Lucas 11
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Na te'e gani ngaa'i, la Jisas 'e fo'a na te'e lefu ngaa'i. Ma alata ngaia 'e fo'a bi'i sui mola, te'e wane na fufu'iwane aana 'e fata 'ilo'oo fana, “Alafa, 'oi fa'ananau 'ameru na fo'anga, 'ilaka'u la Jon 'e fa'ananaua la'u nga fufu'iwane aana na fo'anga.”
1 Um dia Jesus estava orando num certo lugar. Quando acabou de orar, um dos seus discípulos pediu: — Senhor, nos ensine a orar, como João ensinou os discípulos dele.
2 La Jisas 'e fata 'ilo'oo faga, “Alata mooru fo'a, tamooru fata 'ilo'oo,
2 Jesus respondeu:
3 Moko kwatea mai fameeru nga fangalaa ne'e to'omia meeru fana gani lo'oo.
3 Dá-nos cada dia o alimento
4 Moko 'olafanataa na rianga ameeru,
4 Perdoa os nossos pecados,
5 Ma la Jisas ka fata 'ania te'e tarifulaa 'ilo'oo fana nga fufu'iwane aana, “Lauta ta wane amooru 'e leka te'ana nga wane ni kwaimaanga aana 'i 'ifi aana 'ubulana logo, maka fata 'ilo'oo fana, ‘Wela kau, 'oi kwatea madi mai ta oru me'e ma'alo fagu,
5 Então Jesus disse aos seus discípulos:
6 tofuna te'e wane ni kwaimaanga agu lo'oo, ngaia 'e nigi mai te'agu fa'asia fanua lalau. Tafe'ua, mai nau ku 'ame to'o no'o na ta fangalaa na'a 'aku kwatea fana.’
6 É que um amigo meu acaba de chegar de viagem, e eu não tenho nada para lhe oferecer.”
7 Ma nga wane ni kwaimaanga lo'oori amu 'ubulana 'ifi lo'oo ka fata 'ilo'oo, ‘'Amoe. 'I'oo sia fa'a'abelosi nau la'u! Nga sinamaa 'e fono no'o, ma ni wela agu gila eeno te'efou no'o. Ngaia 'e 'ato no'o fana 'aku tata'e la'u fana kwatelana te'efuta 'ola famu.’
7 — E imaginem que o amigo responda lá de dentro: “Não me amole! A porta já está trancada, e eu e os meus filhos estamos deitados. Não posso me levantar para lhe dar os pães.”
8 Aia, nau ku iiria famooru, gwae ngaia 'ame siria agelana te'efuta 'ola, ma lauta 'i'oo kwaisoe, mai 'i'oo 'ame mamalo na kwaisoenga, nga wane lo'oo 'i 'ubulana 'ifi, ngaia te'e tata'e ma te'e kwatea mola ni 'ola te'efou na'a 'i'oo siria. Mai ngaia 'ame agea mola tofuna 'i'oo nga wane ni kwaimaanga aana, tafe'ua ma tofuna 'i'oo 'ame mamalo no'o na kwaisoenga.
8 Jesus disse:
9 Ngaia na, 'inau ku iiria famooru, moru kwaisoe na God fana 'amooru ngaria 'olataa na mooru soea. Ta'a mooru kwailo'ofia 'olataa mooru bo'obo'o fai te'ana God, ma ngaia te'e booni amooru fana 'amooru agasia. Ta'a mooru igiigi na sinamaa, ma God te'e 'ulasi famooru.
9 Por isso eu digo: peçam e vocês receberão; procurem e vocês acharão; batam, e a porta será aberta para vocês.
10 'I'oo su'aai nga ta'a te'efou na'a gila kwaisoe na God, tagila ngaria no'o 'olataa na'a gila soea. Ma nga ta'a te'efou na'a gila kwailo'ofia 'ola gila bo'obo'o fai na God, tagila agasia. Ma ta'a te'efou na'a gila igiigi na sinamaa, God te'e 'ulasi faga.
