Lucas 6

Fatalana God (KWD) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 Te'e fe'e Sabat ngaa'i, gani na mamalonga, la Jisas fe'enia wane na fufu'iwane aana gila leleka, ma gila ka leka 'ubulana te'e langa'a na witi. Ma alata na gila leka no'ona, fufu'iwane aana gila ka 'oia nga fufungui 'ola ai ma gila ka 'alagaa 'i nimaga, ma gila bi'i 'ania.
1 E sucedeu que, num dia de sábado, passava Jesus pelas searas; e seus discípulos iam colhendo espigas e, debulhando-as com as mãos, as comiam.
2 Ma alata ta'a na Farasii gila agasia, gila ka fata 'ilo'oo, “'Ola lo'oo moru agea 'e mousia no'o Tagi ala Moses, tofuna moru 'oia nga witi ma moru ka alagaa 'i nima moru, nga 'ola ta'ua taunga'inga na Sabat.”
2 Alguns dos fariseus, porém, perguntaram; Por que estais fazendo o que não é lícito fazer nos sábados?
3 La Jisas ka orisiga 'ilo'oo, “Nau ku su'aai mooru moru idumia Girigiringa Abu na 'ola laka'u la Defete ma nga fufu'iwane aana gila agea mai na'o. Ma alata no'ona, la Defete fe'enia ni wane aana gila molo'u,
3 E Jesus, respondendo-lhes, disse: Nem ao menos tendes lido o que fez Davi quando teve fome, ele e seus companheiros?
4 ma ngaia ka leka 'ubulana 'Ifi na God, ma alafa ni suuabunga ka kwatea beret gila fa'aabua fana God fana la Defete. Ma la Defete 'e 'ania nga beret lo'oori, maka kwatea gula ngaa'i fana ni wane laka'u aana, ma gila ka 'ania no'o. Tafe'ua, ma nga tagi 'e alamia mola fana te'e fataabu na God na gila mola fana 'anilai.”
4 Como entrou na casa de Deus, tomou os pães da proposição, dos quais não era lícito comer senão só aos sacerdotes, e deles comeu e deu também aos companheiros?
5 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo, “Nau, nga Wela na Wane, nau ku to'o na tegelangaa fana 'aku iiria 'ola fana ta'a 'agila agea mola te'efuta 'ola na gani lo'oo na mamalonga.”
5 Também lhes disse: O Filho do homem é Senhor do sábado.
6 Ma te'e Sabat ngaa'i, la Jisas 'e leka 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu maka kwaifa'ananau. Ma te'e wane ngaa'i la'u 'i no'ona nima gula le'a aana 'e mae.
6 Ainda em outro sábado entrou na sinagoga, e pôs-se a ensinar. Estava ali um homem que tinha a mão direita atrofiada.
7 Ma tani wane ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses ma ni Farasii gila to'oru la'u mola 'i no'ona, ma gila ka aga aga lauta la Jisas 'ani gulaa wane lo'oo na Sabat suria gila siria fatanga fafia la Jisas. Lauta ngaia 'e gulaa wane lo'oo, ma gila siria 'agila fata maana la Jisas tofuna ngaia 'e mousia Tagi ala Moses na gulanga, 'ola lo'oo gila manata suria 'ilaka'u nga taunga'inga.
7 E os escribas e os fariseus observavam-no, para ver se curaria em dia de sábado, para acharem de que o acusar.
8 Ma la Jisas 'e su'a mola na manataga, maka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo nimana 'e mae, “Tata'e mai, moko ula 'i na'ona ta'a lo'oo te'efou.” Ma wane lo'oo 'e tata'e maka ula no'ona.
8 Mas ele, conhecendo-lhes os pensamentos, disse ao homem que tinha a mão atrofiada: Levanta-te, e fica em pé aqui no maio. E ele, levantando-se, ficou em pé.
9 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana ni Farasii ma ni wane kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, “Nau ku orisi 'amooru madi, 'olataa na'a tagi adauru 'e alamia fana 'aguru agea na gani na mamalonga? Ngaia 'e alamia agelana 'ola 'e le'a, 'amoe ma agelana 'ola 'e ria? Ngaia 'e alamia nga fa'amoorilana wane, 'amoe ma kwa'ilana wane?”
