Lucas 19

Fatalana God (KWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 La Jisas ngaia 'e nigi maka riu 'ubulana fanua 'i Jeriko.
1 Jesus entrou em Jericó e atravessava a cidade.
2 Ma te'e wane na'ona'o na ta'a ni gonilana bata na takisi 'ino'ona, latana la Sakeasi, ngaia wane dari'ola'a 'e iiki.
2 Havia ali um homem rico chamado Zaqueu, chefe dos cobradores de impostos.
3 Ma ngaia ka su'usu'u 'e iiki fana agasilana la Jisas. Tafe'ua, ma ngaia 'e 'ato, tofuna 'i ngaia wane 'e ko'uko'uta mola, ma 'e 'ato fana 'ani agasia la Jisas suria nga ogunga lo'oo gila to'o'usia.
3 Tentava ver Jesus, mas era baixo demais e não conseguia olhar por cima da multidão.
4 Ma ngaia ka totola no'o kau 'i na'o na ogunga lo'oo, ma ka fane 'i gouna te'e 'ai na'a gila fa'alata 'ania Sikomo, fana 'ani agasia la Jisas alata ngaia leka mai suria nga tala lo'oo.
4 Por isso, correu adiante e subiu numa figueira-brava, no caminho por onde Jesus passaria.
5 Alata la Jisas 'e nigi na lefu lo'oo, ngaia 'e aga kau 'ala'a 'i gouna 'ai no'ona, maka agasia la Sakeasi, ma ka fata 'ilo'oo fana, “Sakeasi, sifo 'aferu mai, nau taku to'oru 'i 'ifi amu tala'ina lo'oo.”
5 Quando Jesus chegou ali, olhou para cima e disse: “Zaqueu, desça depressa! Hoje devo hospedar-me em sua casa”.
6 La Sakeasi ka aile'a ba'ita, ma ka sifo 'afe'aferu mai, maka kwaloa no'o la Jisas 'ubulana 'ifi aana.
6 Sem demora, Zaqueu desceu e, com alegria, recebeu Jesus em sua casa.
7 Nga ta'a te'efou gila agasia 'ola lo'oo, ma gila ka ngu'ungu'u no'o burina, ma gila ka 'ilo'oo, “La Jisas 'e leka no'o fana 'ani nana'i fe'enia nga wane 'e ria lo'oo.”
7 Ao ver isso, o povo começou a se queixar: “Ele foi se hospedar na casa de um pecador!”.
8 Ma la Sakeasi 'e ula, maka fata 'ilo'oo fana nga Alafa la Jisas, “Alafa, nau taku kwatea nga gule'e 'ola na 'ola'angaa agu fana nga ta'a na gila galafa'a. Ma 'inau taku du'u fai alata fana ta'a na 'inau ku ngaria ni 'ola fa'asiga.”
8 Enquanto isso, Zaqueu se levantou e disse: “Senhor, darei metade das minhas riquezas aos pobres. E, se explorei alguém na cobrança de impostos, devolverei quatro vezes mais!”.
9 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Tala'ina lo'oo, God 'e fa'amooria no'o nga to'orunga amu, tofuna 'i'oo tagoto'o na God 'ilaka'u nga wawarifu dauru la Ebraham.
9 Jesus respondeu: “Hoje chegou a salvação a esta casa, pois este homem também é filho de Abraão.
10 'Inau, nga Wela na Wane, nau ku leka mai fana kwailonga 'ofia nga ta'a gila foo fana 'aku fa'amooriga la'u.”
10 Porque o Filho do Homem veio buscar e salvar os perdidos”.
11 Nga ogunga ba'ita lo'oo gila gwaalongo 'i suria 'olataa te'efou na la Jisas 'e alafuu 'i suria. Tofuna ngaia 'e nigi no'o galangia 'i Jerusalem, ngaia 'e iiria nga tarifulaa fana 'ani fa'aodoa manatalaga tofuna gila madafia fana foufoula ala God te'e lau mai 'afe'aferu.
11 A multidão estava atenta ao que Jesus dizia. Então, como ele se aproximava de Jerusalém, contou-lhes uma parábola, pois o povo achava que o reino de Deus começaria de imediato.
12 Sui ma la Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Te'e wane ba'ita, ngaia 'e sasari fana 'ani leka te'ana nga Kiingi ba'ita na ngaia 'e to'oru lalau mai, fani ngaia 'ani orisia suria nga fofounga ma nga 'inato'onga fana alata ngaia 'ani ori kau fana gule'e lefu aana, ma ngaia ka Kiingi fana fanua lo'oo aana.
