Lucas 23
Fatalana God (KWD) vs ARC
1 Nga ta'a na'ona'o lo'oori te'efou, gila tata'e, ma gila ka talaia la Jisas te'ala Paelat fana nga sufalana.
1 E, levantando-se toda a multidão deles, o levaram a Pilatos.
2 Ma gila ka eta no'o fana aokwalanga fafia 'ania ni 'ola lo'oo 'ame to'o ma gila ka 'ilo'oo, “Meeru meru to'odaria nga wane lo'oo ngaia 'e fata 'i aringana nga ta'a ameeru te'efou. Ma ka iiria faga fana gila sia kwatea la'u nga bata na nga takisi fana nga wane ba'ita 'i Rom, ma ngaia ka iiria ngaia no'o nga Kraes, nga wane lo'oo God ngaia 'e alea mai fana 'ani Kiingi.”
2 E começaram a acusá-lo, dizendo: Havemos achado este pervertendo a nossa nação, proibindo dar o tributo a César e dizendo que ele mesmo é Cristo, o rei.
3 Ma la Paelat ka orisia maka 'ilo'oo, “'Ino'ona ma 'i'oo nga Kiingi 'i Jiu lo'oo?”
3 E Pilatos perguntou-lhe, dizendo: Tu és o Rei dos judeus? E ele, respondendo, disse-lhe: Tu
4 Sui ma la Paelat ka fata 'ilo'oo fana ni fataabu ba'ita lo'oo, ma nga ogunga lo'oo, “Nau ku 'ame daria mola ta rianga na nga wane lo'oo fana kwa'ilana.”
4 E disse Pilatos aos principais dos sacerdotes e à multidão: Não acho culpa alguma neste homem.
5 Ma gila ka fata tegela'a ma gila ka 'ilo'oo, “Tafe'ua, ma 'ubulana ni gule'e lefu te'efou 'i Judea, ngaia 'e talai kuta no'o na ta'a lo'oo 'ania kwaifa'ananaunga aana. Ngaia 'e 'ita mai 'i Galili leleka maka nigi no'o 'i lo'oo.”
5 Mas eles insistiam cada vez mais, dizendo: Alvoroça o povo ensinando por toda a Judeia, começando desde a Galileia até aqui.
6 Alata la Paelat 'e longoa ni 'ola lo'oori, ngaia ka orisiga maka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma nga wane lo'oo 'e leka mai fa'asia 'i Galili?”
6 Então, Pilatos, ouvindo falar da Galileia, perguntou se aquele homem era galileu.
7 Ma alata ngaia 'e su'aai na'a la Jisas 'e leka mai fa'asia nga gule'e lefu lo'oo la Herod 'e ba'ita fafia, ngaia ka kwatea kau la Jisas te'ala Herod. Tofuna la Herod ngaia 'e to'oru la'u mola 'i Jerusalem na alata no'ona.
7 E, sabendo que era da jurisdição de Herodes, remeteu-o a Herodes, que também, naqueles dias, estava em Jerusalém.
8 Ma alata la Herod 'e agasia la Jisas, ngaia ka aile'a ba'ita, tofuna ngaia 'e longoa nga alafuunga suria, ma ka mamania maka aburu no'o mai fana 'ani agasia. Ma ngaia 'e siria agasilana la Jisas fana ngaia 'ani agea nga 'ola ni 'alefosilai.
8 E Herodes, quando viu a Jesus, alegrou-se muito, porque havia muito que desejava vê-lo, por ter ouvido dele muitas coisas; e esperava que lhe veria fazer algum sinal.
9 La Herod ngaia 'e orisia ni 'ola 'e aula aana. Tafe'ua, mala Jisas 'ame lamadu'aa mola ni kwaiorisinga aana.
9 E interrogava-o com muitas palavras, mas ele nada lhe respondia.
10 Ma ni fataabu ba'ita lo'oo ma nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses gila ula la'u 'i no'ona, ma gila ka aole'ekwala fafia la Jisas.
10 E estavam os principais dos sacerdotes e os escribas acusando-o com grande veemência.
11 Ma la Herod fe'enia nga ta'a ni fununga aana, gila doo ana la Jisas, ma gila ka fata ngadaa la'u mola. Ma gila ka fa'aruufia 'ania nga ruu 'e tekwa 'e le'a 'ilaka'u nga Kiingi, ma gila ka orite'enia la'u te'ala Paelat.
