Lucas 16
Fatalana God (KWD) vs NAA
1 La Jisas 'e alafuu la'u 'ania te'e tarifulaa fana fufu'iwane laka'u aana maka 'ilo'oo, “Te'e wane dari'ola ngaia to'o na te'e wane ni taunga'inga na'a ngaia 'e arua 'e ba'ita fafia ni 'ola aana te'efou. Ma ta'a gila ka kwairii te'ana nga wane dari'ola'a lo'oo na'a wane ni taunga'inga aana, ngaia 'e ngadaa no'o nga 'ola'angaa aana.
1 Jesus disse também aos seus discípulos:
2 Ma nga wane dari'ola lo'oo ka soea mai wane ni taunga'inga aana maka orisia maka 'ilo'oo, ‘Nga 'olataa na'a ku longoa amu? To'o giria nga fita bata agu te'efou 'i'oo taunga'i 'ania, tofuna na'a 'i'oo sia aga la'u suria te'efuta 'ola agu.’
2 Então, chamando-o, lhe disse: “Que é isto que ouço a seu respeito? Preste contas da sua administração, porque você não pode mais ser o meu administrador.”
3 “Ma nga wane ni taunga'inga lo'oo ka manata 'ilo'oo, ‘Nga wane ba'ita lo'oo agu te'e fa'asui nau no'o fa'asia nga taunga'inga lo'oo agu. Lo'oo ma 'olataa na'a taku agea no'o fana 'aku to'o na taunga'inga fooru? Nau ku 'ame tegela'a no'o fana agelana taunga'inga ba'ita 'ilaka'u 'erilana nga kiru ma ku maila ba'ita la'u mola fana kwaisoenga.
3 — O administrador, então, se pôs a pensar: “Que farei, agora que estou sendo demitido pelo meu patrão? Trabalhar na terra, não posso. De mendigar, tenho vergonha.
4 Nau ku su'asuria 'olataa na 'inau taku agea tofuna alata nau ku sui fa'asia nga taunga'inga agu, nga ta'a ngai tagila kwalo nau fana 'ubulana 'ifi aaga.’
4 Já sei o que vou fazer, para que, quando for demitido, as pessoas me recebam em suas casas.”
5 “Ma ngaia ka soea ni wane 'e aula na gila gania ni 'ola fa'asia nga wane ba'ita aana, ma ngaia ka fata 'ilo'oo fana nga wane eteeta. ‘Fita 'ola na'a 'i'oo gania fa'asia nga wane ba'ita agu?’
5 — Tendo chamado cada um dos devedores do seu patrão, perguntou ao primeiro: “Quanto você deve ao meu patrão?”
6 Ngaia ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, ‘Rua tangale'e (200) balolo na waiwai na olif.’ Ma nga wane ni taunga'inga lo'oo ka fata 'ilo'oo fana, ‘Nga kake 'ola ana na 'i'oo ngaria lo'oo, 'i'oo to'oru, ma to'o giria te'e tangale'e (100) balolo lo'oo mola.’
6 Ele respondeu: “Cem barris de azeite.” Então o administrador disse: “Pegue a sua conta, sente-se depressa e escreva cinquenta.”
7 Mai ngaia ka fata 'ilo'oo fana ruana wane ngaa'i, ‘Fita 'ola na'a 'i'oo gania?’ Mai ngaia ka lamadu'aa 'ilo'oo, ‘Nga te'e to'oni (1,000) wa'i na witi fana beret.’ Ma nga wane ni taunga'inga lo'oo ka fata 'ilo'oo fana, ‘Nga kake 'ola na 'i'oo kwaigani ai lo'oo, to'o giria kwaru tangale'e (800) 'ola.’
7 Depois, perguntou a outro: “E você, quanto deve?” Ele respondeu: “Cem sacos de trigo.” O administrador lhe disse: “Pegue a sua conta e escreva oitenta.”
8 Nga wane ba'ita laka'u aana 'e baatafea nga wane ni taunga'inga lo'oo aana 'e lalakwa fana manata folaa nga lo'oo ngaia 'e agea. Tofuna nga ta'a lo'oo fofona fanua lo'oo 'i wado gila su'a'ola 'e iiki na ni 'ola fofona nga fanua lo'oo 'i wado lo'oo 'e riufia nga ta'a na nga lalanga.
8 E o patrão elogiou o administrador infiel por sua esperteza. Porque os filhos do mundo são mais espertos na sua própria geração do que os filhos da luz.
9 “Nau ku iiria famooru, tamooru kwatea nga dari'olanga amooru na nga fanua lo'oo 'i wado fana ta'a 'agila kwaimaa fe'eni 'amooru. Ma alata nga bata amooru 'e sui, God te'e kwaloa 'amooru 'i Langi.
9 — E eu recomendo a vocês: usem a riqueza injusta para fazer amigos, para que, quando a riqueza faltar, vocês sejam recebidos nos tabernáculos eternos.