9 Disse-lhes, então, Jesus: Eu vos pergunto: É lícito no sábado fazer bem, ou fazer mal? salvar a vida, ou tirá-la?
10 La Jisas 'e fata 'ilo'oo 'e sui, ma ngaia ka aga kwaiiriu faga, maka fata 'ilo'oo fana wane lo'oo nimana 'e mae, “Tagwala nimamu.” Te'e alata no'ona mola, ngaia 'e tagwala kau nimana, ma nimana 'e le'a no'o.
10 E olhando para todos em redor, disse ao homem: Estende a tua mão. Ele assim o fez, e a mão lhe foi restabelecida.
11 Ma alata lo'oo gila agasia, gila ka ogaria ba'ita, ma gila ka alafuu oguogu fana 'olataa 'agila agea ala Jisas.
11 Mas eles se encheram de furor; e uns com os outros conferenciam sobre o que fariam a Jesus.
12 Te'e fe'e alata ngai la'u, la Jisas 'e fane fana gouna me'e busu fana 'ani fo'a. Fe'e logo la'ula'u no'ona, ngaia 'e fo'a te'ana God.
12 Naqueles dias retirou-se para o monte a fim de orar; e passou a noite toda em oração a Deus.
13 'Usugani no'ona, ngaia 'e soea mai fufu'iwane aana te'ana, maka firia akwale'e wane ma ruaai, maka fa'alataga 'ania Wane ni Kwairiinga.
13 Depois do amanhecer, chamou seus discípulos, e escolheu doze dentre eles, aos quais deu também o nome de apóstolos:
14 Nga lataga: la Saemon na'a la Jisas 'e fa'alataa 'ania la Pita, mala Andru nga wane gala futa aana, mala Jemes, mala Jon, mala Filip, mala Batolomiu,
14 Simão, ao qual também chamou Pedro, e André, seu irmão; Tiago e João; Filipe e Bartolomeu;
15 mala Matiu, mala Tomas, mala Jemes wela ala Alfeas, mala Saemon nga wane na ta'a 'i Jiu laka'u gila siria 'agila taria ta'a 'i Rom fa'asia 'i Israel,
15 Mateus e Tomé; Tiago, filho de Alfeu, e Simão, chamado Zelote;
16 mala Judas nga wela ala Jemes, mala Judas Iskariot nga wane na'a ngaia te'e 'olonge'enia la Jisas fana marimae aana.
16 Judas, filho de Tiago; e Judas Iscariotes, que veio a ser o traidor.
17 La Jisas 'e sifo mai fa'asia gouna me'e busu no'ona fe'enia nga akwala ma rua Wane ni Kwairiinga laka'u aana, maka ula na lefu 'e ote fe'enia nga ogunga ba'ita lo'oori na ta'a ni lelekanga aana. Ma ta'a 'e aula la'u mola na'a gila leka mai fa'asia gule'e lefu 'i Judea, fe'enia fanua ba'ita 'i Jerusalem, ma nga fanua 'i Taea ma 'i Saedon na'a gila to'oru suria asi, gila leka la'u mola no'ona.
17 E Jesus, descendo com eles, parou num lugar plano, onde havia não só grande número de seus discípulos, mas também grande multidão do povo, de toda a Judéia e Jerusalém, e do litoral de Tiro e de Sidom, que tinham vindo para ouvi-lo e serem curados das suas doenças;
18 Gila leka mai fana longolana la Jisas, ma fala Jisas 'ani gulaga fa'asia nga fiinga aaga. Ma ta'a na'a gila to'o na adalo gila leka la'u mai te'ala Jisas 'ani gulaga.
18 e os que eram atormentados por espíritos imundos ficavam curados.
19 Ma ta'a te'efou gila ka 'aferu kau fana 'agila gema to'ona la Jisas, tofuna nga tegelangaa 'e leka mai fa'asia fana gulalana ta'a te'efou.
19 E toda a multidão procurava tocar-lhe; porque saía dele poder que curava a todos.
20 La Jisas 'e aga kau fana ta'a ni leleka aana maka fata 'ilo'oo,
20 Então, levantando ele os olhos para os seus discípulos, dizia: Bem-aventurados vós, os pobres, porque vosso é o reino de Deus.
