Lucas 7
Fatalana God (KWD) vs NVT
1 Alata la Jisas 'e fa'asuia no'o alafuunga fana ta'a lo'oo, ngaia ka leka no'o fana fanua 'i Kapaneam.
1 Quando Jesus terminou de dizer tudo isso à multidão, entrou em Cafarnaum.
2 Ma te'e wane ngai no'ona, 'e fii ba'ita maka galangi mae no'o. Nga wane lo'oo, ngaia nga wane ni taunga'inga na te'e wane na'ona'o na fununga fa'asia fanua ba'ita 'i Rom. Ma wane na'ona'o lo'oo 'e manata ba'ita na wane ni taunga'inga lo'oo aana.
2 Naquela ocasião, um escravo muito estimado de um oficial romano estava enfermo, à beira da morte.
3 Alata wane ba'ita na fununga lo'oo 'e longoa na la Jisas 'e nigi mai, ngaia 'e kwatea ni wane na'ona'o 'i Jiu fana 'agila soea la Jisas 'ani leka mai, fana 'ani gulaa nga wane ni taunga'inga aana.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, mandou alguns líderes judeus lhe pedirem que fosse curar seu escravo.
4 Alata gila nigi te'ala Jisas, gila ka fata laeta'a te'ana, ma gila ka 'ilo'oo, “Nga wane ba'ita na fununga lo'oo 'e to'omia no'o fana 'i'oo 'ani kwaibooni na wane ni taunga'inga lo'oo aana,
4 Os líderes suplicaram insistentemente que Jesus socorresse o homem, dizendo: “Ele merece sua ajuda,
5 tofuna wane ba'ita na fununga lo'oo ngaia 'e kwaimaa 'e iiki fameeru nga Jiu, maka launge'enia te'e 'ifi ni fo'anga fameeru 'i lo'oo.”
5 pois ama o povo judeu e até nos construiu uma sinagoga”.
6 Mala Jisas ka leka no'o fe'eniga. Ma alata 'e nigi galangia no'o kau nga 'ifi, nga wane na'ona'o na fununga lo'oo 'i Rom ka alea la'u ni wane ni kwaimaanga aana fana 'agila fata 'ilo'oo fana, “Alafa 'i'oo sia 'abelo la'u. Nau ku 'ame to'omia fana 'i'oo 'ani leka mai 'ubulana 'ifi agu.
6 Jesus foi com eles, mas, antes de chegarem à casa, o oficial mandou alguns amigos para dizer: “Senhor, não se incomode em vir à minha casa, pois não sou digno de tamanha honra.
7 Ma 'inau ku 'ame to'omia fana lekanga kau te'amu. 'Oi iiria mola mai me'e alafuunga, ma nga wane ni taunga'inga agu te'e gwari'a mola.
7 Não sou digno sequer de ir ao seu encontro. Basta uma ordem sua, e meu servo será curado.
8 Nau ku su'asuria 'i'oo to'omia mola fana agelana ni 'ola lo'oori, tofuna 'inau la'u mola nga wane ku taunga'i 'i olofana nga ta'a ba'ita, ma kua to'o na ta'a ni fununga na'a gila taunga'i olofana nga ba'itangaa agu. Lauta 'inau ku iiria fana ta wane 'ilo'oo, ‘'Oi leka, ma ngaia 'e leka no'o. Lauta 'inau ku iiria fana ta wane 'ilo'oo, ‘'Oi leka mai, ma ngaia 'e leka no'o mai. Lauta 'inau ku iiria fana ta wane ni taunga'inga agu 'ilo'oo, ‘'Oi agea la'u mola 'ola lo'oo, ngaia 'e agea no'o.’”
8 Sei disso porque estou sob a autoridade de meus superiores e tenho autoridade sobre meus soldados. Só preciso dizer ‘Vão’, e eles vão, ou ‘Venham’, e eles vêm. E, se digo a meus escravos: ‘Façam isto’, eles fazem”.