10 “Ni dai na ngaia 'e taunga'i le'a ana 'ola sisika, ngaia te'e taunga'i le'a la'u mola na 'ola ba'ita. Ma ni dai ne'e 'ame taunga'i le'a na 'ola sisika, ngaia te'e 'ame taunga'i le'a la'u mola na 'ola ba'ita.
10 — Quem é fiel no pouco também é fiel no muito; e quem é injusto no pouco também é injusto no muito.
11 Ka 'ilo'oo la'u mola, lauta moru 'ame taunga'i le'a na 'ola'angaa fofona fanua lo'oo 'i wado, God 'e 'ato 'ani tagoto'o 'amooru la'u mola fe'enia nga 'ola'angaa kwala'imori.
11 Portanto, se vocês não forem fiéis na aplicação da riqueza injusta, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Ma lauta mooru 'ame taunga'i le'a 'ania 'ola na ta wane ngaa'i matari, God 'e 'ato 'ani kwatea la'u mola ta 'ola famooru 'i Langi.
12 Se vocês não são fiéis na aplicação do que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Ngaia 'e 'ato fana ta wane ni taunga'inga 'ani taunga'i fana nga rua wane ba'ita kwaitatari. Lauta ngaia 'e 'ilo'oo no'o, ngaia te'e marimae na wane ba'ita ngai, ma te'e kwaimaange'enia nga wane ngaa'i. Ma ngaia te'e taunga'i 'e le'a fana ta wane ngaa'i, ma te'e 'ufaria nga wane ngaa'i. Ngaia ne'e, 'ato 'e iiki fana 'amooru taunga'i la'u fana God, ma nga bata na te'e alata momola.”
13 Nenhum servo pode servir a dois senhores; porque irá odiar um e amar o outro ou irá se dedicar a um e desprezar o outro. Vocês não podem servir a Deus e à riqueza.
14 Ma alata Farasii gila longoa ni 'ola lo'oo, gila ka doodoo 'ania la Jisas, tofuna gila ta'a gila siria gonibatanga 'e iiki.
14 Os fariseus, que eram avarentos, ouviam tudo isto e zombavam de Jesus.
15 La Jisas ka fata 'ilo'oo faga, “Moru agea 'ola 'e le'a mola 'i maana nga ta'a, fana 'agila iiri ba'ita 'amooru. Tafe'ua, ma God ngaia 'e su'a mola na mango mooru. Tofuna 'olataa na nga wane 'e manata ba'ita ai, God 'e manadaia ngaia 'e ria 'e iiki.”
15 Mas Jesus lhes disse:
16 La Jisas 'e alafuu la'u 'ilo'oo, “Nga tagi ala Moses te'efou, ma nga girigiringa na ni profet te'efou, ngaia 'e taunga'i 'ani talaia mooru mai leleka maka nigi na alata ala Jon wane ni naruabunga ngaia 'e nigi. Ma eta mai ala Jon, ne'e foulange'enia nga Kwairiinga Le'a lo'oo suria God lo'oo 'ani ba'ita fafia ta'a ngai aana te'efou, nga ta'a 'e aula gila irito'ona fana ru'unga 'i 'ubulana nga mooringa lo'oo na God 'ani ba'ita fafia.
16 — A Lei e os Profetas duraram até João; desde esse tempo o evangelho do Reino de Deus vem sendo anunciado, e todos se esforçam para entrar nele.
17 Tafe'ua, ma ngaia 'e 'ato fana mo'ola sisika na tegelangaa na Tagi 'ani sui, tafe'ua ngaia 'ani sisika. Nga lalo, ma nga fanua lo'oo 'i wado te'e 'e sui mola, tafe'ua ma nga tegelalana nga Tagi 'e 'ato 'ani sui.
17 E é mais fácil passar o céu e a terra do que cair um til sequer da Lei.
18 “Lauta ta wane 'ani 'akwasia nga noni aana ma ka feea la'u ta noni ngaa'i matari, ngaia 'e agemani no'o. Ma lauta nga wane ngaa'i 'ani feea nga noni no'ona gila 'akwasia, ngaia 'e agemani la'u mola.”
18 — Quem repudiar a sua mulher e casar com outra comete adultério; e aquele que casa com a mulher repudiada pelo marido também comete adultério.
19 La Jisas 'e alafuu la'u maka 'ilo'oo, “Te'e wane ngaa'i ne'e dari'ola, ngaia 'e ru'ufia nga ruu 'e le'a na'a forilai 'e ba'ita, ma ngaia ka nana'i 'ania to'orunga ne'e le'a gani mai gani.
19 — Ora, havia certo homem rico que se vestia de púrpura e de linho finíssimo e que se alegrava todos os dias com grande ostentação.
20 Ma te'e wane ngaa'i ne'e galafa'a na 'afu'afutana nonina, na'a latana la Lasaros, ngaia 'e nana'i 'i wado 'a'aena nga maana 'ifi na wane dari'ola lo'oo.
