João 8
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 Ma la Jisas ka fane fana gouna me'e busu na gila fa'alataa 'ania Olif.
1 [Depois todos foram para casa, mas Jesus foi para o monte das Oliveiras.
2 Ma 'usu'usugani mola na ma'e gani 'i buri, ngaia 'e ori la'u fana 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma nga oguogunga ba'ita iiki, gila ka ogu 'afuia, ma ngaia ka to'oru 'i wado, ma ka fa'ananauga.
2 De madrugada ele voltou ao pátio do Templo, e o povo se reuniu em volta dele. Jesus estava sentado, ensinando a todos.
3 Ma nga ta'a ni kwaifa'ananaunga na tagi ma ni Farasii, gila ka ngaria mai te'e noni na gila daria na nga agemaninga. Ma gila ka fa'aula 'i laloaga.
3 Aí alguns mestres da Lei e fariseus levaram a Jesus uma mulher que tinha sido apanhada em adultério e a obrigaram a ficar de pé no meio de todos.
4 Ma gila ka alafuu 'ilo'oo fala Jisas, “Wane kwaifa'ananaunga 'ae, nga noni lo'oo, meeru gemasia du'ana agemaninga.
4 Eles disseram: — Mestre, esta mulher foi apanhada no ato de adultério.
5 Ma 'i 'ubulana nga Tagi ala Moses, ngaia 'e iiria fana nga noni 'ilo'oo, 'agila 'uia 'ania nga fou fana ngaia 'ani mae no'o. Ma nga 'olataa na 'i'oo iiria ana welakau?”
5 De acordo com a Lei que Moisés nos deu, as mulheres adúlteras devem ser mortas a pedradas. Mas o senhor, o que é que diz sobre isso?
6 Gila iiria 'ola lo'oo fana 'agila irito'ona fana to'odarilana te'efuta 'ola fana 'agila arua fafia la Jisas.
6 Eles fizeram essa pergunta para conseguir uma prova contra Jesus, pois queriam acusá-lo. Mas ele se abaixou e começou a escrever no chão com o dedo.
7 Ma alata gila kwaikwaiorisi mola, ngaia 'e tata'e, ma ka alafuu 'ilo'oo faga, “Ni dai amooru na ngaia 'ame agea te'efuta 'ola 'e ria, ngaia 'ani 'uia 'ania te'efuta me'e fou eteeta.”
7 Como eles continuaram a fazer a mesma pergunta, Jesus endireitou o corpo e disse a eles:
8 Sui ma ngaia ka to'oru, ma ka giri la'u 'i fofona wado.
8 Depois abaixou-se outra vez e continuou a escrever no chão.
9 Ma alata gila longoa 'ola lo'oo, gila ka leka no'o fa'asia, tala te'e wane, eta na nga wane koko'o. Sui ma te'e la Jisas fe'enia nga noni laka'u na ngaia 'e ula no'ona, na gaa'a gala nana'i no'o.
9 Quando ouviram isso, todos foram embora, um por um, começando pelos mais velhos. Ficaram só Jesus e a mulher, e ela continuou ali, de pé.
10 Ma ngaia ka tata'e la'u, ma ka fata 'ilo'oo, “Noni lo'oo, nga ta'a laka'u, gila no'o 'i fai? Ngaia 'e 'uta'i? Te'efuta wane aaga 'ame ole fana 'ani sufa'o welakau?”
10 Então Jesus endireitou o corpo e disse:
11 Ma ngaia ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “Wane ba'ita, te'efuta wane 'amoe no'o.”
11 — Ninguém, senhor! — respondeu ela. Jesus disse:
12 La Jisas ka fata la'u 'ilo'oo fana ta'a no'ona, “Nau na'a nga lalanga lo'oo fana ta'a fofona fanua lo'oo 'i wado. Wane na ngaia 'e leka mai suri nau, ngaia 'e sia riu mola 'ubulana logologo'angaa tofuna ngaia te'e to'o na nga lalanga ne'e kwatea mooringa 'ubulana mangona.”
12 De novo Jesus começou a falar com eles e disse:
13 Ma Farasii gila ka fata 'ilo'oo fana, “'I'oo talamu no'o 'i'oo kwairii 'ani'o. Ngaia 'e 'ato fana 'ameru tagoto'o na fatalamu suria te'efuta wane ngaa'i 'ame alafuu suri'o.”
