Lucas 20
Fatalana God (KWD) vs NAA
1 Na te'e gani ngaa'i, la Jisas 'e fa'ananaua ta'a 'i 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma ngaia ka kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo. Ma nga alata lo'oo, ni fataabu ba'ita ma ni ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, ma tani ta'a na'ona'o ngaa'i la'u, gila leka mai te'ala Jisas.
1 Aconteceu que, num daqueles dias, estando Jesus a ensinar o povo no templo e a evangelizar, chegaram os principais sacerdotes e os escribas, juntamente com os anciãos,
2 Ma gila ka orisia 'ilo'oo, “Nga tegelangaa ngai taa lo'oo 'i'oo to'o ai fana nga agelana ni 'ola lo'oo te'efou? Ma ni dai lo'oo 'e kwatea nga tegelangaa lo'oo famu?”
2 e lhe perguntaram: — Diga-nos com que autoridade você faz estas coisas? Ou quem lhe deu esta autoridade?
3 La Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Nau taku orisia mooru madi suria te'e 'ola.
3 Jesus respondeu:
4 Kiu, 'amooru moru kwairii madi te'agu, nga tegelangaa lo'oo la Jon 'e to'o ai fana nga naruabunga, ngaia 'e 'ita mai fa'asia 'i fai? Ngaia 'ita mai fa'asia God, 'amoe ma ngaia 'e 'ita mola mai na ta wane ngaa'i?”
4 O batismo de João era do céu ou dos homens?
5 Ma gila ka kwaiorisia 'i laloaga kwairiu ma gila ka 'ilo'oo, “'Olataa lo'oo tagoru iiria? Lauta 'agoru lamadu'aa 'ilo'oo, ‘Fa'asia God,’ ma ngaia te'e fata 'ilo'oo, ‘Kwe fu'uwane ma fe'ua lo'oo 'e 'ato 'amooru fito'o ala Jon?’
5 Então discutiram entre si: — Se dissermos: “Do céu”, ele dirá: “Por que não acreditaram nele?”
6 Ma 'ame le'a fana 'agoru fata 'ilo'oo la'u mola, ‘Ngaia 'e 'ita mai fa'asia nga ta'a ngaa'i’, nga ta'a lo'oo tagila 'uia dauru 'ania fou, ma tagila kwa'i adauru, tofuna gila fito'o ala Jon ngaia nga profet la'u mola.”
6 Mas, se dissermos: “Dos homens”, o povo todo nos apedrejará, porque está convicto de que João era profeta.
7 Sui, ma gila ka lamadu'aa la Jisas ma gila ka fata 'ilo'oo, “Meeru meru 'ame su'a mola ai.”
7 Por fim, responderam que não sabiam de onde era.
8 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo la'u faga, “Ngaia 'e 'ato 'aku kwairii te'amooru na nga tegelangaa 'uta'i lo'oo 'inau ku agea 'ania ni 'ola lo'oo.”
8 E Jesus lhes disse:
9 'Iburina, la Jisas ka kwairii la'u faga 'ania te'e tarifulaa maka 'ilo'oo, “Te'e alata ngaa'i, te'e wane ngaia 'e kirua te'e langa'a, ma ngaia ka arua tani wane ni taunga'inga 'agila aga suria langa'a lo'oo. Ma wane ba'ita na langa'a lo'oo ka leka no'o na fanua lalau, maka 'ato 'ani ori 'aferu mai.
9 A seguir, Jesus passou a contar ao povo esta parábola:
10 Alata nga langa'a no'ona 'e suka, wane ba'ita lo'oo ngaia ka alea te'e wane ni taunga'inga aana, madi fana 'ani ngaria mai tani lode'e 'ola 'ai na'a ngaia 'e kirua 'ubulana langa'a no'ona. Tafe'ua, ma alata wane ni taunga'inga lo'oori 'e nigi 'ubulana langa'a lo'oo, ni wane ni taunga'inga lo'oo gila aga suria langa'a lo'oo aana, gila kwa'ia, sui ma gila ka orite'eni tago ana te'ana wane ba'ita aana.
10 No devido tempo, mandou um servo aos lavradores para que lhe dessem do fruto da vinha. Mas os lavradores, depois de espancá-lo, o despacharam de mãos vazias.
11 Ma nga wane ba'ita lo'oo ka kwatea la'u ruana wane ni taunga'inga. Tafe'ua, ma ni wane ni taunga'inga na'a gila aga suria langa'a lo'oo aana, gila me'e kwa'ia la'u mola, ma gila ka fata ngadaa mola ma gila ka orite'eni tago la'u mola ana.
