Lucas 17
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 La Jisas 'e fata 'ilo'oo fana fufu'iwane laka'u aana, “Nga 'ola ne'e agea nga ta'a fana 'agila abulo 'ame le'a, te'e lau no'o. Tafe'ua, ma te'e ria 'e iiki fana wane na'a ngaia 'e agea 'ola 'e ria lo'oo 'ani lau!
1 Jesus disse aos seus discípulos:
2 Lauta te'efuta wane 'e agea nga wela sisika lo'oo 'ani 'esiga fa'asia tagoto'onga agu, ngaia 'e le'a fana 'ani firia nga fou ba'ita 'i onomagaa'a, ma ka 'ui 'ania gaa'a 'ubulana nga matakwa.
2 Seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no mar com uma grande pedra de moinho amarrada no pescoço do que fazer com que um destes pequeninos peque.
3 Mooru 'abelo le'a 'ania mooru!
3 Tenham cuidado! Se o seu irmão pecar, repreenda-o; se ele se arrepender, perdoe.
4 Ma lauta 'e agea ni 'ola 'e ria famu na fiu alata 'ubulana te'e maa'e gani, ma ngaia ka leka la'u mai te'amu burina fiu alata lo'oo maka fata 'ilo'oo, ‘Nau ku bulota'i no'o fa'asia rianga agu,’ 'oi 'olafanataa na rianga aana.”
4 Se pecar contra você sete vezes num dia e cada vez vier e disser: “Me arrependo”, então perdoe.
5 Ni Wane ni Kwairiinga aana gila ka fata 'ilo'oo fana nga Alafa la Jisas, “'Oi fa'ategelaa nga fito'onga ameeru.”
5 Os apóstolos pediram ao Senhor: — Aumente a nossa fé.
6 Mala Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Lauta mooru moru to'o na fito'onga sisika tafe'ua 'ani 'ilaka'u nga fufunguna mastad ne'e sisika le'a no'o, mooru su'asuria 'amoru iiria mola fana ta 'ai ba'ita, ‘Lafua nga 'umi'umimu, moko kiru'o 'ubulana nga asi.’ Mai ngaia te'e lo'o mola 'i suria nga fatalamu.”
6 E ele respondeu:
7 “Lauta te'efuta wane amooru ngaia 'e to'o na nga wane ni taunga'inga ne'e taunga'i na langa'a, 'amoe ma ka aga suria nga sifisifi, alata ngaia 'e ori mai fa'asia nga langa'a, nga 'olataa na'a 'i'oo to'o iiria fana? To'o iiria fana ngaia 'ani leka 'aferu no'o mai, maka keto madi?
7 Jesus disse:
8 'Amoe! To'o fata 'ilo'oo mola fana, ‘'Oi do'ofia madi mai nga fangalaa agu, sui moko ru'ufia ruu fooru amu madi, ma to'o bi'i ngaria mai fangalaa fagu, 'aku keto ma 'aku go'u 'e sui. 'I buri, mai to'o bi'i keto, ma to'o bi'i go'u.’
8 Claro que não! Pelo contrário, você dirá: “Prepare o jantar para mim, ponha o avental e me sirva enquanto eu como e bebo. Depois você pode comer e beber.”
9 Ma nga wane ba'ita lo'oo 'ame baole'a mola fana nga wane ni taunga'inga aana alata ngaia 'e dau suria 'olataa na ngaia 'e iiria fana.
9 Por acaso o empregado merece agradecimento porque obedeceu às suas ordens?
10 Ngaia 'e 'ilo'oo la'u mola fe'eni amooru. Alata moru fa'asuia ni 'ola God 'e iiria famooru fana agelai, mooru fata 'ilo'oo, ‘Meeru nga wane ni taunga'inga lo'oo, meru agea mola nga taunga'inga 'i'oo siria meeru fana agelai.’”
10 Assim deve ser com vocês. Depois de fazerem tudo o que foi mandado, digam: “Somos empregados que não valem nada porque fizemos somente o nosso dever.”