12 Disse ele: “Um nobre foi chamado a um país distante para ser coroado rei e depois voltar.
13 'Ina'o na ngaia bi'i leka, ngaia 'e soea mai akwale'e wane ni taunga'inga aana te'efou te'ana, 'ani kwatea nga bata ba'ita faga, maka fata 'ilo'oo, ‘Mooru taunga'inga 'ania bata lo'oo te'efou, fana 'aku to'o na tani bata la'u alata nau ku ori mai.’
13 Antes de partir, reuniu dez de seus servos e deu a cada um deles dez moedas de prata, dizendo: ‘Invistam esse dinheiro enquanto eu estiver fora’.
14 Tafe'ua, ni ta'a na wane ba'ita lo'oo, gila aga mani ana, ma gila ka alea tani wane fana 'agila alafuu fe'enia Kiingi ba'ita no'ona, suria gila 'ame siria no'o nga wane lo'oo 'ani Kiingi faga.
14 Seu povo, porém, o odiava, e enviou uma delegação atrás dele para dizer: ‘Não queremos que ele seja nosso rei’.
15 “Tafe'ua, ma Kiingi ba'ita 'e arua wane lo'oo ngaia 'ani Kiingi no'o faga. Alata ngaia ori mai, ngaia ka iiria fana wane ni taunga'inga aana, laka'u 'e kwatea bata faga, fana 'ani daria nga fita bata na gila daria la'u fe'enia nga bata laka'u aana 'e kwatea faga.
15 “Depois de ser coroado, ele voltou e chamou os servos aos quais tinha confiado o dinheiro, pois queria saber quanto haviam lucrado.
16 Nga wane eteeta ni taunga'inga aana 'e leka mai, maka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, 'inau ku daria nga akwale'e bata la'u fe'enia bata laka'u 'i'oo kwatea fagu.’
16 O primeiro servo informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu dez vezes a quantia recebida.
17 Ma wane ba'ita lo'oo ka fata 'ilo'oo fana, ‘'I'oo wane ni taunga'inga 'e le'a. Tofuna 'inau ku su'aai 'inau ku tagoto'o amu na 'ola sisika te'efou, 'ilo'oo nau taku arua 'i'oo to'o aga suria akwale'e maa'e fanua.’
17 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você é um bom servo. Foi fiel no pouco que lhe confiei e, como recompensa, governará dez cidades.’
18 Nga ruana wane ni taunga'inga ka leka mai ma ka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, nau ku daria nima bata la'u fe'enia nga bata laka'u 'i'oo kwatea fagu.’
18 “O servo seguinte informou: ‘Senhor, investi seu dinheiro, e ele rendeu cinco vezes a quantia recebida’.
19 Ma wane ba'ita lo'oo ka fata 'ilo'oo fana, ‘To'o aga suria nima maa'e fanua ngaa'i.’
19 “‘Muito bem!’, disse o rei. ‘Você governará cinco cidades.’
20 Ma nga oruna wane ni taunga'inga 'e leka la'u mai, maka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, bata laka'u amu te'efou laka'u nau ku ngaria, nau ku buta ngiringiri no'o fafia 'ania sisi'i ruu.
20 “O terceiro servo, porém, trouxe de volta apenas a quantia recebida e disse: ‘Senhor, escondi seu dinheiro para mantê-lo seguro.
21 'Inau ku ma'unge'eni'o suria 'i'oo wane 'i'oo 'inifou'u'u no'o. 'I'oo ngaria bata mola famu tofuna taunga'inga na ta'a matari, ma 'i'oo goni'i mola ni 'ola famu na lefu na 'i'oo 'ame kirua.’
21 Tive medo, pois o senhor é um homem severo. Toma o que não lhe pertence e colhe o que não plantou’.
22 Sui ma, wane ba'ita lo'oo bi'i fata 'ilo'oo fana, ‘'I'oo wane 'e taunga'i 'e ria. Nau taku sufa'o no'o 'ania alafuunga amu 'i talamu. 'I'oo iiria 'inau wane 'inifou'u'u no'o, ma 'inau nga wane ku ngaria mola 'ola na 'inau ku 'ame taunga'i ai, ma 'inau ku ngaria la'u mola nga foforinga na fangalaa fa'asia langa'a na ni ta'a ngaa'i.
22 “‘Servo mau!’, exclamou o senhor. ‘Suas próprias palavras o condenam. Se você sabia que sou homem severo, que tomo o que não me pertence e colho o que não plantei,
23 Lauta 'i'oo manata 'ilo'oo, 'uta'i na'a 'i'oo 'ame ngaria nga bata agu, 'ani 'oi arua 'ubulana lefu ni arulana bata, fana alata 'inau ku ori mai, 'aku ngaria la'u nga bata ngaa'i fe'enia?’
23 por que não depositou meu dinheiro? Pelo menos eu teria recebido os juros.’
