Lucas 2
Fatalana God (KWD) vs ARIB
1 Burina alata la Jon wane ni naruabunga 'e futa, nga wane ba'ita na fanua ba'ita 'i Rom nga latana la Ogastas, ngaia 'e arua te'e tagi fana ta'a na fanua te'efou olofana foufounga aana, fana 'agila leka 'i fanua na wawarifuga fana nga girilana lataga fana takisi.
1 Naqueles dias saiu um decreto da parte de César Augusto, para que todo o mundo fosse recenseado.
2 Ma ngaia na girigiringa eteeta gila agea alata la Kwirinias ngaia 'e ba'ita fafia profins 'i Siria.
2 Este primeiro recenseamento foi feito quando Quirínio era governador da Síria.
3 Ma nga ta'a te'efou, gila ka leka 'i fanua aaga fana girilana lataga.
3 E todos iam alistar-se, cada um à sua própria cidade.
4 Ma la Josef 'e leka la'u mola fa'asia nga fanua ngaia 'e to'oru ai 'i Nasaret na gule'e lefu 'i Galili, maka leka fana gule'e lefu 'i Judea fana nga maa'e fanua ala Defete na'a gila fa'alata 'ania 'i Betlehem, tofuna la Josef ngaia nga wane na fufutanga ala Defete.
4 Subiu também José, da Galiléia, da cidade de Nazaré, à cidade de Davi, chamada Belém, porque era da casa e família de Davi,
5 La Josef ngaia 'e leka no'o fana 'ani giria nga latana fe'enia ni Meri, nga geni laka'u gila arufafi ai fana. Ma nga alata no'ona, ni Meri ngaia 'e guru'a no'o.
5 a fim de alistar-se com Maria, sua esposa, que estava grávida.
6 Ma alata gala nana'i 'i Betlehem, ngaia ka wela fii no'o fana fa'afutanga.
6 Enquanto estavam ali, chegou o tempo em que ela havia de dar à luz,
7 Ma ngaia ka fa'afuta nga wela wane eteeta aana, maka 'afua 'ania ruu, maka fa'aenoa 'i 'ubulana lefu na langonilana buruka, suria 'ifi fana 'agala foria fana 'agila to'oru ai, gila fongu te'efou no'o.
7 e teve a seu filho primogênito; envolveu-o em faixas e o deitou em uma manjedoura, porque não havia lugar para eles na estalagem.
8 Ma nga ta'a na gila aga suria sifisifi, gila nana'i 'ubulana keufa galangia la'u mola nga fanua no'ona, 'ubulana fe'e logo no'ona.Ni wane gila agasuria sifisifi aga na logo.|alt="shepherd" src="lb00013b.tif" size="col" copy="LB" ref="2:8"
8 Ora, havia naquela mesma região pastores que estavam no campo, e guardavam durante as vigílias da noite o seu rebanho.
9 Nga enselo na God ka faata'i faga, ma nga lalanga ala God 'e lala 'afuiga, ma gila ka ma'u ba'ita.
9 E um anjo do Senhor apareceu-lhes, e a glória do Senhor os cercou de resplendor; pelo que se encheram de grande temor.
10 Ma nga enselo lo'oori ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru sia ma'u mola, suria 'inau ku ngaria mai kwairiinga le'a lo'oo fana fa'amalale'alana ta'a te'efou.
10 O anjo, porém, lhes disse: Não temais, porquanto vos trago novas de grande alegria que o será para todo o povo:
11 Tala'ina lo'oo nga wane ni kwaifa'amooringa amooru 'e futa 'i 'ubulana fanua ala Defete 'i Betlehem, ma ngaia na nga Kraes, nga Alafa.
11 É que vos nasceu hoje, na cidade de Davi, o Salvador, que é Cristo, o Senhor.
12 Ma nga faata'inga famooru ne'e 'ilo'oo: Mooru tamooru agasia te'e wela sisika na'a gila 'afua 'ania ruu, ngaia 'e eeno na lefu fana fangarilana buruka.”
12 E isto vos será por sinal: Achareis um menino envolto em faixas, e deitado em uma manjedoura.
13 Gila lebe mola ma mole'e enselo fa'asia 'i langi gila ka faata'i la'u mola fe'enia enselo laka'u, ma gila ka tafea God ma gila ka 'ilo'oo,
13 Então, de repente, apareceu junto ao anjo grande multidão da milícia celestial, louvando a Deus e dizendo:
14 “Tafea God 'i Langi,
14 Glória a Deus nas maiores alturas, e paz na terra entre os homens de boa vontade.
15 'I burina nga enselo gila ori fani 'i Langi, nga ta'a gila aga suria sifisifi lo'oori gila ka alafuu kwairiu faga ma gila ka 'ilo'oo, “Goru leka madi fani Betlehem 'aguru agasia nga 'ola lo'oo God 'e fata 'i suria fadauru.”