11 La Jisas 'e leka fani Jerusalem, maka leka laloana gule'e lefu 'i Samaria ma 'i Galili te'efou.
11 Jesus continuava viajando para Jerusalém e passou entre as regiões da Samaria e da Galileia.
12 Ma alata ngaia 'e nigi na te'e maa'e fanua lo'oo, ngaia 'e daria nga akwale'e wane lo'oo nga kuu 'e dauga. Gila ula lalau mai,
12 Quando estava entrando num povoado, dez leprosos foram se encontrar com ele. Eles pararam de longe
13 ma gila bi'i o'omae ba'ita mai ma gila ka 'ilo'oo, “Jisas, alafa, 'oi madai'a meeru mai!”
13 e gritaram: — Jesus, Mestre, tenha pena de nós!
14 Ma alata la Jisas 'e agasiga, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Ta'a mooru leka, 'amoru faate'enia noni mooru fana nga fataabu na God, fana 'agila fa'ato'oa na'a nga noni mooru 'e gula no'o.” Ma alata gila leka no'o, nga noniga 'e gulaa te'efou no'o.
14 Jesus os viu e disse: Quando iam pelo caminho, eles foram curados.
15 Alata te'e wane ngaa'i 'e agasia nga nonina 'e gulaa no'o, ngaia 'e ori mai, ma ka o'omae ba'ita, ma ka baole'a fana God.
15 E, quando um deles, que era samaritano , viu que estava curado, voltou louvando a Deus em voz alta.
16 Ma ngaia ka bobouruuru 'i maana 'a'aena la Jisas maka baole'a fana. Ngaia wane na'a 'ame Jiu. Ngaia wane fa'asia 'i Samaria.
16 Ajoelhou-se aos pés de Jesus e lhe agradeceu.
17 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “Nga akwale'e wane laka'u 'inau ku gulaga ma noniga ka gwari'a no'o. Ma nga mule wane ngaa'i la'u, gila ngai 'i fai?
17 Jesus disse:
18 'Uta'i lo'oo fu'uwane laka'u te'efou 'ame ori mai fana nga baatafelana God, ma te'ioo wane na'a 'i'oo 'ame Jiu, 'i'oo ori mai?”
18 Por que somente este estrangeiro voltou para louvar a Deus?
19 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Tata'e, moko leka no'o. God ngaia 'e gula'o no'o tofuna 'i'oo fito'o agu.”
19 E Jesus disse a ele:
20 Tani Farasii ngaa'i gila orisia la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Alata 'uta'i na'a God te'e ba'ita fafia fanua lo'oi wado?”
20 Alguns fariseus perguntaram a Jesus quando ia chegar o Reino de Deus . Ele respondeu:
21 Ma te'efuta wane 'e sia fata 'ilo'oo mola, ‘Agasia madi, alata fana God 'ani ba'ita fafia ta'a aana ngai lo'oo no'o!’ 'Ino'ona ma ngaia 'ani 'ilo'oo, ‘Ngaia no'ona no'o!’ tofuna nga gula na God 'e ba'ita fafia ngaia mola 'i 'ubulana mangona wane.”
21 Ninguém vai dizer: “Vejam! Está aqui” ou “Está ali”. Porque o Reino de Deus está dentro de vocês.
22 Sui mala Jisas ka fata 'ilo'oo fana ta'a ni lelekanga aana te'efou, “Nga alata 'ani nigi mai, tamooru siria agasilana nga gani agu, nga Wela na Wane. Tafe'ua, gwa'a fana te'e gani momola ma mooru sia agasia mola.
22 Então ele disse aos discípulos:
23 Ma tani wane ngaa'i tagila fata 'ilo'oo famooru, ‘Aga madi, nga Kraes ngaia no'o 'i no'ona!’ 'Ino'ona tagila 'ilo'oo, ‘Aga madi, ngaia no'o 'i lo'oo!’ Tafe'ua, mooru moru sia leka mola fana aganga fai.
23 Alguns vão dizer a vocês: “Olhem aqui” ou “Olhem ali”; porém não saiam para procurá-lo.
24 Tofuna nga orilagu mai, nga Wela na Wane, ngaia 'e 'ilaka'u no'o nga kwangakwanga na watagalana 'e lala 'ubulana lalo te'efou na nga ta'a te'efou gila agasia.
