Lucas 9

Fatalana God (KWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 La Jisas 'e soea mai nga akwale'e wane ma ruaai ni Kwairiinga aana te'ana. Ma ngaia ka kwatea nga tegelangaa fana belolana adalo ma gulalana fifiinga faga.
1 Jesus reuniu os Doze e lhes deu poder e autoridade para expulsar todos os demônios e curar enfermidades.
2 Ngaia ka alega kau fana 'agila foulange'enia na God te'e ba'ita fafia ta'a aana, ma fana gulalana ta'a na gila fii.
2 Depois, enviou-os para anunciar o reino de Deus e curar os enfermos.
3 Ma ngaia ka fata faga maka 'ilo'oo, “Mooru moru sia dau mola fafia ta 'ola fana lekanga amooru. Moru sia ngaria mola nga kuba'u, ma ta wa'i, ma ta fangalaa, ma ta bata, ma ta rua me'e ru'u.
3 Ele os instruiu, dizendo: “Não levem coisa alguma em sua jornada. Não levem cajado, nem bolsa de viagem, nem comida, nem dinheiro, nem mesmo uma muda de roupa extra.
4 Ma lauta wane na ta 'ifi ne'e kwalo 'amooru, tamoru to'oru lalato'o 'i 'ubulana 'ifi no'ona, leleka ma ka nigi na alata na'a amoru leka fa'asia.
4 Aonde quer que forem, hospedem-se na mesma casa até partirem da cidade.
5 Lauta ta wane na ta fanua na'a 'ame kwalo 'amooru, tamoru leka fa'asiga, ma tamooru tafula furufuruna wado fa'asia nga 'a'ae mooru 'ilaka'u nga fa'abasunga no'o faga na God 'ani sufaga, tofuna gila ma'asiri fana longolana fatalana God.”
5 E, se uma cidade se recusar a recebê-los, sacudam a poeira dos pés ao saírem, em sinal de reprovação”.
6 Ma ni Wane ni Kwairiinga aana gila ka leka no'o na fanua te'efou fana alafuunga suria na God te'e ba'ita fafia ta'a aana ma gulalana ta'a na afirina lefu te'efou.
6 Então começaram a percorrer os povoados, anunciando as boas-novas e curando os enfermos.
7 Ma nga alata no'ona la Herod Antipas nga alafa 'i Galili, 'e longoa nga alafuunga lo'oo suria ni 'ola lo'oo la Jisas 'e agea. Ma ngaia ka manata gelo suria tani ta'a ngaa'i gila iiria la Jon wane ni naruabunga na'a ngaia 'e moori la'u mola,
7 Quando Herodes Antipas ouviu falar de tudo que Jesus fazia, ficou perplexo, pois alguns diziam que João Batista havia ressuscitado dos mortos.
8 ma tani wane ngaa'i la'u gila ka iiria ngaia la Elaeja nga profet, ma tani wane ngaa'i la'u gila ka iiria ngaia nga profet 'ua mai na'o na ngaia 'e tata'e la'u mola fa'asia nga maenga.
8 Outros acreditavam que Jesus era Elias, ou um dos antigos profetas que tinha voltado à vida.
9 Sui ma la Herod ka fata 'ilo'oo, “La Jon nau ku kwatea no'o nga wane ni fununga 'agila tofumousia no'o gouna! Ma wane ni dai lo'oo gila alafuu la'u 'i suria 'ilo'oo?” Eta na alata no'ona, la Herod 'e siria 'e iiki fana 'ani agasia la Jisas.
9 “Eu decapitei João”, dizia Herodes. “Então quem é o homem sobre quem ouço essas histórias?” E procurava ver Jesus.
10 Ma nga alata akwale'e wane ma ruaai ni Kwairiinga ala Jisas gila ori mai fa'asia lekanga laka'u aaga, gila ka alafuu suria ni 'ola na'a gila agea. Sui mala Jisas fe'enia fufu'iwane aana, gila ka leka no'o 'i talaga fana fanua 'i Betsaeda.
10 Quando os apóstolos voltaram, contaram a Jesus tudo que tinham feito. Em seguida, Jesus se retirou para a cidade de Betsaida, a fim de estar a sós com eles.