20 Havia também certo mendigo, chamado Lázaro, coberto de feridas, que ficava deitado à porta da casa do rico.
21 Ma la Lasaros 'e siria 'ani 'ania ole'enge'e fangalaa ne'e 'esia fa'asia nga fofo'u ni fangalaa na wane dari'ola lo'oo. Ma alata la Lasaros 'e to'oru 'i wado, nga ku'i gila leka mai, ma gila gamia nga du'adu'a lo'oo 'i labena.
21 Ele desejava alimentar-se das migalhas que caíam da mesa do rico, e até os cães vinham lamber-lhe as feridas.
22 La Lasaros 'e mae, ma nga enselo gila ka ngaria no'o fani langi te'ala Ebraham fana nga fafangalaa ba'ita 'i Langi. Ma nga wane dari'ola lo'oori 'e mae la'u mola, ma gila ka kwaiatoa no'o.
22 E aconteceu que o mendigo morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão. Morreu também o rico e foi sepultado.
23 Ma ngaia ka to'oru 'ubulana lefu fana kwa'ikwa'inga ma ka to'o na nonifiinga ba'ita. Ma ngaia ka aga kau 'ala'a, ma ka agasia kau la Ebraham, ma la Lasaros 'e to'oru la'u mola no'o fe'enia.
23 — No inferno, estando em tormentos, o rico levantou os olhos e viu ao longe Abraão, e Lázaro junto dele.
24 Ma ngaia ka o'omae kau fala Ebraham ma ka 'ilo'oo, ‘Koko'o Ebraham, 'oi madai nau mai. Alea madi mai la Lasaros, 'ani te'e kurume'enia mai nga 'u'una 'ubulana ka'o, 'ani te'e fa'agwaria nga meagu, suria 'inau ku to'oru no'o 'ania nga nonifiinga ba'ita 'i 'ubulana nga eele lo'oo.’
24 Então, gritando, disse: “Pai Abraão, tenha misericórdia de mim! E mande que Lázaro molhe a ponta do dedo em água e me refresque a língua, porque estou atormentado neste fogo.”
25 Tafe'ua, ma la Ebraham ka fata 'ilo'oo fana, ‘Wela agu, to'o manata to'ona madi alata laka'u 'i'oo momoori, 'i'oo to'o na ni 'ola 'e le'a 'e aula, ma la Lasaros ka to'o mola na ni 'ola 'e ria. Tafe'ua, ma nga alata lo'oo, ngaia 'e to'oru no'o 'ubulana aile'anga lo'oo, na alata nga lo'oo 'i'oo to'oru la'u 'ubulana nga nonifiinga.
25 Mas Abraão disse: “Filho, lembre-se de que você recebeu os seus bens durante a sua vida, enquanto Lázaro só teve males. Agora, porém, ele está consolado aqui, enquanto você está em tormentos.
26 Ma 'ola ngaa'i la'u, God 'e arua nga afoaa ba'ita ngaia 'i laloadauru, ma 'ato no'o fana te'efuta wane 'ani olofolosia kau fana gula ngai no'ona. Ma ka 'ato no'o la'u mola fana te'efuta wane 'ani olofolo mai te'ameeru.’
26 E, além de tudo, há um grande abismo entre nós e vocês, de modo que os que querem passar daqui até vocês não podem, nem os de lá passar para cá.”
27 “Ma ngaia ka lamadu'aa ma ka fata 'ilo'oo, ‘Koko'o, nau ku laeamasi'o kau fana 'i'oo 'ani alea la Lasaros fana 'ifi na ma'aagu,
27 Então o rico disse: “Pai, eu peço que mande Lázaro à minha casa paterna,
28 fana 'ani fa'abasua nga nima wane meeru futa te'efou, fa'asia gila ta leka la'u mai na gula ni nonifiinga lo'oo.’
28 porque tenho cinco irmãos; para que lhes dê testemunho, a fim de que não venham também para este lugar de tormento.”
29 Ma la Ebraham ngaia 'e lamadu'aa maka fata 'ilo'oo, ‘Nga girigiringa ala Moses ma ta'a profet gila nana'i no'o fe'eniga. Ngaia 'e to'omia fana 'agila lo'oo mola 'i suria.’
29 Abraão respondeu: “Eles têm Moisés e os Profetas; ouçam-nos.”
30 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo, ‘Koko'o Ebraham, 'amoe no'o. Lauta ta wane na'a ngaia 'e mae ma ka moori la'u, ngaia 'e leka te'aga, tagila bulota'i fa'asia nga rianga aaga.’
30 Mas ele insistiu: “Não, pai Abraão; se alguém dentre os mortos for até lá, eles irão se arrepender.”
31 Ma la Ebraham ka fata 'ilo'oo fana, ‘Lauta 'e 'ato no'o 'agila lo'o suria nga girigiringa ala Moses ma ni profet te'efou, ngaia 'e 'ato la'u mola fana 'agila fito'o, gwa'a ta wane ngaa'i 'ani tata'e la'u fa'asia nga maenga.’”
31 Abraão, porém, lhe respondeu: “Se não ouvem Moisés e os Profetas, também não se deixarão convencer, mesmo que ressuscite alguém dentre os mortos.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.