10 Porque todos aqueles que pedem recebem; aqueles que procuram acham; e a porta será aberta para quem bate.
11 “'Ilo'oo ma, ni dai amooru nga mama'a, lauta nga wela amu 'e kwaisoe fana gweii'a, ma 'i'oo to'o kwatea mola me'e waa fana? 'Amoe no'o!
11 Por acaso algum de vocês será capaz de dar uma cobra ao seu filho, quando ele pede um peixe?
12 Ma lauta nga wela amu 'e soea nga fakale'e susuki, ma to'o kwatea mola nga lafilafi fana? 'Amoe no'o!
12 Ou, se o filho pedir um ovo, vai lhe dar um escorpião?
13 Tafe'ua mooru te'efou ta'a moru ria, mooru su'asuria 'amooru kwatea mola ni 'ola 'e le'a fana ni wela amooru. Ma nga Ma'aa mooru na'a ngaia 'i Langi, ngaia 'e le'a iiki riufi amooru, ma ngaia 'e kwatea nga Anoe 'ola Abu fana ta'a na'a gila kwaisoe aana!”
13 Vocês, mesmo sendo maus, sabem dar coisas boas aos seus filhos. Quanto mais o Pai, que está no céu, dará o Espírito Santo aos que lhe pedirem!
14 Ma te'e alata, la Jisas 'e beloa te'e adalo fa'asia te'e wane 'e 'ato 'ani fata. Ma alata adalo ngaia 'e 'akwa fa'asia, ngaia bi'i fata la'u. Ma nga ogunga ba'ita lo'oo gila ka 'alefo.
14 Jesus estava expulsando de certo homem um demônio que não o deixava falar. Quando o demônio saiu, o homem começou a falar. A multidão ficou admirada,
15 Ma tani wane ngaa'i laloaga gila ka fata 'ilo'oo, “La Jisas 'e beloa nga adalo 'ania tegelangaa ala Saetan, nga 'inatana adalo.”
15 mas alguns disseram: — É
16 Ma tani wane ngaa'i, gila siria 'agila irito'ona la Jisas. Ma gila ka soea fana 'ani agea nga 'ola ni 'alefosilai, fana 'ani faate'enia na'a ngaia 'e to'o na nga tegelangaa fa'asia God.
16 Outros, querendo conseguir alguma prova contra Jesus, pediam que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha de Deus.
17 Ma tofuna la Jisas 'e su'a mola na nga manatalaga, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Lauta fufu'ita'a 'ubulana nga fanua ba'ita gila funu fe'eniga 'i talaga, ta'a na fanua ba'ita lo'oo tagila tagala'i no'o. Ma lauta nga wane, ma nga noni, gala funuria gaa'a 'i talagaa'a, ngaia 'e 'ato fana 'agala to'oru oguogu.
17 Mas Jesus, conhecendo os pensamentos deles, disse:
18 Ngaia 'ino'ona la'u mola, lauta la Saetan 'e funu fe'enia fufu'i adalo aana, tagila tagala'i kwaitatari no'o. Nau ku iiria 'ola lo'oo tofuna moru iiria nau ku beloa adalo 'ania tegelangaa ala Saetan.
18 Se o reino de Satanás tem grupos que lutam entre si, como continuará a existir? Vocês dizem que é Belzebu que me dá poder para expulsar demônios.
19 Aia, ma moru iiria nau ku beloa adalo 'ania tegelangaa ala Saetan. Tafe'ua ma tegelangaa ani dai lo'oo tani wane na fufu'iwane amooru gila beloa 'ania adalo? La Saetan? 'Amoe no'o! Suria ni 'ola lo'oo 'e faate'enia na'a mooru moru kuta.
19 Mas, se é assim, quem dá aos seguidores de vocês o poder para expulsar demônios? Assim, os seus próprios seguidores provam que vocês estão completamente enganados.
20 Nau ku beloa adalo 'ania tegelangaa na God. Ma ngaia ka faate'enia no'o famooru na'a nga alata fana God 'ani ba'ita fafia ta'a aana ngaia 'e nigi te'amooru 'e sui no'o.”