11 Tafe'ua, ma nga alata no'ona, ta'a no'ona gila longoa na la Jisas 'e riu, gila ka leka la'u mola suria. Ma la Jisas ka kwaloga, maka fata suria ba'itangaa na God fafiga, ma ka gulaa no'o ta'a na'a gila fii.
11 As multidões descobriram seu paradeiro e o seguiram. Ele as recebeu, ensinou-lhes a respeito do reino de Deus e curou os que estavam enfermos.
12 Ma ngaia 'e laulafi no'o, alata sina galangi suu no'o, nga akwale'e wane ma ruaai ni Kwairiinga aana gila ka leka mai te'ana, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Oi iiria fana nga ogunga lo'oo, fana 'agila leka fani fanua galangi lo'oo, fana 'agila daria fangalaa fe'enia ta lefu fana enonga ai, tofuna nga lefu lo'oo 'ame to'omia ta wane 'ani nana'i ai.”
12 No fim da tarde, os Doze se aproximaram e lhe disseram: “Mande as multidões aos povoados e campos vizinhos, para que encontrem comida e abrigo para passar a noite, pois estamos num lugar isolado”.
13 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Moru kwatea nga fangalaa faga fana 'agila 'ania.”
13 Jesus, porém, disse: “Providenciem vocês mesmos alimento para eles”. “Temos apenas cinco pães e dois peixes”, responderam. “Ou o senhor espera que compremos comida para todo esse povo?”
14 Nga ogunga lo'oo 'e toto'o fe'enia nga nima to'oni (5,000) wane na'a gila to'oru 'i lo'oo.
14 Havia ali cerca de cinco mil homens. Jesus respondeu: “Digam a eles que se sentem em grupos de cinquenta”.
15 Nga fufu'iwane laka'u gila ka agea 'ino'ona sui, ma nga ta'a te'efou gila to'oru no'o 'i wado.
15 Os discípulos seguiram sua instrução, e todos se sentaram.
16 Sui mala Jisas bi'i ngaria nga nima me'e beret lo'oo, ma nga rua gweii'a lo'oo, ma ngaia ka aga 'ala'a fani langi, maka baatafea God. Sui ma ngaia ka ngaria nga me'e beret lo'oo, ma nga ii'a laka'u, ma ka madangaa, maka kwatea fana nga fufu'iwane laka'u aana, fana 'agila dalo'ia na ta'a lo'oo.
16 Jesus tomou os cinco pães e os dois peixes, olhou para o céu e os abençoou. Então, partiu-os em pedaços e os entregou aos discípulos para que distribuíssem ao povo.
17 Ma gila te'efou gila ka keto, ma gila ka bote te'efou no'o. Ma nga fufu'iwane laka'u ana gila ka gonia nga olengana fangalaa ne'e ole 'i 'ubulana akwale'e kukudu ma ruaai leleka maka fongu no'o.
17 Todos comeram à vontade, e os discípulos encheram ainda doze cestos com as sobras.
18 Te'e alata ngaa'i la Jisas ngaia 'e fo'a 'i talana, ma nga fufu'iwane aana gila ka leka mai te'ana, ma ngaia ka orisiga 'ilo'oo, “Ta'a lo'oo gila iiria 'inau ni dai?”
18 Certo dia, Jesus orava em particular, acompanhado apenas dos discípulos. Ele lhes perguntou: “Quem as multidões dizem que eu sou?”.
19 Ma gila lamadu'aa ma gila 'ilo'oo, “Tani ta'a ngaa'i gila iiria 'i'oo la Jon wane ni naruabunga lo'oo 'e moori la'u mola. Ma tani ta'a ngaa'i la'u gila ka iiria 'i'oo la Elaeja. Ma tani wane ngaa'i la'u gila iiria 'i'oo nga profet ngaa'i laka'u mai 'i na'o na 'e moori la'u.”
19 Os discípulos responderam: “Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros ainda, que é um dos profetas antigos que ressuscitou”.
20 Ma la Jisas ka orisiga maka 'ilo'oo, “Ma mooru iiria nau ni dai?”
20 “E vocês?”, perguntou ele. “Quem vocês dizem que eu sou?” Pedro respondeu: “O senhor é o Cristo enviado por Deus!”.