9 Ma alata la Jisas 'e longoa 'ola lo'oori, ngaia 'e 'alefo ba'ita. Ma ngaia 'e abulo, maka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo gila leka 'i burina, “Nau ku iiria famooru, nau ku 'ame agasia 'ua ta wane na 'e fito'o agu 'ilo'oo, gwa'a 'ubulana fanua 'i Israel.”
9 Quando Jesus ouviu isso, ficou admirado. Voltou-se para a multidão que o seguia e disse: “Eu lhes digo a verdade: jamais vi fé como esta em Israel!”.
10 Ma ni wane gila ngaria alafuunga no'ona, gila ka ori fana 'ifi na wane ba'ita ni fununga laka'u, ma gila agasia nga wane ni taunga'inga laka'u 'e fii, ngaia 'e gwari'a no'o.
10 E, quando os amigos do oficial voltaram para a casa dele, encontraram o escravo em perfeita saúde.
11 Ma 'ame aburu mola 'i burina ni 'ola lo'oori, la Jisas fe'enia nga fufu'iwane aana ma ta'a 'e aula la'u mola, gila leka fana te'e fanua gila fa'alataa 'ania 'i Nen.
11 Logo depois, Jesus foi com seus discípulos à cidade de Naim, e uma grande multidão o seguiu.
12 Ma alata 'e nigi galangia maana nga tatafa na fanua lo'oo, te'e ogunga ba'ita lo'oo gila ngaria mai te'e wane 'e mae, ma gila ka ru'u no'o mai 'i maa. Ma wane lo'oo 'e mae, ngaia te'e alakwa momola ana me'e nao lo'oo. Ma nga ogunga ba'ita lo'oo gila ka leka no'o fe'enia fana kwaiatolana.
12 Quando ele se aproximou da porta da cidade, estava saindo o enterro do único filho de uma viúva, e uma grande multidão da cidade a acompanhava.
13 Ma alata lo'oo nga Alafa la Jisas 'e agasia me'e nao lo'oo, ngaia ka kwaimanadai ba'ita fana, maka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo sia aani mola.”
13 Quando o Senhor a viu, sentiu profunda compaixão por ela. “Não chore!”, disse ele.
14 Sui ma ngaia ka leka maka gema na nga fufu na wane laka'u 'e mae 'e eeno fofona, ma ta'a lo'oo gila ngaria wane lo'oo 'e mae, gila ka ula aloalo no'o. Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo, “Wela wane lo'oo, nau ku iiria famu, 'oi tata'e!”
14 Então foi até o caixão, tocou nele e os carregadores pararam. E disse: “Jovem, eu lhe digo: levante-se!”.
15 Ma nga wela wane laka'u ka tata'e no'o, maka eta ka fata no'o. Ma la Jisas ka kwatea no'o fani ga'ia.
15 O jovem que estava morto se levantou e começou a conversar, e Jesus o devolveu à sua mãe.
16 Ma nga ta'a lo'oo gila agasia 'ola lo'oo, ma gila ka 'alefo, ma gila ka ma'u ba'ita, ma gila ka baatafea God 'ilo'oo, “Te'e profet ba'ita 'e nigi no'o 'i laloadauru. God 'e nigi no'o mai fana kwaibooningaa na ta'a aana.”
16 Grande temor tomou conta da multidão, que louvava a Deus, dizendo: “Um profeta poderoso se levantou entre nós!” e “Hoje Deus visitou seu povo!”.
17 Ma nga kwairiinga suria la Jisas ka talo no'o 'i 'ubulana afutana fanua 'ubulana 'i Judea fe'enia nga gule'e lefu ri'itai la'u mola.