15 E logo que os anjos se retiraram deles para o céu, diziam os pastores uns aos outros: Vamos já até Belém, e vejamos isso que aconteceu e que o Senhor nos deu a conhecer.
16 Ma gila ka leka 'afe'aferu, ma gila ka daria ni Meri fe'enia la Josef, ma gila ka agasia nga wela sisika lo'oo 'e eeno na lefu fana langonilana buruka.
16 Foram, pois, a toda a pressa, e acharam Maria e José, e o menino deitado na manjedoura;
17 Alata gila agasia, gila ka fata suria nga 'ola lo'oo enselo gila iiria faga suria nga wela lo'oori.
17 e, vendo-o, divulgaram a palavra que acerca do menino lhes fora dita;
18 Nga ta'a gila longoa, ma gila ka 'alefo ba'ita na alafuunga lo'oo gila kwairii 'ania.
18 e todos os que a ouviram se admiravam do que os pastores lhes diziam.
19 Ni Meri ngaia 'e manata to'ona 'ola lo'oori, maka gonia mola 'ubulana mangona.
19 Maria, porém, guardava todas estas coisas, meditando-as em seu coração.
20 Nga ta'a gila aga suria sifisifi gila ka ori, ma gila ka baatafea God fafia ta'ina 'ola te'efou na gila longoa, ma gila ka agasia ne'e kwala'imori 'ilaka'u no'o nga enselo 'e iiria faga.
20 E voltaram os pastores, glorificando e louvando a Deus por tudo o que tinham ouvido e visto, como lhes fora dito.
21 Fiu maa'e gani 'e sui burina futalana la Jisas, ma gila ka ngaria fana 'agila kwaria lofona wela lo'oori, ma gala ka fa'alata 'ania la Jisas, nga lata laka'u nga enselo 'e iiria fana ni Meri, alata ngaia 'ame guru'a 'ua.
21 Quando se completaram os oito dias para ser circuncidado o menino, foi-lhe dado o nome de Jesus, que pelo anjo lhe fora posto antes de ser concebido.
22 Ma nga alata ngaia 'e nigi no'o fala Josef fe'enia ni Meri 'agala fa'akwari 'agaa'a no'o 'ilaka'u nga Tagi ala Moses ngaia 'e iiria 'i burina fa'afutanga. Sui ma, gala bi'i ngaria nga wela lo'oori fana 'Ifi Abu na God 'i Jerusalem fana 'agala kwatea fana God,
22 Terminados os dias da purificação, segundo a lei de Moisés, levaram-no a Jerusalém, para apresentá-lo ao Senhor
23 'ilaka'u gila giria 'e sui no'o 'i 'ubulana Tagi ala Moses gila 'ilo'oo, “Nga wela wane na'ona'o, tagila kwatea no'o fana God.”
23 {conforme está escrito na lei do Senhor: Todo primogênito será consagrado ao Senhor},
24 Gaa'a gala kwatea la'u nga tabonga 'ania rua me'e toruodu, 'ilaka'u nga Tagi ala Moses 'e iiria. Nga tabonga lo'oo 'ani fa'akwaria ni Meri.
24 e para oferecerem um sacrifício segundo o disposto na lei do Senhor: um par de rolas, ou dois pombinhos.
25 Ma nga alata lo'oori, te'e wane latana la Simion ngaia 'e to'oru 'i Jerusalem. Ngaia nga wane 'e odo, maka fini fo'asia God, maka to'oru ni kwaimamaningaa fana nga alata God 'ani fa'amooria nga ta'a 'i Israel. Nga Anoe 'ola Abu ngaia 'e to'oru ana,
25 Ora, havia em Jerusalém um homem cujo nome era Simeão; e este homem, justo e temente a Deus, esperava a consolação de Israel; e o Espírito Santo estava sobre ele.
26 maka iiria ngaia te'e moori leleka maka nigi na alata ngaia 'e agasia nga Kraes na God 'e fataarunga'i 'ania fana fa'amoorilana ta'a aana.
26 E lhe fora revelado pelo Espírito Santo que ele não morreria antes de ver o Cristo do Senhor.
27 Nga Anoe 'ola Abu ngaia 'e talaia la Simion, maka leka fana 'Ifi Abu na God, ma ngaia ka agasia la Josef fe'enia ni Meri, alata gala ngaria mai nga wela sisika lo'oori la Jisas, ta'ua gala agea ni 'ola na Tagi ala Moses ne'e iiria fana agelai.