21 Aile'anga famooru ta'a na'a mooru molo'u na alata lo'oo,
21 Bem-aventurados vós, que agora tendes fome, porque sereis fartos. Bem-aventurados vós, que agora chorais, porque haveis de rir.
22 Aile'anga famooru alata nga ta'a gila aga mani amooru,
22 Bem-aventurados sereis quando os homens vos odiarem, e quando vos expulsarem da sua companhia, e vos injuriarem, e rejeitarem o vosso nome como indigno, por causa do Filho do homem.
23 Moru malale'a, ma moru ka olo 'ania aile'anga ba'ita alata na'a ta'a gila age 'ino'ona amooru, suria nga foforinga ba'ita 'e sasari famooru 'i Langi. Nau ku iiria 'ola lo'oo suria ta'a ni wawarifuga gila agea no'o ni 'ola 'ame le'a na profet mai na'o.
23 Regozijai-vos nesse dia e exultai, porque eis que é grande o vosso galardão no céu; pois assim faziam os seus pais aos profetas.
24 “Tafe'ua, te'e ria tala'esia no'o famooru nga ta'a na'a mooru dari'ola'a na alata lo'oo tofuna kwakwaeinga amooru moru to'o ai 'e sui no'o.
24 Mas ai de vós que sois ricos! porque já recebestes a vossa consolação.
25 Ngaia te'e ria tala'esia no'o famooru nga ta'a na'a moru bote na alata lo'oo tofuna tamooru molo'u.
25 Ai de vós, os que agora estais fartos! porque tereis fome. Ai de vós, os que agora rides! porque vos lamentareis e chorareis.
26 Ngaia te'e ria tala'esia no'o famooru alata na'a ta'a gila iiri ba'ita amooru, tafe'ua nga wawarifuga gila agea la'u mola 'ola lo'oo fana ni profet na kotonga.”
26 Ai de vós, quando todos os homens vos louvarem! porque assim faziam os seus pais aos falsos profetas.
27 La Jisas 'e fa'ananauga la'u 'ilo'oo, “Nau ku iiria famooru ta'a na moru lo'oo suria fatalagu, mooru kwaimaange'enia fana nga marimae amooru, ma moru ka age le'a fana ta'a na'a gila aga mani amooru.
27 Mas a vós que ouvis, digo: Amai a vossos inimigos, fazei bem aos que vos odeiam,
28 Ma moru ka fo'asia God, fana 'ani nanamate'enia ta'a na'a gila fata ngada 'amooru, ma moru ka fo'a fana ta'a na'a gila agea ni 'ola 'e ria amooru.
28 bendizei aos que vos maldizem, e orai pelos que vos caluniam.
29 Ma lauta ta wane 'e fida 'i babarimu, 'oi alamia 'ani fidaria la'u mola gule'e babari ngaa'i. Ma lauta ta wane 'e ngaria nga ruu amu fana alata na gwari, 'oi alamia 'ani ngaria la'u nga sote amu fana.
29 Ao que te ferir numa face, oferece-lhe também a outra; e ao que te houver tirado a capa, não lhe negues também a túnica.
30 Ni dai ne'e kwaisoe amu, kwatea 'olataa ne'e soea amu. Ma lauta ta wane 'e ngaria 'ola na ni 'ola amu, 'i'oo sia soea la'u fana orite'enilai famu.
30 Dá a todo o que te pedir; e ao que tomar o que é teu, não lho reclames.
31 'Olataa na'a moru siria nga ta'a matari 'agila agea famooru, tamoru agea la'u mola faga.
31 Assim como quereis que os homens vos façam, do mesmo modo lhes fazei vós também.
32 “Ma lauta moru kwaimaa mola fana ta'a na gila kwaimaa famooru, moru sia ngaria mola ta foforinga. 'I'oo su'aai gwa'a ta'a 'e ria gila kwaimaa la'u mola fana ta'a na'a gila kwaimaa faga.
32 Se amardes aos que vos amam, que mérito há nisso? Pois também os pecadores amam aos que os amam.
33 Ma lauta moru age le'a mola fana ta'a na'a gila age le'a famooru, 'ato amoru ngaria la'u ta foforinga. Suria ta'a 'e ria gila age 'ino'ona la'u mola.