17 Essa notícia sobre Jesus se espalhou por toda a Judeia e seus arredores.
18 Te'e alata lo'oo fufu'iwane ala Jon gila kwairii te'ana suria nga taunga'ilana la Jisas. La Jon ka soea mai rua wane aana te'ana,
18 Os discípulos de João Batista lhe contaram tudo que Jesus estava fazendo. Então João chamou dois de seus discípulos
19 maka ale 'agaa'a te'ala Jisas, nga Alafa, 'agala orisia 'ilo'oo, “'Ino'ona ma, 'i'oo no'o na nga Kraes, wane na'a te'e nigi mai lo'oo, 'amoe ma meeru mamania la'u nga wane matari?”
19 e os enviou ao Senhor, para lhe perguntar: “O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?”.
20 Ma alata gala nigi te'ala Jisas, gala ka orisia 'ino'ona, “La Jon wane ni naruabunga 'e ale 'amee'e mai fana orisilamu, ‘'Ino'ona ma, 'i'oo no'o na'a nga Kraes, wane na'a te'e nigi mai, 'amoe ma 'ameeru mamania la'u ta wane ngaa'i matari?’”
20 Os dois discípulos de João encontraram Jesus e lhe disseram: “João Batista nos enviou para lhe perguntar: ‘O senhor é aquele que haveria de vir, ou devemos esperar algum outro?’”.
21 Ma alata no'ona la'u mola, la Jisas 'e gulaa ta'a 'e fii 'e aula, ma ngaia ka belote'enia nga adalo fa'asia nga ta'a lo'oo, maka gulaa nga ta'a maaga 'e boko,
21 Naquela mesma hora, Jesus curou muitas pessoas de suas doenças, enfermidades e espíritos impuros, e restaurou a visão a muitos cegos.
22 Ngaia na la Jisas ka fata 'ilo'oo fagaa'a, “Ori kau, ma molo kwairii te'ala Jon suria ni 'ola na'a molo agasia ma molo ka longoa tala'ina lo'oo. Ta'a maaga 'e boko gila aga no'o. Ma ta'a 'a'aega 'e mae gila ka leka no'o. Ma nga ta'a na'a kuu 'e tagisiga, gila ka gwari'a no'o. Ma ta'a na'a aringaga 'e boko gila ka longo no'o. Ma ta'a na'a gila mae, gila ka moori la'u mola. Aia, ma nga Kwairiinga Le'a lo'oo, nau ku kwairii no'o 'ania fana ta'a galafa.
22 Em seguida, disse aos discípulos de João: “Voltem a João e contem a ele o que vocês viram e ouviram: os cegos veem, os aleijados andam, os leprosos são purificados, os surdos ouvem, os mortos são ressuscitados e as boas-novas são anunciadas aos pobres”.
23 La God te'e nanamate'enia nga ta'a te'efou na'a gila 'ame rugasia fito'onga aaga agu tofuna ni 'ola lo'oo nau ku agea.”
23 E disse ainda: “Felizes são aqueles que não se sentem ofendidos por minha causa”.
24 'I burina rua wane na fufu'iwane ala Jon gala ori mola, la Jisas ka eta no'o fana alafuunga suria la Jon fana ta'a na gila ogu 'i no'ona maka 'ilo'oo, “Na alata moru leka te'ala Jon 'ubulana gule'e lefu langalanga, 'olataa na moru leka fana agasilai no'ona? Te'efuta wane na'a manatanga aana 'ame ngasi 'e 'ilaka'u mola nga tatakana lage na iru 'e 'asu kwairiu ai? 'Amoe! La Jon ngaia wane 'ino'ona 'amoe.
24 Depois que os discípulos de João saíram, Jesus começou a falar a respeito dele para as multidões: “Que tipo de homem vocês foram ver no deserto? Um caniço que qualquer brisa agita?
25 'Ino'ona ma 'olataa na'a moru leka fana agasilai? Nga wane ne'e ru'ufia me'e ruu ba'ita forilai 'e iiki? 'Amoe! Suria ta'a lo'oo gila ru'ufia ruu 'ino'ona, gila to'oru mola 'ubulana 'ifi 'e le'a na Kiingi.
