Lucas 13
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Ma alata no'ona la'u mola, tani wane na gila nana'i no'ona, gila kwairii te'ala Jisas suria ta'a fa'asia 'i Galili na la Paelat 'e kwa'iga ma gila ka mae no'o, alata gila tabo fana God.
1 Naquela mesma ocasião algumas pessoas chegaram e começaram a comentar com Jesus como Pilatos havia mandado matar vários galileus, no momento em que eles ofereciam sacrifícios a Deus.
2 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oori, “'Uta'i? Tofuna na gila kwa'ia ta'a no'ona, mooru moru madafia gila na ta'a na'a rianga aaga 'e ba'ita riufia ta'a 'i Galili te'efou?
2 Então Jesus disse:
3 'Amoe! Nau ku iiria famooru, lauta moru 'ame bulota'i 'aferu fa'asia nga rianga 'amooru, mooru te'efou na tamooru mae la'u mola 'ilaka'u 'i gila.
3 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
4 Ta'a mooru manata 'uta'i suria nga akwale'e wane ma kwaruai laka'u gila ngai 'ubulana fanua 'i Saelom laka'u nga 'ifi ba'ita 'e 'esia fafiga, ma gila ka mae te'efou? 'Ilo'oo ma, mooru madafia ni 'ola lo'oo ngaia 'e faate'enia gila na ta'a gila ria, 'e riufia ta'a gila to'oru lo'oo 'i Jerusalem?
4 E lembrem daqueles dezoito, do bairro de Siloé, que foram mortos quando a torre caiu em cima deles. Vocês pensam que eles eram piores do que os outros que moravam em Jerusalém?
5 'Amoe! Nau ku iiria famooru, lauta moru 'ame bulota'i 'aferu fa'asia nga rianga 'amooru, mooru te'efou tamooru mae la'u mola 'ilaka'u 'i gila.”
5 De modo nenhum! Eu afirmo a vocês que, se não se arrependerem dos seus pecados, todos vocês vão morrer como eles morreram.
6 Sui ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo faga 'ania tarifulaa lo'oo maka 'ilo'oo, “Te'e wane ngaia 'e kirua nga 'ai na gila fa'alataa 'ania nga figi 'i 'ubulana nga langa'a aana. Na te'e alata ngaa'i, ngaia 'e leka ma ka kwailo 'ofia nga lode 'ola 'i gouna 'ai no'ona, ma ngaia 'ame agasia no'o ta lode 'ai ai.
6 Então Jesus contou esta parábola :
7 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fana nga wane ni taunga'inga 'i 'ubulana nga langa'a aana, ‘Agasia madi, oru farisi nau ku aga aga fana nga lode 'ai, ma 'inau ku 'ame agasia no'o ta lode 'ai. 'Oi tofua no'o! 'Uta'i na ngaia 'e nana'i mola fana to'ofonosilana nga wado fana taunga'inga?’
7 Aí disse ao homem que tomava conta da plantação: “Olhe! Já faz três anos seguidos que venho buscar figos nesta figueira e não encontro nenhum. Corte esta figueira! Por que deixá-la continuar tirando a força da terra sem produzir nada?”
8 Tafe'ua, ma wane ni taunga'inga no'ona 'e lamadu'aa maka fata 'ilo'oo, ‘Welakau, 'oi alamia nga 'ai lo'oo 'ani nana'i madi suria te'e fe'e farisi ngaa'i. Nau taku 'eri wadona, ma 'akui 'ui 'ania tafu 'i 'a'aena, madi fana 'ani agea wado lo'oo 'ani le'a.
8 Mas o empregado respondeu: “Patrão, deixe a figueira ficar mais este ano. Eu vou afofar a terra em volta dela e pôr bastante adubo.
9 Ma lauta nga 'ai lo'oo 'e fungu 'ania ta lode ai na farisi lolo'o mai, ma ngaia 'e le'a. Ma lauta 'e 'amoe no'o, ma to'o bi'i tofua bu'i.’”
9 Se no ano que vem ela der figos, muito bem. Se não der, então mande cortá-la.”
10 Na nga te'e Sabat, la Jisas 'e kwaifa'ananau 'i 'ubulana nga 'ifi ni fo'anga na Jiu.
10 Certo sábado, Jesus estava ensinando numa sinagoga .
11 Ma me'e noni 'e to'oru no'ona na adalo 'e fa'abo'ua surina, maka fii suria akwale'e farisi ma kwaruai ma 'ato no'o 'ani ula odoodo.
11 E chegou ali uma mulher que fazia dezoito anos que estava doente, por causa de um espírito mau. Ela andava encurvada e não conseguia se endireitar.
12 Ma alata la Jisas 'e agasia, ngaia 'e soea mai te'ana maka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo gwari'a no'o fa'asia nga fiinga lo'oo 'e lau amu.”
12 Quando Jesus a viu, ele a chamou e disse:
13 Ma ngaia ka arua nimana 'i fofona, ma te'e alata no'ona mola, nga noni lo'oo ka tata'e odoodo no'o, maka baole'a no'o fana God.