21 Sui mala Jisas ka fata tegela faga, gila sia kwairii la'u te'ana te'efuta wane na ni 'ola lo'oori.
21 Jesus advertiu severamente seus discípulos de que não dissessem a ninguém quem ele era.
22 Ma ngaia ka fata la'u 'ilo'oo, “Nau, nga Wela na Wane, taku nonifii ba'ita na ni 'ola 'e aula. Ma ni wane na'ona'o, ma nga fataabu ba'ita, ma nga ta'a kwaifa'ananaunga na nga Tagi ala Moses, tagila rugasi nau. Ma tagila kwa'i nau, ma oruna ma'e gani, God te'e tata'e nau fana mooringa.”
22 “É necessário que o Filho do Homem sofra muitas coisas”, disse. “Ele será rejeitado pelos líderes do povo, pelos principais sacerdotes e pelos mestres da lei. Será morto, mas no terceiro dia ressuscitará.”
23 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u faga te'efou, “Ni dai ne'e siria 'ani lado agu, ngaia 'e sia manata 'abelo mola suria ni 'ola 'e siria fana 'i talana. Furifuri ngaia te'e 'uri fana 'ani mabolosia 'i ngaia talana, maka ngaria 'ai folo aana maka lado agu.
23 Disse ele à multidão: “Se alguém quer ser meu seguidor, negue a si mesmo, tome diariamente sua cruz e siga-me.
24 Ni dai ne'e ma'asiri 'ani lado agu tofuna 'e siria 'ani agea mola 'ola suria kwaisiriinga aana 'i talana, ngaia te'e talafia nga mooringa firi. Tafe'ua, ma lauta ni dai na'a 'ame manata 'abelo suria ni 'ola 'e siria mola fana 'i talana, ma ka 'uri fana 'ani mae tofuna 'inau, ngaia te'e to'o na mooringa firi.
24 Se tentar se apegar à sua vida, a perderá. Mas, se abrir mão de sua vida por minha causa, a salvará.
25 Lauta nga wane 'e to'o na ni 'ola te'efou 'ubulana mola gari lo'oo, ma ngaia 'ame to'o na mooringa firi, ni 'ola lo'oori 'e sia agea mola ta le'anga fana.
25 Que vantagem há em ganhar o mundo inteiro, mas perder ou destruir a própria vida?
26 Ma lauta te'efuta wane 'e noniria 'ani nau fe'enia fatalagu, nau, nga Wela na Wane, taku noniria la'u mola 'ania, na alata 'aku nigi mai fe'enia nga kwangakwanganga agu, ma nga kwangakwanganga na Ma'aa agu ma nga enselo abu la'u mola.
26 Se alguém se envergonhar de mim e de minha mensagem, o Filho do Homem se envergonhará dele quando vier em sua glória e na glória do Pai e dos santos anjos.
27 Nau ku iiria famooru, tani wane amooru 'i lo'oo, gila sia mae mola leleka ma mooru ka agasia God 'ani ba'ita fafia ta'a aana.”
27 Eu lhes digo a verdade: alguns que aqui estão não morrerão antes de ver o reino de Deus!”.
28 Kwaru maa'e gani 'i burina na'a la Jisas 'e iiria 'ola lo'oori, ngaia 'e talaia la Pita, ma la Jon, ma la Jemes, ma gila ka fane 'i gouna me'e busu fana fo'anga.
28 Cerca de oito dias depois, Jesus levou consigo Pedro, João e Tiago a um monte para orar.
29 Ma alata la Jisas 'e fo'a ai, nga maana 'e lamadu'aa maka sinasinalo'a no'o, ma nga ruu aana 'e kwakwao'a maka sinasinalo'a no'o.
29 Enquanto ele orava, a aparência de seu rosto foi transformada, e suas roupas se tornaram brancas e resplandecentes.
30 Ma 'ame gole mola ma nga rua wane ngaa'i gala ka faata'i la'u mola fe'enia, ma gala ka alafuu fe'enia la Jisas. Gaa'a na'a la Moses mala Elaeja.
30 De repente, Moisés e Elias apareceram e começaram a falar com Jesus.
31 Ma gala ka faata'i 'ubulana nga sinasinalo'anga 'i Langi, ma gaa'a gala alafuu fe'enia la Jisas suria nga maenga aana ma nga lekanga aana fa'asia fanua lo'oo 'i wado fana 'i Langi na'a te'e lau 'i Jerusalem.