24 No'ona mola wane ba'ita ngaia ka fata 'ilo'oo fana ni wane lo'oo gila ula 'i no'ona, ‘Mooru ngaria bata lo'oo fa'asia, ma mooru ka kwatea fana wane lo'oo 'e to'o na akwale'e bata.’
24 “Então, voltando-se para os outros que estavam ali perto, o rei ordenou: ‘Tomem o dinheiro deste servo e deem ao que tem dez moedas.
25 Gila ka fata 'ilo'oo, ‘Alafa, ngaia 'e to'o no'o na bata ba'ita!’
25 “‘Mas senhor!’, disseram eles. ‘Ele já tem dez!’
26 Ma wane ba'ita lo'oo 'e lamadu'aa maka 'ilo'oo, ‘Nau ku iiria famooru lauta ni dai ne'e taunga'i 'e le'a 'ania 'ola sisika, nau taku kwatea la'u ni 'ola 'e aula fana. Tafe'ua, ma ni dai ne'e 'ame taunga'i le'a 'ania nga 'ola sisika, nau taku ngaria mola ni 'ola sisika no'ona fa'asia.
26 “Então o rei respondeu: ‘Sim, ao que tem, mais lhe será dado; mas do que nada tem, até o que tem lhe será tomado.
27 Tafe'ua, ma fana marimae agu laka'u gila ma'asiri agu 'aku Kiingi faga, talaiga mai, ma moru ka kwa'iga 'i lo'oo 'i na'ogu.’”
27 E, quanto a esses meus inimigos que não queriam que eu fosse seu rei, tragam-nos aqui e executem-nos na minha presença’”.
28 'Iburina la Jisas 'e fata 'ilo'oo 'e sui mola, ngaia ka leka no'o kau 'i na'oga fani Jerusalem.
28 Depois de contar essa história, Jesus prosseguiu rumo a Jerusalém.
29 Ma alata ngaia 'e nigi no'o galangia fanua no'ona 'i Betefeis ma 'i Betani te'ana nga iile gila fa'alata 'i Olif, ngaia ka kwatea rua wane aana no'o 'i na'o, ma ka fata 'ilo'oo,
29 Quando chegou a Betfagé e Betânia, próximo ao monte das Oliveiras, enviou dois de seus discípulos.
30 “Molo leka na fanua loko'u. Ma alata molo nigi 'i no'ona, tamolo agasia te'e dongki. Gila gaua nga dongki no'ona, ma te'efuta wane 'ame fane 'ua 'i fofona. Tamolo rubea, ma molo talaia mai lo'oo.
30 “Vão àquele povoado adiante”, disse ele. “Assim que entrarem, verão amarrado ali um jumentinho no qual ninguém jamais montou. Desamarrem-no e tragam-no para cá.
31 Ma lauta ta wane 'ani orisi 'amoo'o, ‘Fe'ua na'a molo rubea nga dongki no'ona?’ Molo kwairii te'ana, ‘Nga Alafa 'e bo'obo'o fai.’”
31 Se alguém perguntar: ‘Por que estão soltando o jumentinho?’, respondam apenas: ‘O Senhor precisa dele’.”
32 Aia, rua wane lo'oo gala ka leka, ma gala ka daria, 'ilaka'u no'o la Jisas ngaia 'e iiria.
32 Eles foram e encontraram o jumentinho, exatamente como Jesus tinha dito.
33 Alata gala rubea nga dongki lo'oo, nga wane ne'e to'o na dongki lo'oo ka fata 'ilo'oo, “'Olataa lo'oo molo rubea nga dongki lo'oo fai?”
33 E, enquanto o desamarravam, seus donos perguntaram: “Por que estão soltando o jumentinho?”.
34 Gala fata 'ilo'oo, “Nga Alafa ngaia 'e bo'obo'o fai.”
34 Os discípulos responderam: “O Senhor precisa dele”.
35 Ma gala ka talaia no'o mai te'ala Jisas, ma gala ka arua nga ruu agaa'a 'i fofona bobouna nga dongki no'ona, ma gala ka boonia la Jisas, 'ani to'oru 'i fofona.
35 Então trouxeram o jumentinho e lançaram seus mantos sobre o animal, para que Jesus montasse nele.
36 Ma alata la Jisas 'e leka kau suria tala lo'oo, ta'a te'efou gila ka lafaate'enia nga ruu aaga suria tala no'ona, fani ngaia 'ani talau 'i fofona.
36 À medida que Jesus ia passando, as multidões espalhavam seus mantos ao longo do caminho diante dele.
37 Ma nga alata ngaia 'e nigi galangia 'i Jerusalem, nga lefu na'a tala lo'oo 'e sifo tori fana nga iile 'i Olif, nga ogunga ba'ita na fufu'ita'a aana gila ka eta fana baatafelana God 'ania nga o'omaenga ba'ita fafia ni 'ola ni 'alefosilai na gila agasia.