33 E se fizerdes bem aos que vos fazem bem, que mérito há nisso? Também os pecadores fazem o mesmo.
34 Ma lauta moru kwate mola fana ta'a na tagila lamadu'aa famooru, 'ato no'o amooru ngaria la'u ta foforinga. 'I'oo su'aai na'a ta'a 'e ria gila age 'ino'ona la'u mola fana ta'a abulongaa aaga 'e ria, fana 'agila lamadu'aa la'u mola faga.
34 E se emprestardes àqueles de quem esperais receber, que mérito há nisso? Também os pecadores emprestam aos pecadores, para receberem outro tanto.
35 Tafe'ua ma tamoru kwaimaa fana marimae amooru, ma tamooru age le'a la'u faga, ma lauta moru kwatea te'efuta 'ola, mooru sia mamania la'u fana du'alai. Lauta moru age 'ilo'oo, tamooru ngaria nga foforinga ba'ita, ma nga abulongaa 'amooru te'e faate'enia na 'i mooru fu'i ru'uru'u ana God ne'e 'inato'o maka ba'ita 'e iiki. Suria God 'e kwaimaa le'a fana ta'a ne'e ria ma ta'a na'a gila 'ame aile'a fafia 'olataa na'a God 'e agea faga.
35 Amai, porém a vossos inimigos, fazei bem e emprestai, nunca desanimado; e grande será a vossa recompensa, e sereis filhos do Altíssimo; porque ele é benigno até para com os integrantes e maus.
36 Moru kwaimaa ma mooru laeta'afiia ta'a 'ilaka'u nga Ma'aa moru 'i Langi 'e laeta'afii 'amooru.”
36 Sede misericordiosos, como também vosso Pai é misericordioso.
37 “Mooru sia sufaa mola te'efuta wane ngaa'i, fa'asia God ta sufaa 'amooru la'u. Ma moru sia kwatea mola nga kwa'ikwa'inga fana ta wane ngaa'i, fa'asia God ta kwatea nga kwa'ikwa'inga famooru. Moru 'olafanataa la'u mola na rianga na wane ngaa'i ne'e agea amooru, ma God te'e 'olafanataa na rianga amooru.
37 Não julgueis, e não sereis julgados; não condeneis, e não sereis condenados; perdoai, e sereis perdoados.
38 Moru kwatea ni 'ola fana ta'a, ma God te'e kwate la'u famooru. Ma God te'e kwatea nga kwakwatenga ne'e 'ilaka'u wane laka'u 'e fa'afonua nga wa'i ni 'ola ne'e dedea, leleka ma ka fongu maka akiakiri no'o. Ma God te'e kwatea famooru, 'ilaka'u la'u na'a mooru kwate fana nga ta'a matari.”
38 Dai, e ser-vos-á dado; boa medida, recalcada, sacudida e transbordando vos deitarão no regaço; porque com a mesma medida com que medis, vos medirão a vós.
39 La Jisas 'e fata la'u suria tarifulaa faga maka 'ilo'oo, “Nga wane na maana 'e logo, ngaia 'e 'ato 'ani talaia la'u wane ngaa'i na maana 'e logo. Lauta ngaia 'e agea 'ilo'oo, gaa'a te'efou tagala 'esi 'agaa'a 'ubulana kiru.
39 E propôs-lhes também uma parábola: Pode porventura um cego guiar outro cego? não cairão ambos no barranco?
40 'Ilo'oo la'u mola, nga wane ni nanau'olanga mola 'e 'ato 'ani riufia nga wane ne'e kwaifa'ananau ana. Ma lauta nga wane ni nanau'olanga 'e ngaria te'efou na 'ola na'a wane ni kwaifa'ananaunga 'e kwatea fana, ngaia 'e 'ilaka'u no'o nga wane ni kwaifa'ananaunga.
40 Não é o discípulo mais do que o seu mestre; mas todo o que for bem instruído será como o seu mestre.
41 “'Ola fe'ua 'i'oo to'o na rianga ba'ita, ma 'i'oo to'oru mola fana iirilana wane ngaa'i na'a me'e rianga sisika ngai ana? 'Ola 'e fe'ua 'i'oo agasia nga ngaru ngai 'ubulana maana wane ni futanga amu, mai 'i'oo 'ame agasia mola memede 'ai ba'ita na'a ngaia 'ubulana maamu 'i talamu?