25 Afinal, o que esperavam ver? Um homem vestido com roupas caras? Não, quem veste roupas caras e vive no luxo mora em palácios.
26 Mooru kwairii mai fagu 'olataa na'a moru leka fana agasilai? Nga profet? Kiu! Ngaia na profet kwala'imori! Mai ngaia 'e riufia no'o ni profet mai na'o te'efou.
26 Acaso procuravam um profeta? Sim, ele é mais que profeta.
27 La Jon laka'u gila giri suria 'ubulana Girigiringa Abu na alata God 'e fata maka 'ilo'oo, ‘Aga madi, nau taku kwatea kau nga wane ni ngari alafuunga agu 'i na'omu, fana 'ani sasari agau na ta'a famu.’”
27 João é o homem ao qual as Escrituras se referem quando dizem: ‘Envio meu mensageiro adiante de ti, e ele preparará teu caminho à tua frente’.
28 La Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Nau ku iiria famooru, la Jon 'e ba'ita 'e riufia nga ta'a te'efou na gila futa mai 'ubulana mola gari te'efou lo'oo. Tafe'ua, nga ta'a na'a gila sisika 'ubulana nga foufoula la God, gila ba'ita 'e iiki maka riufia la Jon.”
28 Eu lhes digo: de todos que nasceram de mulher, nenhum é maior que João Batista. E, no entanto, até o menor no reino de Deus é maior que ele”.
29 Ta'a lo'oo te'efou na'a gila longoa fatalana, ma nga ta'a na gila ngaria bata na takisi, alata gila longoa ni 'ola lo'oo, gila bi'i su'asuria te'e falafala na God ne'e odo maka kwala'imori, tofuna gila abulo mai fa'asia rianga aaga 'i na'o alata la Jon 'e naruabu aga.
29 Todos que ouviram as palavras de Jesus, até mesmo os cobradores de impostos, concordaram que o caminho de Deus era justo, pois tinham sido batizados por João.
30 Ma ni Farasii fe'enia ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, tofuna na'a gila ma'asiri fana abulongaa fa'asia rianga ma nga naruabunga ala Jon, gila 'ame siria la'u mola nga lo'onga suria nga kwaisiriinga na God faga.
30 Os fariseus e mestres da lei, no entanto, rejeitaram o propósito de Deus para eles, pois recusaram o batismo de João.
31 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo faga, “Nau taku fa'atooto fe'enia nga to'oru lamooru ta'a tala'ina lo'oo.
31 “Assim, a que posso comparar o povo desta geração?”, perguntou Jesus.
32 'Amooru moru 'ilaka'u nga ru'uru'ua sisika laka'u gila ogu 'i maana uusia'a 'ania nga rua fufu'ita'a. Ma gila ka o'omae kwaiiriu fafiga, ‘'Ameeru meru ufia 'au, ma moru 'ame wa'e mola suria. Ma 'imeeru meru nguria ni me'e nguu suria maenga famooru, ma moru 'ame kwaimanadai mola.’
32 “Como posso descrevê-los? São como crianças que brincam na praça. Queixam-se a seus amigos: ‘Tocamos flauta, e vocês não dançaram, entoamos lamentos, e vocês não choraram’.
33 'Ilaka'u la'u, alata la Jon wane ni naruabunga ngaia 'e nigi mai, ngaia 'e abu keto, ma 'ame go'ufia no'o ta waeni, mai moru bi'i iiria mola fana ngaia 'e to'o na adalo.