27 Assim pelo Espírito foi ao templo; e quando os pais trouxeram o menino Jesus, para fazerem por ele segundo o costume da lei,
28 Sui ma la Simion ka lafua nga wela lo'oori 'ania nimana, maka baatafea God 'ilo'oo,
28 Simeão o tomou em seus braços, e louvou a Deus, e disse:
29 “God, fataarunga'inga laka'u amu fagu, wane ni taunga'inga amu,
29 Agora, Senhor, despedes em paz o teu servo, segundo a tua palavra;
30 Tofuna alata lo'oori,
30 pois os meus olhos já viram a tua salvação,
31 Ngaia nga wane na'a 'i'oo sasari agau aana,
31 a qual tu preparaste ante a face de todos os povos;
32 Wane ni fa'amooringa lo'oo, ngaia 'e 'ilaka'u nga uunu,
32 luz para revelação aos gentios, e para glória do teu povo Israel.
33 Nga ma'a aana ma ni ga'ia la Jisas, gala ka 'alefo ba'ita alata gala longoa ni 'ola lo'oori la Simion ngaia 'e alafuu 'ania suria nga wela lo'oo.
33 Enquanto isso, seu pai e sua mãe se admiravam das coisas que deles se diziam.
34 Ma la Simion ka nanamate'eniga. Sui, ma ngaia ka fata 'ilo'oo fana ni Meri, nga ga'ia, “Nga wela lo'oo wela na God ngaia 'e firia 'ua no'o mai. Ni ta'a 'e aula 'i Israel tagila to'o na mooringa tofuna, ma nga aulalana ta'a 'i Israel tagila abasi fa'asia God tofuna gila 'ame fito'o na fatalana. Ngaia lo'oo te'e faate'enia God fana ta'a, ma ta'a 'e aula tagila ma'asiri ana,
34 E Simeão os abençoou, e disse a Maria, mãe do menino: Eis que este é posto para queda e para levantamento de muitos em Israel, e para ser alvo de contradição,
35 fana 'ani faate'enia nga manatalaga ne'e nagwa. Ma nga kwaimanadainga ba'ita te'e nigi amu ni Meri, ma te'e 'ilaka'u nga naifi ne'e to'o 'i nonimu 'e fii 'e iiki.”
35 sim, e uma espada traspassará a tua própria alma, para que se manifestem os pensamentos de muitos corações.
36 Te'e me'e noni 'e nao ngaia 'e nana'i la'u mola na alata no'ona, nga latana ni Ana, ma ngaia nga noni ni rioriota la'u mola, ma ngaia 'e koko'o no'o. Ngaia nga wela geni ala Faniuel nga fufutalaa ala Asa. Ni Ana alata ngaia 'e laari'i, ngaia 'e 'afe maka nana'i fe'enia la kwaiina fana fiu farisi,
36 Havia também uma profetisa, Ana, filha de Fanuel, da tribo de Aser. Era já avançada em idade, tendo vivido com o marido sete anos desde a sua virgindade;
37 mala kwaiina ka mae mola, ma ngaia 'e nigi no'o na kwaru akwala ma fai farisi aana. Ngaia 'e to'oru mola fana lekanga mola 'ubulana 'Ifi Abu na God fana abu fangafanga ma fo'asilana God suria gani ma logo.
37 e era viúva, de quase oitenta e quatro anos. Não se afastava do templo, servindo a Deus noite e dia em jejuns e orações.
38 Ni Ana alata lo'oori la'u mola, ngaia 'e daria la Josef fe'enia ni Meri, maka baatafea God, maka alafuu suria nga wela lo'oori fana ta'a te'efou na gila to'oru la'u mola mamania alata na God 'ani fa'amooria ta'a 'i Jiu ma ta'a 'i Jerusalem.
38 Chegando ela na mesma hora, deu graças a Deus, e falou a respeito do menino a todos os que esperavam a redenção de Jerusalém.
39 Alata la Josef fe'enia ni Meri gala fa'asuia ni 'ola te'efou na'a Tagi ala Moses 'e iiria, gala ka ori no'o fani fanua agaa'a 'i Nasaret na nga gule'e lefu 'i Galili.