13 Os fariseus disseram a Jesus: — Agora você está falando a favor de você mesmo. Por isso o que você diz não tem valor.
14 La Jisas ka fata 'ilo'oo, “Gwa'a nau ku kwairii 'ania 'inau 'i talagu, 'olataa na nau ku fata suria 'e kwala'imori, tofuna nau ku su'asuria lefu na nau ku leka mai fa'asia, ma 'i fai na 'aku leka fai. Ma moru 'ame su'a mola na lefu na nau ku leka mai fa'asia, ma lefu na 'aku leka fai.
14 Jesus respondeu:
15 'Amooru moru kwaisufai na 'ola suria manatangaa na wane fofona fanua lo'oo 'i wado no'ona. Aia, mai nau ku sia kwaisufai mola na te'efuta wane.
15 Vocês julgam de modo puramente humano; mas eu não julgo ninguém.
16 Tafe'ua ma lauta nau ku kwaisufai na te'efuta wane, nau ku sufaa suria manatangaa 'e odo. Nau ku 'ame sufaa te'efuta wane te'i nau, ma mee'e te'efou Mama'a na ngaia 'e alenau mai ne'e nana'i fe'eni nau.
16 E, se eu julgar, o meu julgamento é verdadeiro porque não julgo sozinho, pois o Pai, que me enviou, está comigo.
17 Nga tagi amooru 'e iiria 'e sui no'o, lauta rua wane gala alanga'i suria te'efuta alafuunga, 'ola na gala iiria ngaia 'e kwala'imori.
17 Na
18 Nau ku kwairii 'ani nau 'i talagu, ma nga Mama'a na ngaia 'e alenau mai, ngaia la'u mola 'e kwairii 'ani nau.”
18 Eu dou testemunho a respeito de mim mesmo, e o Pai, que me enviou, também dá testemunho a meu respeito.
19 Ma, gila ka orisia la Jisas ma gila 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma mama'a amu ngai fai welakau?”
19 — Onde está o seu pai? — perguntaram. Jesus respondeu:
20 La Jisas 'e iiria nga 'ola lo'oo na alata ngaia 'e fa'ananaua ta'a 'i 'ubulana 'Ifi Abu na God, galangia lefu na gila arua kokole 'ola na gila arua fana kwatelana kwakwatenga aaga 'i 'ubulai. Aia, ma na alata no'ona, te'efuta wane 'ame gemasia mola, tofuna alata ana 'ame nigi 'ua.
20 Jesus disse essas coisas quando estava ensinando no pátio do Templo, perto da caixa das ofertas. Ninguém o prendeu porque ainda não tinha chegado a sua hora.
21 La Jisas 'e fata 'ilo'oo la'u faga, “Nau taku leka, ma tamoru kwailo'ofi nau. Ma tamoru mae, ma God ngaia 'e sia 'olafanataa mola na rianga 'amooru. Ma ngaia 'e 'ato fana 'amoru leka na lefu nau taku leka ai.”
21 Jesus disse outra vez:
22 Ma nga ta'a na'ona'o 'i Jiu gila ka alafuu 'ilo'oo, “Ngaia 'e iiria 'e 'ato no'o 'agoru leka fana lefu na ngaia te'e leka fai. 'Ilo'oo ma ngaia bala te'e daua mola 'i talana?”
22 Os líderes judeus disseram: — Ele diz que nós não podemos ir para onde ele vai! Será que ele vai se matar?
23 La Jisas ka lamadu'aga maka alafuu 'ilo'oo, “Mooru moru leka mai fa'asia nga fanua lo'oo 'i wado. Tafe'ua mai nau ku leka mai fa'asia 'i langi. Mooru lo'oo fa'asia mola nga fanua lo'oo 'i wado. Ma 'inau 'amoe fa'asia nga fanua lo'oo 'i wado.
23 Jesus continuou:
24 Ngaia lo'oo, nau ku iiria 'e sui no'o tamoru mae, ma God ngaia 'e sia 'olafanataa mola na rianga amooru. Ngaia 'e kwala'imori no'o, lauta moru 'ame tagoto'o na ‘'Inau Lo'oo nga mesaea’ nga wela na God, ngaia 'e sia 'olafanataa mola na rianga amooru.”