13 Aí pôs as mãos sobre ela, e ela logo se endireitou e começou a louvar a Deus.
14 Alata wane na'ona'o na 'ifi na fo'anga lo'oori ngaia 'e agasia la Jisas 'e agea nga 'ola lo'oo fana noni lo'oo na Sabat, nga gani na mamalongaa, ngaia ka ogaria ba'ita, ma ka fata 'ilo'oo fana wane no'ona, “Ono ma'e gani na'a fana agelana taunga'inga 'amooru ai. Ma ni gani no'ona na'a, tamooru leka mai fana gulanga. Mooru sia leka mola mai fana gulanga na Sabat.”
14 Mas o chefe da sinagoga ficou zangado porque Jesus havia feito uma cura no sábado. Por isso disse ao povo: — Há seis dias para trabalhar. Pois venham nesses dias para serem curados, mas, no sábado, não!
15 Ma nga Alafa la Jisas 'e lamadu'aa maka fata 'ilo'oo, “Mooru nga ta'a na kotonga! Tofuna mooru fini agea mola taunga'inga alata moru rubea nga buruka ma dongki 'amooru, ma moru ka talaiga mola fana nga ka'o fana fa'ago'ufilaga na Sabat gani na mamalonga.
15 Então o Senhor respondeu:
16 Ma nga noni lo'oo, ngaia nga noni na fufutanga adauru ala Ebraham la'u mola, ma la Saetan ka gau mai fafia 'ania fiinga suria akwale'e farisi ma kwaruai. Ma 'e le'a fana 'aku gulaa nga fiinga lo'oo fa'asia na gani lo'oo na Sabat.”
16 E agora está aqui uma descendente de Abraão que Satanás prendeu durante dezoito anos. Por que é que no sábado ela não devia ficar livre dessa doença?
17 Alata la Jisas 'e fata 'ilo'oo, nga marimae aana gila ka maila no'o, ma nga ta'a lo'oo gila ka baole'a mola, suria ni 'ola ni 'alefosilai lo'oo na'a la Jisas 'e agea.
17 Os inimigos de Jesus ficaram envergonhados com essa resposta, mas toda a multidão ficou alegre com as coisas maravilhosas que ele fazia.
18 La Jisas 'e alafuu la'u maka fata 'ilo'oo, “Nau taku alafuu la'u kau 'ania me'e tarifulaa ne'e faate'enia nga 'ola ne'e toto'o fe'enia God 'ani ba'ita fafia nga ta'a ngai aana.
18 Jesus disse:
19 Ngaia 'e 'ilo'oo: Te'e wane 'e ngaria nga 'uu'uui'ola sisika lo'oo gila fa'alataa 'ania mastad, ma ngaia ka kirua 'ubulana langa'a aana. Sui ma ngaia ka bila'o mai, maka lau na nga 'ai ba'ita, ma nga langasi 'e aula gila leka mai, ma gila ka nana'i, ma gila ka launge'enia nga nuu'i aaga na lalana 'ai lo'oo.”
19 Ele é como uma semente de mostarda que um homem pega e planta na sua horta. A planta cresce e fica uma árvore, e os passarinhos fazem ninhos nos seus ramos.
20 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Nau taku alafuu la'u kau suria me'e tarifulaa ne'e faate'enia nga 'ola ne'e toto'o fe'enia God 'e ba'ita fafia nga ta'a aana.
20 Jesus continuou:
21 Ngaia 'e 'ilaka'u nga iist sisika fana fa'afanelana nga beret na nga noni 'e ngaria, maka dolaa fe'enia nga flaoa 'e aula, leleka maka fane no'o.”
21 Ele é como o fermento que uma mulher pega e mistura em três medidas de farinha, até que ele se espalhe por toda a massa.
22 Alata la Jisas 'e leka fani Jerusalem, ngaia 'e leka 'afu'afutana no'o maa'e fanua ba'ita ma ni maa'e fanua sisika lo'oo, maka fa'ananaua ta'a 'e aula no'ona.
22 Jesus atravessava cidades e povoados, ensinando na sua viagem para Jerusalém.
23 Ma te'e wane ka orisia 'ilo'oo, “Alafa, 'ilo'oo ma ni ta'a tarito'o mola na'a God te'e fa'amooriga?”
23 Alguém perguntou: — Senhor, são poucos os que vão ser salvos? Jesus respondeu:
24 “Nau ku iiria famooru, moru su'usu'u fana ru'unga na sinamaa ne'e sisika 'i Langi. Tofuna nga ta'a 'e aula tagila su'usu'u fana nga ru'unga, ma te'e 'ato 'e iiki faga tofuna nga sinamaa te'e fono 'usiga.
24 — Façam tudo para entrar pela porta estreita. Pois eu afirmo a vocês que muitos vão querer entrar, mas não poderão.
25 Alata nga wane ba'ita na 'ifi 'i Langi ngaia te'e tata'e, maka fono 'usia nga sinamaa, tamooru ula 'i maa, ma tamooru igiigi 'i maa, ma tamoru fata 'ilo'oo, ‘Welakau, 'oi 'ulasi kau fameeru.’ Tafe'ua, ma ngaia te'e lamadu'aa 'ilo'oo, ‘'Ato no'o. Nau ku 'ame su'a 'amooru, ma ku 'ame su'asuria lefu na moru leka mai fa'asia.’