31 Tinham um aspecto glorioso e falavam sobre a partida de Jesus, que estava para se cumprir em Jerusalém.
32 La Pita ma nga rua wane ni kwaimaanga aana, gila eeno no'ona mola. Ma alata gila kwa'adu mai, gila ka agasia nga kwangakwanganga ala Jisas ma nga rua wane na'a gala ula fe'enia.
32 Pedro e os outros lutavam contra o sono, mas acabaram despertando e viram a glória de Jesus e os dois homens que estavam com ele.
33 Ma nga alata na rua wane lo'oori gala sasari fana lekanga fa'asia la Jisas, la Pita ka fata 'ilo'oo fana, “Alafa, ngaia 'e le'a fana ameeru to'oru mola 'ilo'oo. Alamia 'ameru launge'enia oru 'o'oba, te'e ai famu, ma te'e ai fala Moses, ma te'e ai ngaa'i fala Elaeja.” (Pita 'e bobolosia mola nga 'ola ne'e iiria.)
33 Quando Moisés e Elias iam se retirando, Pedro, sem saber o que dizia, falou: “Mestre, é maravilhoso estarmos aqui! Vamos fazer três tendas: uma será sua, uma de Moisés e outra de Elias”.
34 Ma alata la Pita 'e alafuu mola 'ua, te'e me'e gwafo 'e nigi ma nunufi ka 'esia no'o fafiga. Ma nga oru wane lo'oo, gila ka ma'u na alata na'a me'e gwafo lo'oo 'e leka mai maka dau fafiga.
34 Enquanto ele ainda falava, uma nuvem surgiu e os envolveu, enchendo-os de medo.
35 Ma te'e kwala 'e 'ola 'e fata tafa mai fa'asia 'i 'ubulana nga me'e kofa lo'oo maka fata 'ilo'oo, “Ngaia na'a nga wela agu. Nau ku firia no'o. Moru gwalongo fana!”
35 Então uma voz que vinha da nuvem disse: “Este é meu Filho, meu Escolhido. Ouçam-no!”.
36 Ma alata kwala 'e 'ola lo'oo 'e fata 'e sui mola, te'e la Jisas ne'e nana'i no'o fe'enia nga oru wane aana. Ma gila ka noto fafia nga 'ola lo'oori, ma alata no'ona gila 'ame kwairii no'o suria te'ana te'efuta wane na 'ola lo'oo na'a gila agasia.
36 Quando a voz silenciou, só Jesus estava ali. Naquela ocasião, os discípulos não contaram a ninguém o que tinham visto.
37 Nga maa'e gani ngai 'i burina ni 'ola lo'oo, la Jisas fe'enia oru wane lo'oo aana, gila bi'i sifo mai fa'asia gouna me'e busu lo'oo la Jisas 'e lamadu'aa ai, ma nga ta'a 'e aula gila ka nigi mai te'ala Jisas.
37 No dia seguinte, quando desceram do monte, uma grande multidão veio ao encontro de Jesus.
38 Ma te'e wane fa'asia nga ogunga lo'oo 'e o'omae maka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, nau ku orisi'o, 'oi beloa kau adalo lo'oo fa'asia nga wela lo'oo agu, suria ngaia na'a te'e wela momola agu no'o.
38 Um homem na multidão gritou: “Mestre, suplico-lhe que veja meu filho, o único que tenho!
39 Alata 'e aula nga adalo 'e olofia wela lo'oo agu, ma ngaia ka o'omae ba'ita, ma ka 'ui 'ania 'i wado ma ka lebelebe no'o, ma nga fokana ka fongu no'o na ngingisubou. Alata 'e lau, ngaia 'e malate'ote'o aana maka 'ato no'o 'ani sui fa'asia.
39 Um espírito impuro se apodera dele e o faz gritar. Lança-o em convulsões e o faz espumar pela boca. Sacode-o violentamente e quase nunca o deixa em paz.
40 Nau ku soea fufu'iwane amu fana 'agila beloa adalo lo'oo fa'asia, ma ngaia 'e 'ato no'o faga fana agelai.”
40 Supliquei a seus discípulos que o expulsassem, mas eles não conseguiram”.
41 La Jisas 'e fata 'ilo'oo, “Nga manata lamooru 'e ngasi iiki. Moru 'ame fito'o mola 'ua aga lo'oo! Nau ku kweo no'o 'ania abu fito'onga lo'oo amooru. Nau ku to'oru fe'enia mooru maka nigi lo'oo no'o, to'omia 'amoru fito'o no'o agu.” Sui maka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo, “'Oi ngaria mai nga wela no'ona amu te'agu.”