33 Quando João Batista apareceu, não costumava comer e beber em público, e vocês disseram: ‘Está possuído por demônio’.
34 Ma alata 'inau, nga Wela na Wane, nau ku nigi mai, nau ku keto, ma kua go'u fe'enia ta'a lo'oo, mai mooru moru fata la'u mola 'ilo'oo, ‘Moru agasia! Ngaia keto 'e ba'ita, maka go'u 'e ba'ita na waeni, ma ngaia ka kwaimaa la'u mola fe'enia ta'a fana ngarilana bata na takisi ma ta'a abulongaa aga 'e ria la'u mola.’
34 O Filho do Homem, por sua vez, come e bebe, e vocês dizem: ‘É comilão e beberrão, amigo de cobradores de impostos e pecadores’.
35 Tafe'ua, ma ta'a na'a gila lo'o suria fatalana God, gila faate'enia na'a God 'e kwala'imori.”
35 Mas a sabedoria é comprovada pela vida daqueles que a seguem.”
36 Te'e wane na Farasii na latana la Saemon, ngaia 'e soea la Jisas fana 'ani keto fe'enia. Ma la Jisas ka leka no'o 'i 'ifi aana, maka to'oru, maka keto no'o fe'enia.
36 Um dos fariseus convidou Jesus para jantar. Jesus foi à casa dele e tomou lugar à mesa.
37 Ma te'e noni na'a abulolana 'ame le'a ngaia 'e to'oru la'u mola 'i 'ubulana nga fanua no'ona. Ma alata lo'oo nga noni lo'oori ngaia 'e longoa la Jisas ngaia 'e keto 'i 'ubulana 'ifi na Farasii no'ona, ngaia ka ngaria mai te'e fe'e waiwai lo'oo si'inilai 'e le'a 'e iiki ma nga forilai 'e ba'ita.
37 Quando uma mulher daquela cidade, uma pecadora, soube que ele estava jantando ali, trouxe um frasco de alabastro contendo um perfume caro.
38 Ma ngaia ka ru'u 'ubulana 'ifi lo'oo, maka ula mai 'i burina la Jisas suria 'a'aena, maka aani, maka fuloa kafukafuna maana ne'e afe 'i 'a'aena la Jisas. Sui maka 'usua 'a'aena la Jisas 'ania ifuna, maka nono'ia 'a'aena. Sui maka 'irisia no'o fe'e waiwai si'inilai 'e le'a lo'oori 'i fofona 'a'aena la Jisas. Nga noni 'e fa'aba'itaa la Jisas.|alt="woman" src="CN01778B.TIF" size="col" copy="CN" ref="7:38"
38 Em seguida, ajoelhou-se aos pés de Jesus, chorando. As lágrimas caíram sobre os pés dele, e ela os secou com seu cabelo; e continuou a beijá-los e a derramar perfume sobre eles.
39 Ma alata na'a Farasii laka'u 'e soea la Jisas, ngaia 'e agasia nga 'ola lo'oo, maka manata 'ilo'oo, “Lauta nga wane lo'oo ngaia nga profet, ngaia te'e su'asuria abulolana geni lo'oo, suria geni lo'oo ngaia 'e ria 'e iiki.”
39 Quando o fariseu que havia convidado Jesus viu isso, disse consigo: “Se este homem fosse profeta, saberia que tipo de mulher está tocando nele. Ela é uma pecadora!”.
40 Ma la Jisas 'e su'a mola na manatanga na nga Farasii lo'oo, ma ngaia ka fata 'ilo'oo fana, “Saemon! Te'e 'ola lo'oo nau ku siria 'aku iiria famu.”
40 Jesus disse ao fariseu: “Simão, tenho algo a lhe dizer”. “Diga, mestre”, respondeu Simão.
41 La Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Rua wane gala gania nga bata fa'asia te'e wane. Te'e wane agaa'a 'e gania nga nima tangale'e bata ma wane ngaa'i ka gania nga nima akwale'e bata.
41 Então Jesus lhe contou a seguinte história: “Um homem emprestou dinheiro a duas pessoas: quinhentas moedas de prata a uma delas e cinquenta à outra.
