no'o.
42 Imediatamente a lepra o deixou, e ele foi purificado.
43 La Jisas ka fata tegela fana wane lo'oori ma ka 'ilo'oo,
43 Em seguida Jesus o despediu, com uma severa advertência:
44 “'I'oo sia kwairii la'u daria te'efuta wane na 'ola lo'oo nau ku agea famu. Tafe'ua, mai 'i'oo leka madi, moko faate'enia nonimu fana nga fataabu na God, alamia fataabu na God 'ani agasi'o. Sui moko kwatea nga tabonga amu 'ilaka'u la Moses ngaia 'e iiria fana kwatelai, madi fana 'ani kwatea fito'onga fana nga ta'a te'efou na nonimu ngaia 'e nafo no'o.” Ma la Jisas ka kwatea wane lo'oori ka leka no'o.
44 "Olhe, não conte isso a ninguém. Mas vá mostrar-se ao sacerdote e ofereça pela sua purificação os sacrifícios que Moisés ordenou, para que sirva de testemunho".
45 Tafe'ua, ma nga wane lo'oori ngaia 'e leka, ma ka alafuu 'ubulana fanua te'efou suria 'olataa na la Jisas ngaia 'e agea na nonina, ma ka le'a no'o. Tofuna kwairiinga lo'oori 'e talofiga no'o, na ta'a 'e aula gila ka ogu fafia la Jisas fana longolana ma agasilana ni 'ola na'a ngaia 'e launge'enia. Ma ngaia ka 'ato no'o fala Jisas 'ani leka faata'i mai 'ubulana fanua aaga. Ma ngaia ka to'oru no'o na lefu aloalo, ma tafe'ua, nga ta'a 'ubulana fanua te'efou gila leka no'o mai te'ala Jisas.
45 Ele, porém, saiu e começou a tornar público o fato, espalhando a notícia. Por isso Jesus não podia mais entrar publicamente em nenhuma cidade, mas ficava fora, em lugares solitários. Todavia, assim mesmo vinha a ele gente de todas as partes.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.