24 Por isso eu disse que vocês vão morrer sem o perdão dos seus pecados. De fato, morrerão sem o perdão dos seus pecados se não crerem que “
25 Ma gila kwaiorisi ma gila ka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma 'i'oo ni dai lo'oo?”
25 — Quem é você? — perguntaram a Jesus. Ele respondeu:
26 Nau ku to'o na ni 'ola 'e aula iiki na nau ku su'asuria 'aku alafuu suri 'amooru fana kwaisufaingaa amooru. Ma nau ku iiria mola 'olataa na nau ku longoa fa'asia wane ne'e alenau mai. Ma wane lo'oo 'e iiria mola ni 'ola 'e to'o.”
26 Existem muitas coisas a respeito de vocês das quais eu preciso falar e as quais eu preciso julgar. Porém quem me enviou é verdadeiro, e eu digo ao mundo somente o que ele me disse.
27 Ma gila 'ame su'a mola na la Jisas ngaia 'e alafuu suria Mama'a aana mai langi.
27 Eles não entenderam que ele estava falando a respeito do Pai.
28 Ngaia 'e alafuu 'ilo'oo faga, “Alata 'amooru aru nau, nga Wela na Wane, na 'ai folo, tamoru su'a agu na 'I Nau Lo'oo. Ma nga alata no'ona, tamoru bi'i su'aai na nau ku 'ame agea te'efuta 'ola suria nga manatalagu 'i talagu. Tafe'ua mai nau ku iiria 'ola na Mama'a ngaia 'e fa'ananau nau 'ania.
28 Por isso Jesus disse:
29 Aia, ma Mama'a na ngaia 'e alenau mai, ngaia 'e nana'i fe'eni nau gani mai gani. Ngaia 'ame rugasi nau, tofuna nau ku agea 'ola na ngaia 'e siria gani mai gani.”
29 Quem me enviou está comigo e não me deixou sozinho, pois faço sempre o que lhe agrada.
30 Ma ta'a 'e aula gila ka tagoto'o no'o ala Jisas, alata gila longoa ngaia 'e iiria nga 'ola lo'oori.
30 Quando Jesus disse isso, muitos creram nele.
31 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo fana ta'a na gila tagoto'o ana, “Lauta moru dau suria nga kwaifa'ananaunga agu, mooru no'o na fufu'iwane kwala'imori agu.
31 Então Jesus disse para os que creram nele:
32 Ma tamoru su'a na 'ola kwala'imori suria God, ma nga kwala'imoringa na God te'e kwatea arubengaa famu.”
32 e conhecerão a verdade, e a verdade os libertará.
33 Gila orisia la Jisas, ma gila ka 'ilo'oo, “Meeru nga ta'a na orioritana la Ebraham lo'oo no'o. Meeru ta'a ni taunga'inga tago fana te'efuta wane 'amoe. 'Utaa na 'i'oo iiria tameru arube?”
33 Eles responderam: — Nós somos descendentes de Abraão e nunca fomos escravos de ninguém. Como é que você diz que ficaremos livres?
34 La Jisas ka alafuu 'ilo'oo la'u faga, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru. Ta'a na gila lo'o suria nga falafala 'e ria lo'oo, gila ta'a ni taunga'inga tago no'o 'i olofana falafala ria lo'oo.
34 Jesus disse a eles:
35 Nga wane na ngaia wane ni taunga'inga tago, ngaia 'ame nana'i furifuri na 'ifi na nga wane ba'ita. Tafe'ua ma nga wela na wane ba'ita no'ona, ngaia ne'e nana'i furifuri na 'ifi na mama'a aana.
35 O escravo não fica sempre com a família, mas o filho sempre faz parte da família.
36 Lauta 'inau, nga Wela na God, nau ku rubea mooru, tamooru bi'i arube kwala'imori ma mooru na ru'uru'ua na God kwala'imori.
36 Se o Filho os libertar, vocês serão, de fato, livres.
37 Nau ku su'aai moru nga ta'a na orioritana la Ebraham. Tafe'ua, mooru moru siria mola kwa'ilagu, tofuna moru 'ame siria lekanga suria nga kwaifa'ananaunga agu.