11 E Herodes, com os seus soldados, desprezou-o, e, escarnecendo dele, vestiu-o de uma roupa resplandecente, e tornou a enviá-lo a Pilatos.
12 Mai ngaia 'ita na maa'e gani lo'oo, la Herod mala Paelat gaa'a gala bi'i lado fana kwaimaanga la'u. 'I na'o, gaa'a nga rua wane gala marimae lo'oo.
12 E, no mesmo dia, Pilatos e Herodes, entre si, se fizeram amigos; pois, dantes, andavam em inimizade um com o outro.
13 La Paelat ka ogua ni fataabu ba'ita, ma nga ta'a na'ona'o lo'oo, ma nga ta'a te'efou.
13 E, convocando Pilatos os principais dos sacerdotes, e os magistrados, e o povo, disse-lhes:
14 Ma ka fata 'ilo'oo faga, “Mooru moru kwatea mai nga wane lo'oo te'agu, ma moru iiria ngaia 'e talai ta'a te'efou 'e kuta fa'asia nga lo'onga suria wane ba'ita lo'oo 'i Rom. Moru aga madi, nau ku orisia 'i na'o mooru, mai nau ku 'ame daria mola te'efuta rianga ana fe'enia ni 'ola lo'oo moru geusia fafia.
14 Haveis-me apresentado este homem como pervertedor do povo; e eis que, examinando-o na vossa presença, nenhuma culpa, das de que o acusais, acho neste homem.
15 Ma la Herod 'ame daria la'u mola ta rianga ana, ngaia na'a ngaia 'e orite'enia la'u mola mai te'adauru. Nga wane lo'oo 'ame agea no'o ta 'ola 'e ria fani ngaia 'ani mae.
15 Nem mesmo Herodes, porque a ele vos remeti, e eis que não tem feito coisa alguma digna de morte.
16 Ngaia lo'oo, 'inau taku kwatea kau fana 'agila labusia sui ma 'inau taku bi'i rubea.”
16 Castigá-lo-ei, pois, e soltá-lo-ei.
17 Na nga Fafangalaa na Tala Riunga aaga, la Paelat 'e rubea te'e wane ne'e nana'i 'i 'ubulana lokafu fana nga Jiu, tofuna nga falafala aaga 'e 'ilo'oo no'o.
17 E era-lhe necessário soltar-lhes um detento por ocasião da festa.
18 Tafe'ua, ma gila te'efou gila o'omae ma gila ka 'ilo'oo, “Kwa'ia wane no'ona 'ani mae! Ma 'i'oo ko rubea mai la Barabas fameeru!”
18 Mas toda a multidão clamou à uma, dizendo: Fora daqui com este e solta-nos Barrabás.
19 La Barabas gila arua 'ubulana nga lokafu tofuna ngaia 'e etaa nga fununga ba'ita fe'enia 'i Rom, ma ngaia ka kwa'ia ta'a.
19 Barrabás fora lançado na prisão por causa de uma sedição feita na cidade e de um homicídio.
20 La Paelat ngaia 'e siria 'ani rubea la Jisas, ma ngaia ka orisia la'u kau nga ogunga lo'oo.
20 Falou, pois, outra vez Pilatos, querendo soltar a Jesus.
21 Tafe'ua, ma gila leka 'ania o'omaenga ma gila ka fata 'ilo'oo, “Moru kwa'ia 'ani mae! Moru mudu'ia na nga 'ai folo!”
21 Mas eles clamavam em contrário, dizendo: Crucifica- o! Crucifica-o!
22 Ma la Paelat ka fata 'ilo'oo la'u faga na oruna alata, “Nga rianga ngai taa lo'oo ngaia 'e agea? Nau ku 'ame daria mola nga 'ola ne'e agea fana 'ani maeria. Ngaia na'a, nau taku kwatea mola kau fana 'agila labusia mola, sui ma 'inau kua rubea, ma ngaia ka leka mola kau.”
22 Então, ele, pela terceira vez, lhes disse: Mas que mal fez este? Não acho nele culpa alguma de morte. Castigá-lo-ei, pois, e soltá-lo-ei.