39 Assim que cumpriram tudo segundo a lei do Senhor, voltaram à Galiléia, para sua cidade de Nazaré.
40 Nga wela lo'oori 'e ba'ita maka tegela'a, maka ka to'o na su'a'olanga. Ma kwaimaanga ana God 'e nana'i fe'enia.
40 E o menino ia crescendo e fortalecendo-se, ficando cheio de sabedoria; e a graça de Deus estava sobre ele.
41 Furifuri na'a ma'aana ala Jisas ma ni ga'ia gala leka fani 'i Jerusalem fana fe'e gani ba'ita na Fafangalaa na Tala Riunga.
41 Ora, seus pais iam todos os anos a Jerusalém, à festa da páscoa.
42 Ma alata la Jisas ngaia 'e nigi na akwale'e farisi ma ruaai, gila ka leka na fafangalaa lo'oori suria nga falafala aaga.
42 Quando Jesus completou doze anos, subiram eles segundo o costume da festa;
43 'I burina fafangalaa lo'oori 'e sui, mala ma'a ana ma ni ga'ia gala ka ori no'o, mala Jisas ka ole mola 'i Jerusalem, ma gala 'ame su'a mola ana.
43 e, terminados aqueles dias, ao regressarem, ficou o menino Jesus em Jerusalém sem o saberem seus pais;
44 Gala madafia iiria ngaia 'e leka no'o fe'enia nga oguogunga lo'oori, ma gala ka leka mola suria maa'e gani la'ula'u. Sui ma, gala bi'i eta fana kwailofilana laloana ta'a ni futanga aaga, ma nga ta'a ni kwaimaanga agaa'a.
44 julgando, porém, que estivesse entre os companheiros de viagem, andaram caminho de um dia, e o procuravam entre os parentes e conhecidos;
45 Ma alata gala kwailo, ma gala 'ame daria no'o, ma gala ka ori no'o fani Jerusalem.
45 e não o achando, voltaram a Jerusalém em busca dele.
46 Ma 'i burina oruna maa'e gani gala bi'i daria 'i 'ubulana 'Ifi Abu na God. Jisas 'e to'oru fe'enia nga ta'a ni kwaifa'ananaunga 'i Jiu, ma ngaia ka longo faga, maka kwaiorisi suria ni 'ola gila fa'ananaua 'ania. La Jisas 'e alafuu fe'enia ta'a ni kwaifa'ananaunga na tagi 'ubulana 'Ifi Abu na God.|alt="lost in temple" src="CN01648B.tif" size="col" copy="CN" ref="2:46"
46 E aconteceu que, passados três dias, o acharam no templo, sentado no meio dos doutores, ouvindo-os, e interrogando-os.
47 Ma nga ta'a te'efou no'ona gila longo suria alafuulana, gila 'alefo ba'ita na su'a'olanga aana ma ni lamadu'aanga aana.
47 E todos os que o ouviam se admiravam da sua inteligência e das suas respostas.
48 Ma alata la Josef ma ni Meri gala agasia, gala ka 'alefo ba'ita. Ma ni ga'ia ka iila 'ilo'oo fana, “Wela agu, 'i'oo manata 'utaa famee'e lo'oo? Mama'a amu mai nau, mele kwailo mai ofi'o, ma mele ka manadai'o 'e iiki.”
48 Quando o viram, ficaram maravilhados, e disse-lhe sua mãe: Filho, por que procedeste assim para conosco? Eis que teu pai e eu ansiosos te procurávamos.
49 Ma la Jisas ka orisi 'agaa'a 'ilo'oo, “Fe'ua lo'oo molo kwailo'ofi nau? To'omia amolo su'a mola ai 'inau ku nana'i mola lo'oo 'ubulana 'ifi na Ma'aagu.”
49 Respondeu-lhes ele: Por que me procuráveis? Não sabíeis que eu devia estar na casa de meu Pai?
50 Tafe'ua gaa'a gala 'ame su'a mola na nga fa'aladamilana alafuunga lo'oo 'e iiria fagaa'a.
50 Eles, porém, não entenderam as palavras que lhes dissera.
51 Sui ma, la Jisas bi'i ori fe'eni 'agaa'a fana fanua 'i Nasaret, maka lo'o no'o suria gaa'a. Ma ni ga'ia 'e manata 'i suria ni 'ola lo'oori te'efou fana alata 'e aburu.
51 Então, descendo com eles, foi para Nazaré, e era-lhes sujeito. E sua mãe guardava todas estas coisas em seu coração.
52 Ma la Jisas 'e ba'ita, ma funi'oonga aana ka ba'ita la'u mola, ma God ngaia fe'enia ta'a lo'oo gila malale'a la'u fe'enia.
52 E crescia Jesus em sabedoria, em estatura e em graça diante de Deus e dos homens.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.