37 Eu sei que vocês são descendentes de Abraão; porém estão tentando me matar porque não aceitam os meus ensinamentos.
38 Nau ku alafuu suria 'olataa na Mama'a agu ngaia 'e faate'enia fagu, ma moru ka agea 'olataa na mama'a amooru ngaia 'e fata suria te'amooru.”
38 Eu falo das coisas que o meu Pai me mostrou, mas vocês fazem o que aprenderam com o pai de vocês.
39 Gila lamadu'aa la Jisas ma gila ka 'ilo'oo, “Mama'a ameeru na la Ebraham!”
39 — O nosso pai é Abraão! — responderam eles. Então Jesus disse:
40 Ma nau ku iiria mola nga 'ola kwala'imori famooru na nau ku longoa mai fa'asia God gani mai gani. Tafe'ua ma moru siria mola kwa'ilagu. La Ebraham ngaia 'ame agea mola te'efuta 'ola 'ino'ona.
40 Mas eu lhes tenho dito a verdade que ouvi de Deus, e assim mesmo vocês estão tentando me matar. Abraão nunca fez uma coisa assim!
41 Ma mooru moru agea no'o nga 'ola na mama'a amooru ngaia 'e agea.”
41 Vocês estão fazendo o que o pai de vocês fez. Eles responderam: — Nós não somos filhos ilegítimos; nós temos um Pai, que é Deus!
42 La Jisas 'e lamadu'aga maka alafuu 'ilo'oo, “Lauta God na mama'a amooru kwala'imori, moru kwaimaa fagu, tofuna nau ku leka mai fa'asia God, mai nau ku to'oru fe'enia mooru 'ilo'oo. Nau ku 'ame leka mai suria nga tegelangaa agu 'i talagu. God ne'e alenau mai.
42 Jesus disse a eles:
43 'Utaa na moru 'ame longo su'a na nga fatalagu? Ngaia 'e 'ilo'oo tofuna moru 'ame siria no'o longolana.
43 Por que é que vocês não entendem o que eu digo? É porque não querem ouvir a minha mensagem.
44 Mai mooru, nga mama'a amooru na la Saetan. Ngaia na'a, moru siria agelana nga 'ola na ngaia 'e agea. La Saetan na'a nga wane fana kwa'ilana wane tofuna ngaia 'e agea 'ua no'o mai. Ma ngaia ka ma'asini te'enia na nga kwala'imoringa, tofuna ngaia 'ame to'o na ta 'ola ne'e kwala'imori. Alata ngaia 'e kotofia nga te'efuta wane, nga falafala aana lo'oo no'o, suria ngaia na wane fana kotonga, ma ngaia na mama'a na ta'a ni kotonga te'efou.
44 Vocês são filhos do Diabo e querem fazer o que o pai de vocês quer. Desde a criação do mundo ele foi assassino e nunca esteve do lado da verdade porque nele não existe verdade. Quando o Diabo mente, está apenas fazendo o que é o seu costume, pois é mentiroso e é o pai de todas as mentiras.
45 Ma nau ku iiria 'ola kwala'imori famooru, ma nga 'ola lo'oori na 'e agea moru 'ame siria mola tagoto'onga agu.
45 Mas, porque eu digo a verdade, vocês não creem em mim.
46 Fe'ua? Te'efuta wane amooru su'asuria 'ani faate'enia nga 'ola na nau ku agea 'e ria? 'Ato no'o! Aia, ma 'uta'i na 'amooru moru 'ame tagoto'o agu, alata nau ku iiria 'ola kwala'imori lo'oo famooru?
46 Qual de vocês pode provar que eu tenho algum pecado? Se digo a verdade, por que não creem em mim?
47 Aia, ni dai na gila 'ita mai fa'asia God, gila longo suria nga fatalana. Ma amooru lo'oo, moru 'ame 'ita mai fa'asia God. Ngaia lo'oo moru 'ame fafulongo no'o fana.”
47 A pessoa que é de Deus escuta as palavras de Deus. Vocês não escutam as palavras de Deus porque vocês não são dele.
48 Ma gila ka alafuu 'ilo'oo fala Jisas, “Nga 'ola laka'u meeru iiria suri'o ngaia 'e kwala'imori alata meru iiria 'i'oo wane fa'asia 'i Samaria, ma anoe 'ola ria 'e ru'ufi'o.”
