João 5
Fatalana God (KWD) vs NTLH
1 'I burina 'ola lo'oori, la Jisas ka leka fani Jerusalem fana te'e fafangalaa 'i Jiu.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 'I Jerusalem, te'e ka'o ngaia 'e nana'i mola galangia nga lefu na'a gila fa'alataa 'ania tatafa na sifisifi. Aia, ma nga alafuunga na ta'a 'i Jiu, gila iiria nga ka'o lo'oori 'ania 'i Betsaeda. Ma nga nima fofoda 'e tekwa na'a gila nana'i 'i nigifana nga me'e 'ekwa lo'oori.Ni wane nga 'a'aega 'e mae gila ogu suria ka'o 'i Betesda.|alt="lame" src="lb00307b.tif" size="col" copy="LB" ref="5:2"
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 — ausente —
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 — ausente —
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ma te'e wane 'e to'oru fe'eniga 'i no'ona, ngaia 'e fii no'o suria oru akwale'e farisi ma kwaru ai.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Ma la Jisas ka agasia ngaia eeno mola na lefu no'ona, ma ngaia 'e su'aai na'a ngaia 'e fii 'e aburu no'o mai, ma ngaia ka orisia nga wane no'ona maka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma 'i'oo siria 'ano gwari'a?”
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Ma nga wane no'ona ka lamadu'aa la Jisas maka 'ilo'oo, “Wane ba'ita, te'efuta wane 'amoe agu fana 'ani ngari nau fana 'ubulana ka'o lo'oo na alata na'a ka'o 'e 'asu. Na alata 'e aula, alata nau ku sasari fana 'aku leka 'ubulana ka'o lo'oo, tani wane ngaa'i gila leka no'o ai 'i na'o fa'asi nau.”
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo, “Tata'e, moko ngaria no'o futa'i amu moko leka no'o.”
8 Então Jesus disse:
9 Ma te'e alata no'ona mola, nga wane lo'oori ka le'a no'o, ma ngaia ka tata'e, ma ka ngaria no'o futa'i aana, ma ka leka no'o.
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 Ngaia lo'oo nga ta'a na'ona'o 'i Jiu, gila ka alafuu 'ilo'oo fana wane na'a ngaia 'e gwari'a, “Tala'ina nga Sabat, ma ngaia 'e abu 'e iiki na tagi adauru fana 'i'oo 'ani ngaria nga futa'i amu.”
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Wane lo'oori ka alafuu 'ilo'oo faga, “Nga wane na ngaia 'e gulaa nau, ngaia 'e iiria 'aku ngaria futa'i agu, ma kua leka.”
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Ma gila ka orisia la'u ma gila ka 'ilo'oo, “Wane ngai taa ne'e iiria 'i'oo 'ani agea nga 'ola no'ona, welakau.”
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Tafe'ua ma nga wane lo'oo 'e bobolosia mola la Jisas, tofuna nga ta'a 'e aula iiki na'a gila nana'i na lefu no'ona ma la Jisas ka leka no'o kau.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Ma 'i burina, la Jisas bi'i daria 'ubulana 'Ifi Abu na God, ma ka alafuu 'ilo'oo fana, “'Oi longo madi mai, na alata lo'oo, 'i'oo le'a no'o. 'Oi abulo no'o fa'asia abulongaa laka'u amu 'ame le'a fa'asia te'efuta 'ola 'e ria iiki ta bi'i lau amu la'u 'i buri.”
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Na alata wane laka'u ngaia 'e ru'u 'i maa fa'asia nga 'Ifi Abu na God, ngaia 'e leka te'ana ta'a na'ona'o 'i Jiu, maka alafuu 'ilo'oo faga, “La Jisas laka'u ngaia 'e gula nau.”
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Ma nga alata no'ona, gila ka eta no'o fana marimaenga ala Jisas, tofuna ngaia 'e gulaa nga wane lo'oo na Sabat.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Ma la Jisas ka alafuu 'ilo'oo faga, “Lauta na Mama'a agu ngaia 'e taunga'i gani mai gani, nau la'u mola nau taku taunga'i la'u mola 'ino'ona.”