41 Por que vês o argueiro no olho de teu irmão, e não reparas na trave que está no teu próprio olho?
42 Ma 'ola 'e fe'ua 'i'oo fata 'ilo'oo fana wane matari ngaa'i, ‘'I'oo sia agea mola ta 'ola 'e ria.’ Tafe'ua, mai 'i'oo 'ame manata 'abelo mola na rianga ba'ita na'a 'i'oo agea. 'I'oo wane 'i'oo iiria 'ola 'ame to'o. 'Oi 'akwasia madi nga rianga amu. Sui ma to'o bi'i to'omia fana boonilana te'efuta wane ngaa'i fe'enia nga rianga aana.”
42 Ou como podes dizer a teu irmão: Irmão, deixa-me tirar o argueiro que está no teu olho, não vendo tu mesmo a trave que está no teu? Hipócrita! tira primeiro a trave do teu olho; e então verás bem para tirar o argueiro que está no olho de teu irmão.
43 La Jisas ka fata la'u 'ania te'e tarifulaa faga maka 'ilo'oo, “Nga 'ai ne'e le'a, ngaia 'e 'ato 'ani fungu 'ania lode ai 'e ria. Maka 'ilaka'u la'u mola, nga 'ai ne'e ria, 'e 'ato 'ani fongu 'ania lode 'ai ne'e le'a.
43 Porque não há árvore boa que dê mau fruto nem tampouco árvore má que dê bom fruto.
44 Dauru goru su'aai te'efou, lode 'ai te'e faate'enia ngaia fa'asia 'ai ngai taa. Ngaia 'e 'ato fana wane 'ani 'ania lodona 'ai ni 'anilai fa'asia 'ai 'e ngangala'a.
44 Porque cada árvore se conhece pelo seu próprio fruto; pois dos espinheiros não se colhem figos, nem dos abrolhos se vindimam uvas.
45 Ma nga wane 'e le'a 'e agea 'ola 'e le'a suria nga manatale'e wane 'e wataga. Ma wane ngaia 'e ria 'e agea ni 'ola 'e ria suria manatale'e wane 'e biribiri'a. Nga 'ola na ngaia 'e to'oru 'i 'ubulana nga manatalana wane, ngaia ne'e ru'u mai 'ania fatalana.”
45 O homem bom, do bom tesouro do seu coração tira o bem; e o homem mau, do seu mau tesouro tira o mal; pois do que há em abundância no coração, disso fala a boca.
46 “'Utaa na'a, alata moru alafuu fe'eni nau, mooru fa'alataa nau 'ania ‘Alafa’, tafe'ua moru 'ame agea mola 'ola 'inau ku iiria famooru?
46 E por que me chamais: Senhor, Senhor, e não fazeis o que eu vos digo?
47 Nga wane ni dai ne'e leka mai te'agu, maka longoa nga fatalagu, maka lo'oo suria, nau taku faate'enia famooru nga fito'onga aana, ma to'orunga aana.
47 Todo aquele que vem a mim, e ouve as minhas palavras, e as pratica, eu vos mostrarei a quem é semelhante:
48 Ngaia 'e 'ilaka'u nga wane laka'u 'e launge'enia 'ifi aana, ngaia 'e takwea fana bou ai laloana fou. Nga alata nga ne'u 'e to'o, ma ka'o 'e afe mai, ngaia 'e 'ato 'ani ngadaa, suria ngaia 'e launge'enia 'ifi aana laloana fou.
48 É semelhante ao homem que, edificando uma casa, cavou, abriu profunda vala, e pôs os alicerces sobre a rocha; e vindo a enchente, bateu com ímpeto a torrente naquela casa, e não a pôde abalar, porque tinha sido bem edificada.
49 Ma wane ne'e longoa fatalagu, maka 'ame lo'oo suria, 'e 'ilaka'u wane ne'e launge'enia 'ifi aana fofona oone, 'ame takwea bou ai 'ani sifo maka ngasi. Alata ka'o 'e afe mai, maka to'o na 'ifi lo'oori aana, 'ifi aana 'e 'esia, maka tagala'i te'efou no'o.”
49 Mas o que ouve e não pratica é semelhante a um homem que edificou uma casa sobre terra, sem alicerces, na qual bateu com ímpeto a torrente, e logo caiu; e foi grande a ruína daquela casa.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.