11 Em vista disso, enviou-lhes outro servo, mas também a este espancaram e, depois de insultá-lo, despacharam de mãos vazias.
12 Lo'oo, wane ba'ita lo'oo ka kwatea la'u oruna wane ni taunga'inga aana, ma gila ka kwa'ia la'u mola, ma gila ka 'ui 'ania fa'asia lefu lo'oo.
12 Mandou ainda um terceiro; também a este, depois de feri-lo, expulsaram.
13 'Iburina, nga wane ba'ita lo'oo ka manata 'ilo'oo, ‘Nga 'olataa lo'oo taku agea? Nau taku kwatea no'o nga wela wane lo'oo agu na 'inau ku kwaimaange'enia 'e iiki. Ma ngaia na'a, ni wane ni taunga'inga na gila aga suria langa'a no'ona, tagila iiri ba'ita ana.’
13 Então o dono da vinha disse: “Que farei? Enviarei o meu filho amado; talvez o respeitem.”
14 Ma alata ni wane ni taunga'inga, gila agasia nga wane lo'oori, gila ka fata 'ilo'oo 'i laloaga kwairiu, ‘Ngaia na wela kwala'imori na wane ba'ita laka'u lo'oo, ma ngaia te'e to'o na langa'a lo'oo. Goru kwa'ia 'ani mae fana 'agoru ngaria nga langa'a lo'oo.
14 — Mas, quando os lavradores viram o filho, começaram a discutir entre si: “Este é o herdeiro; vamos matá-lo, para que a herança seja nossa.”
15 Gila 'ui 'ania nga wane lo'oo fa'asia langa'a laka'u, ma gila ka kwa'ia maka mae no'o.”
15 E, lançando-o fora da vinha, o mataram.
16 “'Olataa na'a nga wane ba'ita na nga langa'a lo'oori te'e agea? Ngaia te'e nigi mai, ma te'e kwa'ia ta'a lo'oo 'agila mae te'efou. Sui ma ngaia te'e arua ta'a ngai matari fana 'agila aga suria nga langa'a lo'oo.”
16 Virá, exterminará aqueles lavradores e entregará a vinha a outros. Ao ouvir isto, disseram: — Que tal não aconteça!
17 Sui ma la Jisas ka aga tegela'a faga, maka fata 'ilo'oo, “Lauta 'amoe ma, 'olataa ne'e fa'aladamia alafuunga laka'u 'ubulana Girigiringa Abu laka'u 'e fata 'ilo'oo,
17 Mas Jesus, com o olhar fixo neles, disse:
18 “Ma ni dai ne'e 'esia fofona fou lo'oo, ngaia te'e taringingisi no'o. Ma lauta ni dai na fou lo'oo 'ani 'esia fafia, nga nonina te'e meme te'efou no'o.”
18 Todo o que cair sobre esta pedra ficará em pedaços; e aquele sobre quem ela cair ficará reduzido a pó.
19 Na alata lo'oo, ni fataabu ba'ita fe'enia nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, gila bi'i aga su'aai na la Jisas ngaia 'e alafuu 'ania tarifulaa lo'oo fana 'ani faate'enia na gila 'ame odo. Ma gila ka siria 'agila gemasia na alata no'ona, tafe'ua, ma gila ma'u mola suria nga ta'a lo'oo.
19 Naquela mesma hora, os escribas e os principais sacerdotes procuravam prender Jesus, porque entenderam que ele havia contado essa parábola contra eles; mas temiam o povo.
20 Ma ni wane na'ona'o te'efou gila ka irito'ona fana darilana ta me'e tafaa fana gemasilana la Jisas. Ma gila ka foria tani wane fana 'agila koto fana orisilana la Jisas tofuna gila siria 'agila koto fana ta 'ola ne'e 'ame odo, fana 'ani to'omia fana 'agila kwatea kau fana wane ba'ita 'i Rom ne'e aga suria gule'e lefu 'i Judea.
20 Eles passaram a vigiar Jesus. Enviaram espiões que se fingiam de justos para ver se o apanhavam em alguma palavra, a fim de entregá-lo à jurisdição e à autoridade do governador.