42 Ma ngaia 'e 'ato fagaa'a te'efou 'agala du'ua bata lo'oo, ma nga wane ne'e alamia bata aana fagaa'a ka 'olafanataa te'efou no'o agaa'a. 'Ilo'oo ma, ni dai agaa'a ne'e baole'a 'e iiki, na rua wane lo'oo ngaia 'e kwatea bata lo'oo fagaa'a?”
42 Como nenhum dos devedores conseguiu lhe pagar, ele generosamente perdoou ambos e cancelou suas dívidas. Qual deles o amou mais depois disso?”.
43 Ma la Saemon ngaia 'e lamadu'aa fana maka 'ilo'oo, “Nau ku madafia nga wane lo'oo 'e ngaria bata 'e aula.”
43 Simão respondeu: “Suponho que aquele de quem ele perdoou a dívida maior”. “Você está certo”, disse Jesus.
44 Sui mala Jisas 'e bu'ota'i fana nga noni lo'oori, maka fata 'ilo'oo fala Saemon, “'Oi agasia madi nga noni lo'oo. Alata 'inau ku ru'u mai 'ubulana 'ifi amu, 'i'oo 'ame kwatea mola ka'o fagu fana fa'akwarilana 'a'aegu. Tafe'ua, ma ngaia ka narufia 'a'aegu 'ania nga kafukafu na maana, maka 'usua 'ania nga ifuna.
44 Então voltou-se para a mulher e disse a Simão: “Veja esta mulher ajoelhada aqui. Quando entrei em sua casa, você não ofereceu água para eu lavar os pés, mas ela os lavou com suas lágrimas e os secou com seus cabelos.
45 Ma 'i'oo 'ame kwalo nau mola 'ania nga nono'i fagu. Tafe'ua, ma noni lo'oo, ngaia 'e 'ita na alata laka'u nau ku ru'u mai 'ifi, ngaia ka 'ame mamalo fana nono'ilana 'a'aegu.
45 Você não me cumprimentou com um beijo, mas, desde a hora em que entrei, ela não parou de beijar meus pés.
46 Ma 'i'oo 'ame 'irisia mola nga waiwai 'i gougu. Ma noni lo'oo, ne'e 'irisia nga waiwai si'inilai 'e le'a ma forilai 'e ba'ita 'i 'a'aegu.
46 Você não me ofereceu óleo para ungir minha cabeça, mas ela ungiu meus pés com um perfume raro.
47 Ngaia na'a, 'inau ku iiria famu, nga kwaimaanga ba'ita lo'oo aana, ngaia 'e faate'enia nga rianga aana ne'e aula ngaia 'e arube te'efou no'o fa'asia. Tafe'ua, ma ni dai na'a rianga aana gila 'olafanataa 'e sisika, nga kwaimaanga aana 'e sisika la'u mola.”
47 “Eu lhe digo: os pecados dela, que são muitos, foram perdoados e, por isso, ela demonstrou muito amor por mim. Mas a pessoa a quem pouco foi perdoado demonstra pouco amor”.
48 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo fana nga noni lo'oo, “Nau ku 'olafanataa no'o na nga rianga amu.”
48 Então Jesus disse à mulher: “Seus pecados estão perdoados”.
49 Ma ni wane na'a gila to'oru 'i lo'oori, gila ka ogaria fala Jisas, ma gila ka fata 'ilo'oo 'i laloaga kwaiiriu, “Nga wane 'utaa lo'oo 'e 'olafanataa mola na rianga lo'oo?”
49 Os homens que estavam à mesa diziam entre si: “Quem é esse que anda por aí perdoando pecados?”.
50 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo la'u fana nga noni lo'oo, “'Oi leka no'o kau. La God 'e kwatea aloalonga famu. La God 'e fa'amoori'o, suria 'i'oo fito'o agu.”
50 E Jesus disse à mulher: “Sua fé a salvou. Vá em paz”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.