20 Na verdade é pelo poder de Deus que eu expulso demônios, e isso prova que o
21 La Jisas 'e fata la'u mola suria te'e tarifulaa maka 'ilo'oo, “Lauta ta wane 'e lamo'ala 'e sasari agau na la'unga aana, ma ka folo le'a no'o 'usia 'ifi aana, te'e 'ato fana ta wane 'ani beria ni 'ola 'ubulana 'ifi aana.
21 — Quando um homem forte e bem-armado guarda a sua própria casa, tudo o que ele tem está seguro.
22 Tafe'ua, lauta ta wane 'e tegela 'e riufia ngaia 'e leka mai ma ka funu fe'enia, ma ka talariufia no'o, nga wane lo'oori te'e ngaria no'o nga la'unga aana te'efou na ngaia 'e fito'o ai, ma te'e dalo'ia no'o ni 'ola lo'oo te'efou fana ta'a kwaimaanga aana.
22 Mas, quando um homem mais forte o ataca e vence, leva todas as armas em que o outro confiava e reparte tudo o que tomou dele.
23 “Ni dai na'a 'ame lado agu, ngaia nga marimae agu. Ni dai na'a 'ame kwaibooni agu fana gonilana mai nga ta'a te'ana God, ngaia 'e tagalange'eniga no'o fa'asia God.”
23 — Quem não é a meu favor é contra mim; e quem não me ajuda a ajuntar está espalhando.
24 La Jisas 'e fata la'u 'ilo'oo, “Alata gila belote'enia adalo fa'asia nga wane, ngaia 'e riu kwairiu 'ubulana lefu kwasila, ma 'e kwailo fana ta lefu fana 'ani to'oru la'u ai. Ma lauta ngaia 'e kwailo ma ka 'ato no'o, ngaia te'e manata 'ilo'oo, ‘Nau taku ori fana nga wane laka'u agu ku leka mai fa'asia.’
24 Jesus continuou:
25 Ma alata 'e ori mai, ngaia 'e agasia wane laka'u 'e kwari, maka fa'aodoa no'o moorilana te'efou.
25 Aí volta e encontra a casa varrida e arrumada.
26 Alata ngaia 'e agasia ne'e 'ilo'oo, ngaia 'e ori, maka talaia la'u mai nga fiu adalo 'e ria 'e iiki riufia, ma gila ka leka mai, ma gila ka to'oru no'o 'i 'ubulana wane laka'u. Na alata lo'oo, nga to'orulana wane lo'oo bi'i ria maka riufia no'o 'i na'o.”
26 Depois sai e vai buscar outros sete espíritos piores ainda, e todos ficam morando ali. Assim a situação daquela pessoa fica pior do que antes.
27 Alata la Jisas 'e iiria 'ola lo'oo faga, te'e noni 'i 'ubulana ogunga lo'oo 'e o'omae 'ilo'oo, “Nga noni ne'e fa'afuta'o maka fa'asusufi'o ne'e aile'a 'e iiki.”
27 Quando Jesus acabou de dizer isso, uma mulher que estava no meio da multidão gritou para ele: — Como é feliz a mulher que pôs o senhor no mundo e o amamentou!
28 La Jisas 'e lamadu'aa maka fata 'ilo'oo, “Tafe'ua ma ta'a na'a gila longoa fatalana God, ma gila ka lo'o suria, gila no'o na tagila malale'a 'e ba'ita.”
28 Mas Jesus respondeu:
29 Ma alata na'a ogunga ba'ita gila ogu mai 'afuia la Jisas, ngaia ka fata 'ilo'oo faga, “Ta'a na'a moru momoori na alata lo'oo, mooru moru ria. Suria mooru moru siria mola agasilana nga 'ola ni 'alefosilai 'ani faate'enia tegelangaa na God, tafe'ua, ma ngaia 'e 'ato famooru fana amoru agasia. Ta'a mooru agasia mola nga 'ola ni 'alefosilai 'ilaka'u nga 'ola laka'u 'e lau fala Jona nga profet.