41 Jesus disse: “Geração incrédula e corrompida! Até quando estarei com vocês e terei de suportá-los?”. Então disse ao homem: “Traga-me seu filho”.
42 Ma alata na wela lo'oo 'e nigi mai na lefu lo'oo la Jisas ngaia 'e ula ai, nga adalo lo'oo 'e geua wela lo'oo 'i wado, maka lebelebe no'o. Ma la Jisas 'e beloa nga adalo lo'oori, ma ngaia ka ru'u no'o mai fa'asia wela lo'oo, ma nga to'orunga na wela lo'oori bi'i le'a, ma la Jisas ka kwatea wela lo'oori fana ma'aa aana.
42 Quando o menino se aproximou, o demônio o derrubou no chão, numa convulsão violenta. Jesus, porém, repreendeu o espírito impuro, curou o menino e o devolveu ao pai.
43 Ma nga ta'a lo'oo gila ogu, gila ka 'alefo ba'ita na tegelangaa ana God.
43 Todos se espantaram com a grandiosidade do poder de Deus. Enquanto todos se maravilhavam com seus feitos, Jesus disse aos discípulos:
44 “Moru gwalongo le'a mai ma mooru sia nabolosia mola ni 'ola lo'oo nau ku iiria famooru. Nau, nga Wela na Wane, tagila kwate nau fana marimae agu.”
44 “Ouçam-me e lembrem-se do que lhes digo: o Filho do Homem será traído e entregue em mãos humanas”.
45 Tafe'ua, ma fufu'iwane laka'u aana gila 'ame su'a mola na 'olataa na'a ngaia 'e iiria 'ubulana alafuunga lo'oo aana. La God 'e na'agonia nga fa'awatagalana alafuunga lo'oo fa'asiga. Ma gila ka ma'u mola fana orisilana nga fa'awatagalana alafuunga lo'oori.
45 Eles, porém, não entendiam essas coisas. O significado estava escondido deles, de modo que não eram capazes de compreender e tinham medo de perguntar.
46 Ma nga orisu'usu'unga 'e lau 'i laloana nga fufu'iwane ala Jisas, suria ni dai aga na te'e ba'ita riufiga te'efou.
46 Os discípulos começaram a discutir sobre qual deles seria o maior.
47 Ma tofuna la Jisas 'e su'a mola suria manatalaga, ngaia 'e ngaria mai te'e wela sisika, ma ka fa'aula 'i suria,
47 Jesus, conhecendo seus pensamentos, trouxe para junto de si uma criança pequena
48 ma ka fata 'ilo'oo faga, “Ni dai na'a 'i'oo kwaloa te'e wela sisika 'ilo'oo tofuna 'i'oo fito'o agu, 'i'oo kwalo nau la'u mola. Ma lauta ni dai 'i'oo kwalo nau, 'i'oo kwaloa la'u mola God ne'e kwate nau mai. Suria ni dai na'a 'i'oo malasika'a amu talamu 'i laloamooru, 'i'oo na wane ba'ita riufia 'amooru te'efou.”
48 e disse: “Quem recebe uma criança como esta em meu nome recebe a mim, e quem me recebe também recebe aquele que me enviou. Portanto, o menor entre vocês será o maior”.
49 Sui mala Jon ka fata 'ilo'oo, “Alafa, 'imeeru meru agasia te'e wane 'e beloa nga adalo 'ania tegelangaa amu, mai 'imeeru meru ka ruia fa'asia agelai, tofuna 'i ngaia 'ame lado fe'eni 'adauru.”
49 João disse a Jesus: “Mestre, vimos alguém usar seu nome para expulsar demônios; nós o proibimos, pois ele não era do nosso grupo”.
50 La Jisas 'e fata 'ilo'oo faga, “'Amoe! Moru sia ruia la'u, ni dai na'a 'ame ula 'usia adauru, ngaia nga wane fe'eni 'adauru no'ona.”