37 Quando ele chegou próximo à descida do monte das Oliveiras, seus seguidores começaram a gritar e a cantar enquanto o acompanhavam, louvando a Deus por todos os milagres maravilhosos que tinham visto.
38 Ma gila ka fata 'ilo'oo,
38 “Bendito é o Rei que vem em nome do Senhor! Paz no céu e glória nas maiores alturas!”.
39 Ma tani Farasii gila ngai no'ona la'u mola, gila ka fata 'ilo'oo fala Jisas, “Wane kwaifa'ananaunga, 'oi fata fana fufu'iwane laka'u amu te'efou, 'agila to'oru aloalo.”
39 Alguns dos fariseus que estavam entre a multidão disseram: “Mestre, repreenda seus seguidores por dizerem estas coisas!”.
40 Ma la Jisas ka du'aga maka 'ilo'oo, “Nau ku iiria famooru, lauta gila to'oru aloalo, nga fou lo'oo te'efou tagila baatafea God.”
40 Ele, porém, respondeu: “Se eles se calarem, as próprias pedras clamarão!”.
41 Ma nga alata la Jisas 'e nigi galangia 'i Jerusalem, ngaia ka aga kau, maka agasia nga fanua no'ona, ma ngaia ka ani, tofuna nga mangona 'e kwaimanadai fana ta'a lo'oo gila nana'i 'i no'ona.
41 Quando Jesus se aproximou de Jerusalém e viu a cidade, começou a chorar.
42 Ma ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'e le'a lauta moru su'asuria tala'ina lo'oo ni 'ola ne'e ngaia 'e talaia ta'a fana aloalonga. Tafe'ua, ma tala'ina lo'oo God ngaia 'e na'agonia fa'asia mooru tofuna mooru moru ma'asini ana.
42 “Como eu gostaria que hoje você compreendesse o caminho para a paz!”, disse ele. “Agora, porém, isso está oculto a seus olhos.
43 Nga alata te'e nigi mai fana nga marimae 'amooru 'agila leka mai, ma gila sasari fana fununga fe'eni 'amooru, ma gila ka to'ofonosi 'amooru, ma te'e 'ato no'o 'amooru ru'u 'i maa.
43 Chegará o tempo em que seus inimigos construirão rampas para atacar seus muros e a rodearão e apertarão o cerco por todos os lados.
44 Ma gila tagila tagale'enia fanua 'amooru ma tagila kwa'ia nga ta'a te'efou 'i 'ubulai. Ma ta me'e fou sia nana'i mola na lefu ne'e gila nana'i ai 'i na'o na fanua lo'oo amooru. Gila tagila ngadaa fanua lo'oo amooru, tofuna 'amooru moru 'ame su'asuria nga alata God 'ani leka mai fana fa'amoori lamooru.”
44 Esmagarão você e seus filhos e não deixarão pedra sobre pedra, pois você não reconheceu que Deus a visitou.”
45 Alata la Jisas ngaia 'e nigi 'i Jerusalem, ngaia 'e ru'u kau 'ubulana nga 'Ifi Abu na God, ma ngaia ka taria nga ta'a ni fa'aforinga.
45 Então Jesus entrou no templo e começou a expulsar os que ali vendiam,
46 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Na nga Girigiringa Abu, God ngaia 'e fata 'ilo'oo, ‘Nga 'ifi agu, nga 'ifi ni fo'anga.’ Tafe'ua, mai 'amooru moru bulote'enia mola fana lefu fana beringa.” La Jisas 'e beloa nga ta'a gila fa'afori 'ubulana 'Ifi Abu na God.|alt="temple cleanse" src="CN01787B.TIF" size="col" copy="CN" ref="19:46"
46 dizendo: “As Escrituras declaram: ‘Meu templo será casa de oração’, mas vocês o transformaram num esconderijo de ladrões!”.
47 Ma gani mai gani, la Jisas ngaia kwaifa'ananau 'i 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma ni fataabu ba'ita lo'oo, ma ta'a ni kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, ma tani ta'a na'ona'o 'i Jiu gila di'ai fana 'agila daria alata fana 'agila kwa'ia la Jisas.
47 Jesus ensinava todos os dias no templo, mas os principais sacerdotes, os mestres da lei e outros líderes do povo planejavam matá-lo.
48 Tafe'ua, ma ngaia 'e 'ato fana 'agila daria te'efuta 'ola, suria ta'a te'efou gila nana'i fe'enia furifuri fana longolana kwaifa'ananaunga aana.
48 Contudo, não conseguiam pensar num modo de fazê-lo, pois o povo ouvia atentamente tudo que ele dizia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.