23 Gwae 'ino'ona ma, gila o'omae ma gila ka su'usu'u fana 'agila mudu'ia la Jisas na 'ai folo. Ma nga o'omaenga aaga 'e riufia no'o.
23 Mas eles instavam com grandes gritos, pedindo que fosse crucificado. E os seus gritos e os dos principais dos sacerdotes redobravam.
24 Ngaia na'a, la Paelat ka kwatea no'o nga 'ola na'a gila su'usu'u fai.
24 Então, Pilatos julgou que devia fazer o que eles pediam.
25 Sui ma ngaia ka rubea la Barabas, nga wane laka'u gila arua 'i 'ubulana lokafu suria ngaia 'e etaa nga fununga ba'ita ma nga kwa'ilana ta'a, tofuna ngaia nga wane laka'u gila siria. Sui ma la Paelat ka kwatea no'o la Jisas faga, tofuna ngaia na'a kwaisiriinga aaga.
25 E soltou-lhes o que fora lançado na prisão por uma sedição e homicídio, que era o que pediam; mas entregou Jesus à vontade deles.
26 Ma nga ta'a ni fununga lo'oo, gila ka talaia no'o la Jisas fana nga maenga. Ma alata gila leka mola kau, gila ka daria te'e wane lo'oo latana la Saemon, fa'asia nga fanua 'i Saerin. Ngaia 'e leka mai ma ka ru'u 'ubulana fanua 'i Jerusalem fa'asia nga lefu mai gula 'i maa. Ma gila ka arua no'o nga 'ai folo 'i goulolona ma gila ka su'unge'enia fana 'ani ngaria 'i burina la Jisas.
26 E, quando o iam levando, tomaram um certo Simão, cireneu, que vinha do campo, e puseram-lhe a cruz às costas, para que a levasse após Jesus.
27 Ma nga oguogunga ba'ita gila ka leka no'o 'i burina. Ma tani fu'igeni 'i 'ubulana nga ogunga lo'oo gila o'omae, ma gila ka aanisia.
27 E seguia-o grande multidão de povo e de mulheres, as quais batiam nos peitos e o lamentavam.
28 La Jisas 'e bu'ota'i te'aga ma ka fata 'ilo'oo, “Fu'igeni 'i Jerusalem! Mooru sia aanisi nau mola. Moru aanisi 'amooru 'i talamooru, ma nga ru'uru'ua 'amooru.
28 Porém Jesus, voltando-se para elas, disse: Filhas de Jerusalém, não choreis por mim; chorai, antes, por vós mesmas e por vossos filhos.
29 Tofuna fe'e gani te'e nigi mai na ta'a tagila fata 'ilo'oo, ‘Aile'anga fana nga fu'igeni na'a gila 'aiwane, ma nga fu'igeni na'a gila 'ame fa'afuta ma gila 'ame fa'asusuana wela!’
29 Porque eis que hão de vir dias em que dirão: Bem-aventuradas as estéreis, e os ventres que não geraram, e os peitos que não amamentaram!
30 Ma alata no'ona nga ta'a te'efou tagila fata 'ilo'oo fana nga tale'e iile, ‘Moru 'esia mooru mai fafi 'ameeru.’ Ma tagila fata 'ilo'oo fana nga busu, ‘Moru aofo mai fafi 'ameeru.’
30 Então, começarão a dizer aos montes: Caí sobre nós! E aos outeiros: Cobri-nos!
31 Lauta gila agea ni 'ola 'ilo'oo agu, nga wane na'a ku odo mola, tagila agea ni 'ola ne'e ria 'e iiki famooru ta'a na'a moru to'o na rianga.”
31 Porque, se ao madeiro verde fazem isso, que se fará ao seco?
32 Ma gila ka ngaria la'u mola rua fofolo beri lo'oo, fana nga kwa'ilaga fe'enia la Jisas.
32 E também conduziram outros dois, que eram malfeitores, para com ele serem mortos.
33 Ma alata gila nigi na lefu lo'oo gila fa'alata 'ania “Nga Gouna Wane 'e Mae,” gila ka mudu'ia la Jisas na nga 'ai folo. Ma nga rua fofoloberi laka'u, gila ka mudu'ia gaa'a la'u mola na rua 'ai folo ngaa'i, wane ngaa'i na gula le'a ala Jisas, ma wane ngaa'i na gula moori ana.