29 Quando a multidão se ajuntou em volta de Jesus, ele começou a falar e disse o seguinte:
30 Nga 'ola ne'e lau fala Jona, 'e 'ilaka'u nga ma'etooto ne'e faate'enia fana ta'a 'i Ninifa na'a ngaia 'e leka mai fa'asia God. Nga 'ola na te'e lau agu 'e 'ilaka'u nga ma'etooto ne'e faate'enia na God 'e kwate nau mai, nga Wela na Wane, fana ta'a na alata lo'oo.
30 Assim como o
31 Ma na gani na'a God te'e sufaa ta'a, nga noni laka'u 'e ba'ita fafia fanua 'i Siba, ngaia te'e tata'e, maka faate'enia nga rianga amooru, tofuna na'a abulongaa amooru na moru kuta ba'ita ai. Ngaia 'e leka lalau mai fa'asia fanua aana fana longolana su'a'olanga ala Solomon. Gwa'a 'ino'ona ma, 'inau, nga wane na ku ba'ita 'e iiki riufia la Solomon, nau ku to'oru 'i lo'oo tala'ina, ma moru 'ame longo mola suri nau.
31 No Dia do Juízo a rainha de Sabá vai se levantar e acusar vocês, pois ela veio de muito longe para ouvir os sábios ensinamentos de Salomão. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Salomão.
32 Lauta 'ilaka'u na gani na God te'e sufaa ta'a te'efou, nga ta'a 'i Ninifa gila tagila faate'enia nga rianga amooru, suria gila abulo no'o mai te'efou fa'asia rianga aaga, alata gila longoa nga kwaifa'ananaunga la Jona 'e iiria faga. Tafe'ua, ma 'inau te'e wane ba'ita 'e iiki riufia la Jona, ma 'inau ku to'oru no'o 'i lo'oo tala'ina, tafe'ua ma moru 'ame abulo mola fa'asia rianga amooru.”
32 No Dia do Juízo o povo de Nínive vai se levantar e acusar vocês porque, quando ouviram a mensagem de Jonas, eles se arrependeram dos seus pecados. E eu afirmo que o que está aqui é mais importante do que Jonas.
33 La Jisas 'e fata 'ilo'oo, “Te'efuta wane sia lalaua mola nga uunu, ma ngaia ka na'agonia mola olofana nga daoko. Alata 'e lalaua nga uunu 'e sui mola, ngaia te'e arua no'o na lefu fana arulana uunu ai, fana ni dai ne'e ru'u mai 'ubulana 'ifi, ngaia 'e su'asuria 'ani agasia lalanga.Gila arua nga uunu na lefu fana ta'a 'ani agasia.|alt="lamp" src="lb00148c.tif" size="col" copy="LB" ref="11:33"
33 Jesus continuou:
34 Lauta nga funi'oonga amu 'e 'ulasi fana to'onga, nga mangomu te'efou te'e to'o na lalanga. Ma lauta nga funi'oonga amu 'e 'ame 'ulasi no'o fana to'onga, nga mangomu te'efou ngaia te'e fongu 'ania logologo'angaa.
34 Os olhos são como uma luz para o corpo: quando os olhos de você são bons, todo o seu corpo fica cheio de luz. Porém, se os seus olhos forem maus, o seu corpo ficará cheio de escuridão.
35 'I'oo sia ma'asini te'enia mola to'onga lo'oo agu. Lauta 'i'oo ma'asini te'enia ma nga mangomu te'e nana'i 'ubulana logologo'angaa.
35 Portanto, tenha cuidado para que a luz que está em você não seja escuridão.
36 Lauta mooru moru fongu 'ania lalanga, nga noni mooru te'efou te'e wataga 'ilaka'u na nga uunu, ma te'efuta lefu 'i labemooru 'e sia nana'i la'u 'ubulana logologo'angaa.”