17 Então Jesus disse a eles:
18 Aia, ma tofuna nga alafuunga lo'oori, ngaia agea manatalana ta'a na'ona'o 'i Jiu lo'oo ka tegela no'o fana 'agila kwa'ia la Jisas 'ani mae. Gila siria kwa'ilana, suria ngaia 'ame manata ba'ita na falafala suria nga Sabat, ma gila siria 'e iiki 'agila kwa'ia suria ngaia 'e iiria God nga Mama'a aana. Alata ngaia 'e iiria 'ola lo'oo, ngaia 'e fa'atooto'ome'enia 'i talana fe'enia God.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Ma la Jisas ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru. Nau, na nga Wela na God, 'e 'ato 'aku agea te'efuta 'ola 'i talagu. Nau ku agea mola 'ola na'a nau ku agasia nga Mama'a agu ngaia 'e agea. Ma 'olataa na'a Mama'a agu 'e agea, ngaia la'u mola na'a nau ku agea.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Du'ana Mama'a agu ngaia 'e kwaimaa fagu, ma ngaia ka faate'enia fagu nga 'ola te'efou na ngaia 'e agea. Ma ngaia te'e faate'enia la'u mola fagu ni taunga'inga ba'ita la'u ne'e riufia gulalana nga ta'a lo'oo, ma tamoru 'alefo ba'ita na 'ola lo'oo nau ku agea.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Mama'a agu ngaia 'e su'aai 'ani tata'ea wane 'e mae 'ua ma ka kwatea mooringa fana. Ma 'ino'ona la'u mola, nau nga Wela aana, nau taku kwatea mooringa la'u mola fana ni dai na 'aku firiga.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Mama'a agu ngaia 'e sia sufaa mola te'efuta wane tofuna ngaia 'e kwatea tegelangaa fana kwaisufaingaa no'o fana nga Wela aana.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 Ngaia 'e agea 'ola lo'oo fagu fana nga ta'a 'agila iiri ba'ita agu, 'ilaka'u la'u mola na gila iiri ba'ita na nga Mama'a agu. Ma ni dai ne'e 'ame iiri ba'ita agu, ngaia 'ame iiri ba'ita la'u mola na Mama'a agu na ngaia 'e alenau mai.
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru. Ni dai ne'e longoa nga fatalagu, ma ka tagoto'o na God ne'e alenau mai, ngaia te'e to'o na mooringa firi. Nau ku sia sufaa la'u. Ma ngaia 'e leka no'o fa'asia maenga, ma ka ru'u no'o 'ubulana mooringa kwala'imori.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 'Ola kwala'imori nau ku iiria te'amooru, alata te'e nigi mai, ma ngaia lo'oo 'e nigi no'o mai, fana ni dai na gila leka no'o suria tala fana maenga, 'agila longo nau, nga Wela na God. Ma ni dai na gila lo'o suri nau, tagila moori.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 — ausente —
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 — ausente —
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 Moru sia 'alefo mola na 'ola lo'oo. Nga alata te'e nigi mai fana ta'a na gila mae 'ua no'o, 'agila longo nau,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 ma gila ka ru'u mai fa'asia nga giru gwa'u aaga, fana ni dai na gila agea 'ola 'e le'a lo'oo, 'agila tata'e mai, fana mooringa firi. Ma ni dai na gila agea 'ola 'e ria, gila ka tata'e mai, ma gila to'oru 'ubulana nga kwa'ikwa'inga 'e nana'i firi.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 Nau ku 'ame agea te'efuta 'ola suria manatalagu 'i talagu. Nau ku su'aai nau ku sufaa ta'a suria 'olataa na nau ku longoa God ngaia 'e iiria fagu. Nga kwaisufaingaa agu ngaia 'e odo, tofuna nau ku agea suria nga 'olataa na ngaia 'e siria, mai nau ku 'ame agea suria nga kwaisiriinga agu 'i talagu.