21 Gila nigi te'ana, ma gila ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, 'imeeru meru su'aai nga kwaifa'ananau amu ngaia 'e kwala'imori. Ma 'i'oo sia lado mola fe'enia te'efuta wane na 'olataa na'a gila manata suria. 'I'oo kwaifa'ananau mola suria kwala'imoringa suria kwaisiriinga na God fana nga ta'a te'efou.
21 Então lhe perguntaram: — Mestre, sabemos que o senhor fala e ensina corretamente e não se deixa levar pela aparência das pessoas, mas ensina o caminho de Deus segundo a verdade.
22 “Iiria mai fameeru, 'ilo'oo ma ngaia 'e odo mola fana 'ameeru kwatea bata na takisi fana wane ba'ita 'i Rom 'amoe 'uta'i?”
22 É lícito pagar imposto a César ou não?
23 Ma la Jisas ka aga su'a mola na nga kotonga aaga, ma ngaia ka fata 'ilo'oo,
23 Mas Jesus, percebendo a artimanha deles, respondeu:
24 “Faate'enia madi mai te'e fe'e seleni fagu.” Ma alata gila ngaria mai te'e fe'e seleni te'ana, ngaia 'e orisiga maka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma nununa ni dai lo'oo ngai na seleni lo'oo? Ma nga latana ni dai lo'oo ngai ai?”
24 — Mostrem-me um denário. De quem é a figura e a inscrição? Eles responderam: — De César. Então Jesus lhes disse:
25 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Lauta 'ino'ona, tamooru kwatea fana nga wane ba'ita 'i Rom nga 'ola aana, ma tamooru ka kwatea la'u mola nga 'ola na God fana God.”
25 — Pois deem a César o que é de César e a Deus o que é de Deus.
26 Ma gila ka nana'i aloalo, tofuna gila 'alefo ba'ita na lamadu'aanga ala Jisas. Ma gila 'ame to'omia no'o fana 'agila daria ta 'ola 'e kuta na la Jisas 'e iiria te'ana ta'a te'efou.
26 Não puderam apanhá-lo em palavra alguma diante do povo; e, admirados da sua resposta, calaram-se.
27 Sui ma tani Sadusi gila leka mai te'ala Jisas. Ni Sadusi lo'oo na'a gila iiria nga ta'a gila sia tata'e la'u fa'asia nga maenga. Ma gila ka orisia la Jisas ma gila ka fata 'ilo'oo,
27 Chegando alguns dos saduceus, que dizem não haver ressurreição,
28 “Wane ni kwaifa'ananaunga, la Moses ngaia 'e giria nga tagi fadauru maka fata 'ilo'oo, ‘Lauta ta wane ngaia 'e mae, ma nga noni aana 'e momoori mola 'ua, ma ngaia 'ame to'o na te'efuta wela, nga wane gala futa te'e feea la'u mola nga me'e nao lo'oori, fana 'agala to'o na wela fana 'ani orite'enia orioritana.’
28 perguntaram a Jesus: — Mestre, Moisés nos deixou escrito que, se um homem casado morrer sem deixar filhos, o irmão desse homem deve casar com a viúva e gerar descendentes para o falecido.
29 “Te'e alata ngaa'i, fiu waiasina gila nana'i. Ma nga wane nga 'i na'o 'e feea geni, ma gala 'ame arua mola 'ua ta wela, ma wane lo'oo ka mae mola.
29 Ora, havia sete irmãos: o primeiro casou e morreu sem filhos;
30 “Ma nga ruana wane ka feea la'u nga me'e nao lo'oo, ma ngaia ka mae la'u mola.
30 o segundo
31 Sui ma oruna wane ka 'ino'ona la'u mola. Ma ka 'ino'ona la'u mola fana ni wane ngai burina te'efou. Nga fiu waiasina lo'oo te'efou, gila feea noni lo'oo, ma gila 'ame to'o no'o na te'efuta wela, ma gila mae te'efou no'o.
31 e o terceiro também casaram com a viúva, e assim foi com os sete. Todos morreram sem deixar filhos.
32 Ma 'ita'ilai, noni lo'oo 'e mae la'u mola.
32 Por fim, morreu também a mulher.
33 'Ilo'oo ma, nga gani na'a God te'e tata'ea ta'a na'a gila mae no'o fa'asia maenga, ni dai aaga na'a nga noni aana te'e lau? 'I'oo su'aai nga fiu waiasina lo'oo te'efou laka'u gila feea noni lo'oo.”