36 Pois, se o seu corpo estiver completamente luminoso, e nenhuma parte estiver escura, então ele ficará todo cheio de luz como acontece quando você é iluminado pelo brilho de uma lamparina.
37 Alata la Jisas 'e alafuu 'e sui no'o, te'e wane na Farasii 'e soea la Jisas fana 'ani keto 'i 'ifi aana. Mala Jisas ka leka no'o fe'enia, ma ka keto no'o fe'enia.
37 Quando Jesus acabou de falar, um fariseu o convidou para jantar na casa dele. Jesus foi e sentou-se à mesa.
38 Ma nga Farasii lo'oo 'e 'alefo ba'ita, suria ngaia 'e agasia la Jisas ngaia 'ame narufia mola nga nimana 'i na'o, sui ma ngaia bi'i keto.
38 O fariseu ficou admirado quando viu que Jesus não tinha se lavado antes de comer.
39 Ma nga Alafa la Jisas ka fata 'ilo'oo fana, “Mooru Farasii, moru manata 'abelo iiki fana fulolana gula 'i maa na kakao ni go'unga ma ni 'ola ni fanganga amooru. Tafe'ua ma, 'i 'ubulana nga moori lamooru gila fongu 'ania ni 'ola 'e ria te'efou.
39 Então o Senhor disse a ele:
40 Mooru moru kakakula 'e iiki! La God ne'e launge'enia 'ola te'efou, ma ngaia ka su'asuria 'olataa na'a ngai gula 'i maa ma ni 'olataa ngai 'ubulai.
40 Seus tolos! Quem fez o lado de fora não é o mesmo que fez o lado de dentro?
41 Aia, lauta moru kwatea ni 'ola amoru fana ta'a gila galafa, ni 'ola te'efou mooru agea te'e sinasinalo'a no'o 'i maana God.
41 Portanto, deem aos pobres o que está dentro dos seus copos e pratos, e assim tudo ficará limpo para vocês.
42 “'Ola 'e ria famooru ni Farasii, tofuna mooru moru kwatea mola fana God nga gule'e 'ola na tangafuru na 'ola sisika fana fa'a masi'alana ketonga amooru na'a mooru kirua 'i 'ubulana langa'a amooru. Tafe'ua ma, moru 'ame manata 'abelo mola fana fa'aodolana to'orunga amooru fe'enia ta'a ni futanga amooru, ma nga kwaimaanga amooru fana God. Ngaia 'e le'a na'a moru agea ni 'ola sisika fana kwatelana tangafuru na fangalaa amooru fana God, ma moru ka manata to'ona la'u nga 'ola ba'ita fana kwaimaange'enilana God, ma ta'a na fanua lo'oo amooru te'efou.
42 — Ai de vocês, fariseus! Pois dão para Deus a décima parte até mesmo da hortelã, da arruda e de todas as verduras, mas não são justos com os outros e não amam a Deus. E são exatamente essas coisas que vocês devem fazer sem deixar de lado as outras.
43 “'Ola 'e ria famooru Farasii na, tofuna alata moru leka 'ubulana 'ifi ni fo'anga, mooru moru siria to'orunga na furi'i to'orunga fana ta'a ba'ita. Ma alata moru leka 'i maana uusia'a, moru siria ta'a lo'oo 'agila fa'aba'ita mooru.
43 — Ai de vocês, fariseus! Pois gostam demais dos lugares de honra nas
44 'Ola 'e ria famooru Farasii, tofuna mooru moru 'ilaka'u nga giru gwa'u na'a gila 'ame taboa 'i fofona, ma alata ta'a 'agila riu 'i fofona, gila 'ame aga su'aai nga 'ola ne'e si'ini 'e ria na'a ngai 'ubulai.”
44 — Ai de vocês! Pois são como sepulturas que não se veem, sepulturas que as pessoas pisam sem perceber.
45 Sui ma nga te'e Wane ni Kwaifa'ananau na Tagi ala Moses 'e fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, alata 'i'oo fata 'ilo'oo, 'i'oo fata ngada 'ameeru mola.”