50 “Não o proíbam!”, disse Jesus. “Quem não é contra vocês é a favor de vocês.”
51 Alata 'e galangi nigi no'o fala Jisas 'ani ori no'o fani Langi, ngaia ka manata ba'ita na lekanga fani Jerusalem.
51 Como se aproximava o tempo de ser elevado ao céu, Jesus partiu com determinação para Jerusalém.
52 Ma ngaia ka alea ta'a lo'oo 'agila leka no'o 'i na'ona. Gila leka no'o, ma gila ka nigi na te'e fanua na nga gule'e lefu 'i Samaria fana 'agila sasari agau na ni 'ola te'efou mamania.
52 Enviou mensageiros adiante até um povoado samaritano, a fim de fazerem os preparativos para sua chegada.
53 Tafe'ua, ma nga ta'a lo'oo gila 'ame siria mola kwalolana, suria ngaia nga wane mola 'i Jiu ne'e leka fani Jerusalem.
53 Contudo, os habitantes do povoado não receberam Jesus, porque parecia evidente que ele estava a caminho de Jerusalém.
54 Ma alata nga rua wane na fufu'iwane aana, la Jemes mala Jon, gala agasia ni 'ola lo'oori, gaa'a gala fata 'ilo'oo fana, “Alafa, ngaia 'e 'utaa? 'Ilo'oo ma 'i'oo siria me'e 'amele kwaisoe fana eele fa'asia 'i Langi 'ani do'ofia ta'a lo'oo te'efou?”
54 Percebendo isso, Tiago e João disseram a Jesus: “Senhor, quer que mandemos cair fogo do céu para consumi-los?”.
55 Sui mala Jisas ka bu'ota'i ma ka barufi 'agaa'a.
55 Jesus, porém, se voltou para eles e os repreendeu.
56 Mai gila ka leka no'o fana nga maa'e fanua ngaa'i.
56 E seguiram para outro povoado.
57 Ma nga alata na gila leka no'o suria nga me'e tala, te'e wane ngaa'i ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Nau ku siria 'aku leka fe'eni'o 'ua ta lefu fai na 'i'oo 'ani leka ai.”
57 Quando andavam pelo caminho, alguém disse a Jesus: “Eu o seguirei aonde quer que vá”.
58 La Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “'Amoe, 'e 'ame wada'u. Nga ku'ito kwasi gila to'o na nga lefu aga fana enonga, ma nga langasi gila ka to'o na nga nuu'i aaga. Tafe'ua, ma 'inau, nga Wela na Wane, nau ku 'ame to'o na ta 'ifi fana enonga ai.”
58 Jesus respondeu: “As raposas têm tocas onde morar e as aves têm ninhos, mas o Filho do Homem não tem sequer um lugar para recostar a cabeça”.
59 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana te'e wane ngaa'i la'u, “'Oi leka mai fe'eni nau.”
59 E a outra pessoa ele disse: “Siga-me”. O homem, porém, respondeu: “Senhor, deixe-me primeiro sepultar meu pai”.
60 Ma la Jisas ka lamadu'aa ma ka 'ilo'oo fana, “'Oi alame'enia nga wane na mangoga 'e mae, 'agila kwaiatoa no'o kau nga wane ne'e mae. Ma 'i'oo to'o leka mola, moko fata suria nga kwairiinga le'a na'a God te'e ba'ita fafia ta'a aana.”
60 Jesus respondeu: “Deixe que os mortos sepultem seus próprios mortos. Você, porém, deve ir e anunciar o reino de Deus”.
61 Ma te'e wane ngaa'i la'u mola 'e fata 'ilo'oo, “Alafa, nau ku siria 'aku leka fe'eni'o. Tafe'ua, ma 'oi alami nau madi 'aku leka ma ku gwalo madi na ni ta'a agu 'i fanua.”
61 Outro, ainda, disse: “Senhor, eu o seguirei, mas deixe que antes me despeça de minha família”.
62 Mala Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Te'efuta wane ne'e tala'ae fana 'ani leka fe'eni nau, ma ngaia ka manata ba'ita suria ni 'ola ne'e 'akwasia, ngaia 'e 'ame to'omia no'o fana taunga'inga fana God.”
62 Mas Jesus lhe disse: “Quem põe a mão no arado e olha para trás não está apto para o reino de Deus”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.