33 Portanto, na ressurreição, de qual deles a mulher será esposa? Porque os sete casaram com ela.
34 Ma la Jisas ngaia 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Alata lo'oo, nga ta'a wane ma nga ta'a geni, gila fuageni ma gila baiwane.
34 Jesus respondeu:
35 Tafe'ua, ma nga alata ngai mai na'oda, nga wane ma nga noni na gila to'omia tata'enga fa'asia nga maenga, ma gila ka to'o no'o na nga mooringa firi 'i Langi, gila sia fuageni la'u ma gila sia baiwane la'u
35 mas os que são considerados dignos de alcançar a era vindoura e a ressurreição dentre os mortos não casam, nem se dão em casamento.
36 tofuna gila tagila 'ilaka'u nga enselo ma gila sia mae la'u. Gila ni wela na God no'o, tofuna gila tata'e no'o fa'asia nga maenga.
36 Pois não podem mais morrer, porque são iguais aos anjos e são filhos de Deus, sendo filhos da ressurreição.
37 “Lo'oo, ma nga girigiringa ala Moses 'e fa'awatagaa no'o fadauru na'a nga ta'a 'e mae tagila moori la'u mola. Tofuna alata God ngaia 'e faate'enia fala Moses nga eele ne'e nulafia 'ai sisika laka'u, la Moses ngaia 'e fa'alata 'ania God, ‘God na'a la Ebraham, ma la Aesak, ma la Jekob gila fo'asia 'ua.’
37 E que os mortos ressuscitam, Moisés o indicou no trecho referente à sarça, quando afirma que o Senhor é o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó.
38 Ngaia 'e fa'aladamia 'ilo'oo: Tani ta'a na'a gila mae no'o, gila fo'asia 'ua mola nga God, tofuna gila moori 'ua fe'enia.”
38 Ora, Deus não é Deus de mortos, e sim de vivos; porque para ele todos vivem.
39 Ma tani wane laloana nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses gila fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, nga lamadu'aanga amu 'e le'a 'e iiki!”
39 Então alguns dos escribas disseram: — Boa resposta, Mestre!
40 Ma gila ma'u no'o fana kwaiorisinga la'u.
40 E não ousaram mais fazer perguntas a Jesus.
41 Sui ma la Jisas ka daiorisiga 'ilo'oo, “Fe'ua, na'a gila iiria nga Kraes na'a alakwa na nga fufutanga ala Defete?
41 Mas Jesus lhes perguntou:
42 La Defete laka'u 'e fata 'ilo'oo 'ubulana Girigiringa Abu na Sam,
42 Pois o próprio Davi afirma no Livro dos Salmos:
43 mamania alata 'inau 'akui arua marimae amu te'efou 'ani lo'o suri'o.’
43 até que eu ponha
44 “La Defete no'o 'i talana lo'oo ngaia 'e iiria nga Kraes 'ania nga ‘Alafa.’ Ngaia no'o, nga Kraes, ngaia 'amoe mola nga alakwa na fufutanga ala Defete. Ngaia nga Alafa aana la'u mola.”
44 — Portanto, Davi o chama de Senhor. Então como ele pode ser filho de Davi?
45 Alata ta'a 'e aula gila gwaalongo, la Jisas ka fata 'ilo'oo fana ni wane ni lelekanga aana,
45 Quando todo o povo estava ouvindo, Jesus disse aos seus discípulos:
46 “Moru 'abelo 'ania mooru fa'asia ni Wane ni Kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses suria gila siria lekanga fe'enia ruu girigiri'a tekwa. Ma gila ka siria 'e iiki fana nga ta'a te'efou 'agila fa'aba'itaga, ma 'agila baatafega 'i maana uusi'a. Ma gila siria to'orunga 'i na'ona gula ne'e taringa'i na to'orunga 'ubulana 'ifi ni fo'anga na Jiu te'efou, ma nga gula 'e le'a alata na fafangalaa.
46 — Cuidado com os escribas, que gostam de andar com vestes talares e muito apreciam as saudações nas praças, as primeiras cadeiras nas sinagogas e os primeiros lugares nos banquetes.
47 Tafe'ua, ta'a lo'oo gila beria nga 'ifi ma ni 'ola na ni me'e nao gila to'o ai. Ma gila ka fo'a 'e tekwa, fana nga ta'a 'agila baatafega. Kiu, nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, kwa'ikwa'inga aaga te'e ria maka ba'ita!”
47 Eles devoram as casas das viúvas e, para o justificar, fazem longas orações. Estes sofrerão juízo muito mais severo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.