45 Então um mestre da Lei disse a Jesus: — Mestre, falando assim, o senhor está nos ofendendo também.
46 Ma la Jisas ka fata 'ilo'oo, “'Ola 'e ria famooru Wane ni Kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, tofuna moru launge'enia tagi 'e 'ato 'e aula fana ta'a, ma ka 'ato iiki faga fana daunga suria, ma moru 'ame kwaibooni mola aaga.
46 Jesus respondeu:
47 'Ola lo'oo 'e ria la'u famooru, tofuna moru fa'akwasingaa mola fofona giru gwa'u na profet fana 'agila aga 'ani le'a. Ni profet laka'u wawarifu mooru gila kwa'iga.
47 Ai de vocês! Pois fazem túmulos bonitos para os
48 Suria ni 'ola lo'oo, gila faate'enia na'a mooru moru alafafia agelana 'ola na wawarifu mooru gila agea aga. Suria gila kwa'iaga, ma mooru moru launge'enia giru gwa'u aaga.
48 Com isso vocês mostram que concordam com o que os seus antepassados fizeram, pois eles mataram os profetas, e vocês fazem túmulos para eles.
49 Ma tofuna ni 'ola lo'oori, God na su'a'olanga aana, 'e fata 'ilo'oo, ‘Nau taku kwatea kau ni profet, ma nga Ta'a ni Kwairiinga kau faga, gwe 'ino'ona ma tagila kwa'ia tani wane aaga, ma tagila malate'ote'o la'u na tani wane aga.’
49 Por isso a Sabedoria de Deus disse: “Mandarei para eles profetas e mensageiros, e eles matarão alguns e perseguirão outros.”
50 Suria ngaia 'e 'ilo'oo, nga ta'a na gila momoori na alata lo'oo, God te'e kwatea kwa'ikwa'inga faga fana kwa'ilana ni profet te'efou, 'e 'ita no'o mai na etalana fanua lo'oo 'i wado.
50 Por causa disso esta gente de hoje será castigada pela morte de todos os profetas assassinados desde a criação do mundo,
51 Eta no'o mai na maenga ana la Ebol leleka maka nigi na maenga ana la Sekaraea nga wane laka'u gila kwa'ia 'ubulana 'Ifi Abu na God, 'i laloana uumu ma nga lefu 'e abu. 'Ola kwala'imori na'a 'inau ku iiria famooru, nga ta'a gila momoori na alata lo'oori, God te'e kwatea kwa'ikwa'inga faga tofuna nga maenga ana ta'a laka'u.
51 começando pela morte de Abel até a morte de Zacarias, que foi assassinado entre o altar e o
52 “'Ola 'e ria famooru Wane ni kwaifa'ananaunga na Tagi, tofuna mooru moru na'agonia nga kwala'imoringa na God, fana nga ta'a lo'oo 'e 'ato 'agila su'a la'u mola ai. Ma moru 'ame fito'o la'u mola ai, ma mooru moru ruia nga ta'a fa'asia su'anga na 'ola lo'oo.”
52 — Ai de vocês, mestres da Lei! Pois guardam a chave que abre a porta da casa da Sabedoria. E assim nem vocês mesmos entram, nem deixam os outros entrarem.
53 Ma nga alata lo'oo la Jisas 'e leka no'o fa'asia fanua lo'oo, ni Wane ni Kwaifa'ananaunga na Tagi ala Moses, ma nga Farasii, gila ka eta no'o fana ngengelana, ma gila ka orisia na 'ola 'e aula.
53 Quando Jesus saiu dali, os mestres da Lei e os fariseus começaram a criticá-lo com raiva e a lhe fazer perguntas sobre muitos assuntos.
54 Ma gila ka irito'ona fana fa'abobolosilana la Jisas fana 'agila daria tani 'ola ngaia 'e iiria 'e kuta.
54 Eles queriam levá-lo a dizer alguma coisa que pudesse lhes servir de motivo para acusá-lo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.