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 “Lauta 'i nau 'aku kwairii suri nau 'i talagu, te'efuta wane 'e sia tagoto'o mola na kwairiinga lo'oo agu.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Tafe'ua ma Mama'a agu 'e kwairii la'u mola suri nau. Mai nau ku su'ana 'olataa na ngaia 'e kwairii 'ania suri nau ngaia 'e kwala'imori te'efou.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 Aia, ma mooru laka'u moru kwatea kau nga wane 'amooru te'ala Jon, ma ngaia 'e kwairii te'amooru 'ania to'onga suri nau.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Nau ku sia mangoto'o mola na nga 'olataa na wane te'e alafuu 'ania suri nau, tafe'ua nau ku alafuu suria me'e alafuunga ala Jon fana 'ani booni 'amooru fana 'amoru to'o na mooringa firi.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Ma la Jon 'e 'ilaka'u nga me'e uunu ne'e lala 'e le'a. Ma suria te'e alata sisika, mooru moru aile'a mola suria 'olataa na ngaia 'e fata suria.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 Tafe'ua mai nau ku to'o na 'ola ne'e taringa'i 'e riufia alafuunga ala Jon. Ma nga 'ola lo'oori no'o na nga taunga'inga na nau ku agea suria nga Mama'a agu na ngaia 'e kwatea fagu fana 'aku agea. Nga taunga'inga lo'oo agu 'e faate'enia na Mama'a agu ngaia 'e alenau mai.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Ma nga Mama'a agu 'i talana ne'e alenau mai, ngaia 'e alafuu no'o suri nau. Ma moru 'ame longoa kwalana, ma moru 'ame agasia la'u mola
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 ma moru 'ame kwaloa la'u mola fatalana 'ubulana moori lamooru, suria moru 'ame tagoto'o agu na ngaia 'e alenau mai.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 Mooru moru idumia nga Girigiringa Abu lo'oo furifuri, suria moru madafia iiria moru to'o na nga mooringa firi 'i tofuna. Ma nga Girigiringa Abu lo'oori ngaia 'e alafuu suri nau.
39 Vocês estudam as
40 Gwa'a 'ani 'ilo'oo, moru 'ame siria mola lekanga mai te'agu fana 'aku fa'amoori 'amooru.
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “Mai nau ku 'ame kwailo'ofia te'efuta wane fana 'ani iiri ba'ita agu.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Tafe'ua mai nau ku su'aai na moru 'ame to'o mola na te'efuta kwaimaanga fana God.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Nau ku leka mai na nga tegelangaa na Mama'a agu, tafe'ua ma moru 'ame kwalo nau mola. Ma lauta te'efuta wane ngaia 'e leka mai na nga tegelangaa aana 'i talana, tamoru kwalo le'a ana.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Moru siria nga ta'a 'agila tafe 'amooru. Tafe'ua ma moru 'ame siria mola nga agelana 'ola 'e le'a lo'oo fana God 'ani tafe 'amooru. Ma tofuna ngaia 'e 'ino'ona, ngaia 'e 'ato 'e iiki no'o fana 'amooru tagoto'o agu.
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 Nau ku sia fata mola fafi 'amooru 'i na'ona Mama'a agu. La Moses laka'u na moru madafia ngaia te'e kwaibooni amooru, ngaia no'o na te'e fata fafi 'amooru.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Lauta moru tagoto'o no'o ala Moses, to'omia 'amooru tagoto'o agu la'u mola, tofuna ngaia laka'u 'e giria mai suria nau.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Aia, ma tofuna 'amooru 'ame tagoto'o na 'olataa na la Moses ngaia 'e giria suri nau, ngaia 'e 'ato 'e iiki famooru 'amooru tagoto'o na 'olataa na nau ku iiria te'amooru.”
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.