33 E, quando chegaram ao lugar chamado a Caveira, ali o crucificaram e aos malfeitores, um, à direita, e outro, à esquerda.
34 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Ma'ana, 'oi 'olafanataa aaga, tofuna gila bobolosia 'olataa na gila agea.”Gila kwa'ia la Jisas na aifolo.|alt="Jesus on cross" src="lb00324b.tif" size="col" loc="incorrect picture should be LB00324c" copy="LB" ref="23:34"
34 E dizia Jesus: Pai, perdoa-lhes, porque não sabem o que fazem. E, repartindo as suas vestes, lançaram sortes.
35 Alata nga ta'a na'a gila ula 'i no'ona gila aga mola suria ma ni wane na'ona'o 'i Jiu no'ona, gila ka doodoo mola 'ania ma gila ka 'ilo'oo, “Ngaia 'e fa'amooria nga ta'a matari. Lauta ngaia na'a nga Kraes, nga wane na'a God ngaia 'e firia no'o, ngaia 'e to'omia 'ani fa'amooria ngaia 'i talana.”
35 E o povo estava olhando. E também os príncipes zombavam dele, dizendo: Aos outros salvou; salve-se a si mesmo, se este é o Cristo, o escolhido de Deus.
36 Ma ni wane ni fununga no'ona, gila ka doo la'u mola ana, ma gila ka leka kau te'ana, ma gila ka kwatea nga waeni sisika 'e ukwala fana.
36 E também os soldados escarneciam dele, chegando-se a ele, e apresentando-lhe vinagre,
37 Ma gila ka fata 'ilo'oo, “Lauta 'i'oo nga kiingi na ta'a 'i Jiu, 'oi fa'amoori'o 'i talamu!”
37 e dizendo: Se tu és o Rei dos judeus, salva-te a ti mesmo.
38 Ma gila ka giria nga alafuunga 'ilo'oo 'i gouna nga 'ai folo, “Ngaia no'o na'a nga kiingi 'i Jiu.”
38 E também, por cima dele, estava um título, escrito em letras gregas, romanas e hebraicas: Este é O Rei dos Judeus .
39 Ma te'e wane na rua wane laka'u gila mudu'ia gaa'a fe'enia la Jisas, ngaia ka fata sifo ana maka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma 'i'oo no'o na Kraes? 'Oi fa'amoori'o 'i talamu mai amee'e la'u mola!”
39 E um dos malfeitores que estavam pendurados blasfemava dele, dizendo: Se tu és o Cristo, salva-te a ti mesmo e a nós.
40 Tafe'ua, nga ruana wane ngaia 'e iila fana maka fata 'ilo'oo, “'lno'ona ma 'i'oo 'ame ma'unia mola kwa'ikwa'inga na God welakau? Goru toto'o te'efou no'o, tofuna gila kwatea mola te'e kwa'ikwa'inga fadauru.
40 Respondendo, porém, o outro, repreendia-o, dizendo: Tu nem ainda temes a Deus, estando na mesma condenação?
41 Mai 'adaa'a lo'oo, nga kwa'ikwa'inga lo'oo 'e odo no'o lo'oo, tofuna goru ngaria no'o 'i maana ni 'ola 'e ria lo'oo golo agea. Tafe'ua, ma ngaia 'ame agea no'o ta 'ola 'e ria.”
41 E nós, na verdade, com justiça, porque recebemos o que os nossos feitos mereciam; mas este nenhum mal fez.
42 Mai ngaia ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Jisas, 'oi madafi nau alata 'i'oo Kiingi.”
42 E disse a Jesus: Senhor, lembra-te de mim, quando entrares no teu Reino.
43 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Nau 'aku iiria nga 'ola kwala'imori famu, tala'ina 'i'oo to'o nana'i fe'eni nau 'i Langi.”
43 E disse-lhe Jesus: Em verdade te digo que hoje estarás comigo no Paraíso.
44 Ngaia 'e nigi 'i 'ubulana dalototo'o na gani, nga sina 'e mae, ma garigaria afirina lefu lo'oo te'efou ka logo no'o, leleka maka nigi na oruna mae 'ola na sisina 'e laulafi.