24 Porque, assim como o relâmpago brilha de uma ponta do céu até a outra, assim será no dia em que o Filho do Homem vier.
25 Tafe'ua, ma 'i na'ona orilagu mai, nau taku nonifii, ma nga ta'a tagila ma'asini agu.
25 Mas primeiro ele precisa sofrer e ser rejeitado pelo povo de hoje.
26 Alata 'inau 'akui ori mai ai, te'e 'ilaka'u la'u mola alata ala Noa.
26 Como foi no tempo de Noé, assim também será nos dias de antes da vinda do Filho do Homem.
27 Alata laka'u ala Noa, nga ta'a gila keto, ma gila ka go'u, ma ta'a alakwa fe'enia ta'ageni lari'i gila ka baiwane. Ma gila lebe no'o suria fe'e gani la Noa 'e ta'e 'ubulana faka ba'ita, ma nga afe ba'ita 'e nigi mai, ma ta'a te'efou gila go'u ma gila ka mae no'o.
27 Todos comiam e bebiam, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca. Depois veio o dilúvio e matou todos.
28 Ma alata 'inau taku ori mai ai, ngaia te'e 'ilaka'u la'u mola nga gani laka'u ala Lot tofuna nga ta'a te'efou gila keto, ma gila ka go'u, ma gila fori, ma gila ka fa'afori, gila kirua fangalaa, ma gila ka launge'enia 'ifi.
28 A mesma coisa aconteceu no tempo de Ló. Todos comiam e bebiam, compravam e vendiam, plantavam e construíam.
29 Na nga maa'e gani lo'oo la Lot 'e leka fa'asia fanua 'i Sodom, nga ta'a gila lebe, ma eele ma nga fou 'ago'ago 'e 'esia no'o mai fa'asia 'i langi ma ka do'ofiga no'o te'efou.
29 No dia em que Ló saiu de Sodoma, choveu do céu fogo e enxofre e matou todos.
30 Ngaia te'e 'ino'ona la'u mola na fe'e gani 'inau 'akui ori mai ai.
30 Assim será o dia em que o Filho do Homem aparecer.
31 “Na fe'e gani no'ona, nga wane na'a ngaia 'e to'oru 'i maa na 'ifi aana, 'ato 'ani ori la'u fana 'ubulana 'ifi fana ngarilana ni 'ola aana. Ma ka 'ino'ona la'u mola fana wane na'a ngai 'ubulana langa'a, 'ato 'ani ori la'u mai 'i 'ifi.
31 Aí quem estiver em cima da sua casa, no terraço, desça, e fuja logo, e não perca tempo entrando na casa para pegar as suas coisas. E quem estiver no campo não volte para casa.
32 Mooru manata to'ona ni 'ola lo'oo 'e lau na noni ala Lot.
32 Lembrem da mulher de Ló.
33 Lauta ni dai ne'e siria 'ani dau fafia nga mangona 'i talana, ngaia te'e mae. Ma lauta ni dai ne'e rugasia nga mangona tofuna ngaia 'e leka suri nau, ngaia te'e moori kwala'imori no'o.
33 A pessoa que procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo terá a vida verdadeira.
34 Nau ku iiria famooru, na fe'e logo no'ona, rua wane na'a gala eeno fofona te'e furi, wane ngaa'i God te'e ngaria, ma wane ngaa'i te'e ole.
34 Naquela noite duas pessoas estarão dormindo numa mesma cama. Eu afirmo a vocês que uma será levada, e a outra, deixada.
35 — ausente —
35 Duas mulheres estarão moendo trigo juntas: uma será levada, e a outra, deixada.
36 — ausente —
36 [Naquele dia, dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.]
37 Ma nga Wane ni Kwairiinga aana gila ka orisia ma gila ka 'ilo'oo, “Alafa, 'i fai na ni 'ola lo'oo te'efou te'e lau ai?”
37 Então os discípulos perguntaram: — Senhor, onde vai ser isso? Ele respondeu:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 17, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.