48 Eles disseram a Jesus: — Por acaso não temos razão quando dizemos que você é
49 La Jisas 'e lamadu'aga maka alafuu 'ilo'oo, “'Amoe no'o, anoe 'ola 'e ria 'e 'ame ru'ufi nau. Nau ku iiri ba'ita na nga Mama'a agu, tafe'ua ma moru 'ame iiri ba'ita mola agu.
49 Jesus respondeu:
50 Ma 'inau ku 'ame siria no'o nga ta'a 'agila iiri ba'ita agu. Mama'a agu na ngaia 'e siria fana ta'a 'agila iiri ba'ita agu. Ma ngaia la'u mola na te'e sufaa ta'a te'efou.
50 Não procuro conseguir elogios para mim mesmo; mas existe alguém que procura consegui-los para mim, e ele é o Juiz.
51 Nga 'ola kwala'imori nau ku iiria famooru, ni dai ne'e dau suria kwaifa'ananaunga agu, ngaia 'e sia mae mola.”
51 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem obedecer aos meus ensinamentos não morrerá nunca.
52 Ma gila lamadu'aa la Jisas ma gila ka fata 'ilo'oo, “Meeru meru su'a kwala'imori na anoe 'ola 'e ria 'e ru'ufi'o! Tofuna wawarifu meeru la Ebraham ngaia 'e mae no'o, ma nga profet te'efou gila ka mae no'o. 'Utaa na 'i'oo iiria lauta wane 'e lo'o suria kwaifa'ananaunga amu, ngaia 'e sia mae mola?
52 Então eles disseram: — Agora temos a certeza de que você está dominado por um demônio! Abraão e todos os
53 Wawarifu meeru la Ebraham ngaia nga wane ba'ita, tafe'ua ma ngaia 'e mae no'o fe'enia ni profet la'u mola. Ma 'i'oo madafia iiria 'i'oo ba'ita 'e riufia la Ebraham welakau? Ma 'i'oo iiria 'i'oo ni dai?”
53 Será que você é mais importante do que Abraão, o nosso pai, que morreu? E os profetas também morreram! Quem você pensa que é?
54 La Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Lauta nau ku iiri ba'ita agu 'i talagu, ngaia 'ola 'uri'uri mola. Ma nga wane ne'e iiri ba'ita agu na Mama'a agu, ma mooru iiria ngaia na God amooru.
54 Ele respondeu:
55 Tafe'ua, moru 'ame su'a mola na God, mai nau ku su'a ana. Lauta nau ku iiria nau ku 'ame su'ana, nau ku 'ilaka'u la'u mola amooru na moru su'a le'a na kotonga. Tafe'ua mai nau ku su'a le'a no'o ana, mai nau ku agea suria fatalana.
55 Vocês nunca conheceram a Deus, mas eu o conheço. Se eu disser que não o conheço, serei mentiroso como vocês; mas eu o conheço e obedeço ao que ele manda.
56 Ma nga wawarifu mooru la Ebraham ngaia 'e aile'a ba'ita, tofuna ngaia 'e agasia no'o nigilagu mai.”
56 Abraão, o pai de vocês, ficou alegre ao ver o tempo da minha vinda. Ele viu esse tempo e ficou feliz.
57 Ma gila ka alafuu la'u 'ilo'oo fana, “Ei Fu'uwane! Nima akwale farisi 'ame sui 'ua fafia futalamu, ma 'i'oo iiria 'i'oo agasia no'o la Ebraham.”
57 — Você não tem nem cinquenta anos e viu Abraão? — perguntaram eles.
58 La Jisas ka lamadu'aga maka alafuu 'ilo'oo, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru: Alata la Ebraham ngaia 'ame futa 'ua, Nau Lo'oo no'o.”
58 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: antes de Abraão nascer, “ — respondeu Jesus.
59 Na alata no'ona, gila ka ngaria nga fou fana 'agila 'ui maeria, suria ngaia 'e fata 'ilo'oo. Ma ngaia ka nagwa no'o fa'asiga maka leka no'o fa'asia nga 'Ifi Abu na God.
59 Então eles pegaram pedras para atirar em Jesus, mas ele se escondeu e saiu do pátio do Templo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.