25 — O dono da casa vai se levantar e fechar a porta. Então vocês ficarão do lado de fora, batendo na porta e dizendo: “Senhor, nos deixe entrar!” E ele responderá: “Não sei de onde são vocês.”
26 Sui ma tamooru lamadu'aa 'ilo'oo ana, ‘Meeru meru keto fe'eni'o, ma meru ka go'u la'u mola fe'eni'o, ma 'i'oo ko kwaifa'ananau 'i 'ubulana nga fanua ameeru lo'oo.’
26 Aí vocês dirão: “Nós comemos e bebemos com o senhor. O senhor ensinou na nossa cidade.”
27 Tafe'ua, ma ngaia te'e fata 'ilo'oo, ‘Mooru nga ta'a moru ria, moru leka lalau kau fa'asi nau. Nau ku 'ame su'a amooru, ma 'inau ku 'ame su'ana lefu lo'oo moru leka mai fa'asia.’
27 Mas ele responderá: “Não sei de onde são vocês. Afastem-se de mim, vocês que só fazem o mal.”
28 “Ma tamooru agasia la Ebraham ma la Aesak, ma la Jekob, ma profet te'efou 'i 'ubulana foufoula na God. Tafe'ua, ma God te'e to'osi 'amooru 'i maa, tamooru kwaimanadai, ma tamooru aani, ma tamoru ka girinifo!
28 Quando vocês virem Abraão, Isaque, Jacó e todos os
29 Ma nga ta'a tagila nigi mai fa'asia afirina lefu te'efou fofona fanua lo'oo 'i wado, tagila ogu na fafangalaa lo'oo 'i 'ubulana foufoula na God.
29 Muitos virão do Leste e do Oeste, do Norte e do Sul e vão sentar-se à mesa no Reino de Deus.
30 Suria nga ta'a na'a gila 'i buri na alata lo'oo, tagila eta 'i na'o. Ma nga ta'a na'a gila eta 'i na'o na alata lo'oo, tagila ole lau 'i buri.”
30 E os que agora são os últimos serão os primeiros, e os primeiros serão os últimos.
31 Na nga alata no'ona, tani Farasii ngai gila leka mai te'ala Jisas, ma gila ka fata 'ilo'oo fana, “'Oi leka fa'asia lo'oo fana ta fanua ngaa'i matari, tofuna la Herod nga kiingi 'e siria kwa'ilamu 'e iiki.”
31 Naquele momento alguns fariseus chegaram perto de Jesus e disseram: — Vá embora daqui, porque Herodes quer matá-lo.
32 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “La Herod ngaia 'ilaka'u nga ku'ito kwasi, tofuna kotolana 'e ba'ita. Moru leka moru iiria te'ana, ‘Tala'ina fe'enia 'igani, 'inau taku agea la'u mola nga taunga'inga agu na belote'enilana adalo 'e ria, ma gulalana fifiinga. Ma nga oruna gani, nau taku bi'i fa'asuia nga taunga'inga agu.’
32 Jesus respondeu:
33 Tafe'ua, ma 'inau taku leka kwairiu mola 'i Jerusalem tala'ina lo'oo, mai gani, ma 'ubulana ni gani lolo'o kau. Tofuna ngaia 'e 'ato fana 'agila kwa'ia nga profet na te'efuta fanua matari, 'ola furia te'e Jerusalem no'o.”
33 E Jesus continuou:
34 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo, “Ta'a 'i Jerusalem! Mooru moru 'ilaka'u moru 'ui fou na profet laka'u na God ngaia 'e aleaga mai te'amooru, ma moru ka kwa'inga mola. Na nga alata 'e aula 'inau ku siria 'amoru leka mai te'agu, madi fana 'aku aga suri 'amooru 'ilaka'u nga susuki 'e gwaesia nga dadalena 'i olofana 'aba'abana. Tafe'ua, mai 'amooru moru 'ame siria mola.Nga susuki 'e gonia nga dadalena 'i olofana 'aba'abana.|alt="chicken" src="lb00061c.tif" size="col" copy="LB" ref="13:34"
34 — Jerusalém, Jerusalém, que mata os profetas e apedreja os mensageiros que Deus lhe manda! Quantas vezes eu quis abraçar todo o seu povo, assim como a galinha ajunta os seus pintinhos debaixo das suas asas, mas vocês não quiseram!
35 Ma nga alata lo'oo, God te'e leka fa'asi 'amooru, ma ka rugasia fanua mooru. Mai nau ku iiria famooru, moru sia agasi nau la'u, leleka maka nigi na alata na tamooru fata 'ilo'oo, ‘God 'oi nanamate'enia nga wane ne'e leka mai 'ania nga latamu!’”
35 Agora a casa de vocês ficará completamente abandonada. Eu afirmo que vocês não me verão mais, até chegar o tempo em que dirão: “Deus abençoe aquele que vem em nome do Senhor!”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 13, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.