44 E era já quase a hora sexta, e houve trevas em toda a terra até à hora nona,
45 Ma nga ruu ba'ita lo'oo 'e to'ofonosia nga gula 'ola ne'e abu 'e iiki 'i 'ubulana nga 'Ifi Abu na God ka gaa 'ania rua gule'e 'ola te'efou.
45 escurecendo-se o sol; e rasgou-se ao meio o véu do templo.
46 Ma la Jisas ngaia ka o'omae ba'iba'ita maka fata 'ilo'oo, “Ma'ana, nau ku kwatea no'o kau nga mangogu famu.” Ngaia 'e fata 'ilo'oo 'e sui mola, ma ngaia ka mae no'o.
46 E, clamando Jesus com grande voz, disse: Pai, nas tuas mãos entrego o meu espírito. E, havendo dito isso, expirou.
47 Ma te'e wane na'ona'o na wane ni fununga lo'oo ngaia 'e agasia ni 'ola lo'oori, ma ngaia ka baatafea God maka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'e kwala'imori, ngaia nga wane 'e odo!”
47 E o centurião, vendo o que tinha acontecido, deu glória a Deus, dizendo: Na verdade, este homem era justo.
48 Ma alata nga ta'a lo'oo te'efou gila ogu, ma gila ka bubunia, gila agasia maenga ala Jisas 'e sui, gila te'efou gila ori no'o fani fanua aaga. Ma gila ka fida 'i fu'ufu'uga fana faate'enilana nga kwaimanadainga aaga.
48 E toda a multidão que se ajuntara a este espetáculo, vendo o que havia acontecido, voltava batendo nos peitos.
49 Ma nga ta'a lo'oo te'efou na'a gila su'ana la Jisas, fe'enia nga fu'igeni no'ona gila leleka 'i burina fa'asia 'i Galili, gila ula lalau no'o mai, ma gila ka agasia ni 'ola lo'oo 'e lau te'efou.
49 E todos os seus conhecidos e as mulheres que juntamente o haviam seguido desde a Galileia estavam de longe vendo essas coisas.
50 — ausente —
50 E eis que um homem por nome José, senador, homem de bem e justo
51 — ausente —
51 (que não tinha consentido no conselho e nos atos dos outros), natural de Arimateia, cidade dos judeus, e que também esperava o Reino de Deus,
52 Ngaia ka leka no'o te'ala Paelat, maka soea nga nonina la Jisas, ma la Paelat ka alamia no'o fana.
52 este, chegando a Pilatos, pediu o corpo de Jesus.
53 Ma ngaia ka lafua no'o nonina la Jisas, maka 'afua no'o 'ania nga 'abale'e ruu kwakwao'a. Ma ngaia ka arua no'o 'i 'ubulana nga giru gwa'u fooru fana kwaiatolana ta'a 'e mae na'a gila takwea 'i 'ubulana nga fou ba'ita na te'efuta wane mae gila 'ame kwaitoa 'ua ai.
53 E, havendo-o tirado, envolveu-o num lençol e pô-lo num sepulcro escavado numa penha, onde ninguém ainda havia sido posto.
54 Ma fe'e gani lo'oo nga Fraede, nga gani fana sasaringa fana Sabat. Nga gani na mamalonga, 'e galangi nigi no'o mai.
54 E era o Dia da Preparação, e amanhecia o sábado.
55 Nga fu'igeni na'a gila leleka mai burina la Jisas fa'asia 'i Galili gila leka la'u mola fe'enia la Josef. Ma gila ka agasia no'o nga giru gwa'u na gila arua la Jisas 'i 'ubulai.
55 E as mulheres que tinham vindo com ele da Galileia seguiram também e viram o sepulcro e como foi posto o seu corpo.
56 Sui ma gila bi'i ori 'i 'ifi, ma gila ka sasaria no'o nga waiwai ma ni 'ola ne'e si'ini 'e le'a fana nga 'usulai 'ania nonina la Jisas. Ma nga gani na Sabat gila ka mamalo no'o, 'ilaka'u nga Tagi ala Moses 'e iiria.
56 E, voltando elas, prepararam especiarias e unguentos e, no sábado, repousaram, conforme o mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.