João 1
Fatalana God (KWD) vs ARC
1 'Ua no'o mai 'i na'o sui ma God ngaia bi'i launge'enia nga fanua lo'o 'i wado, nga wane na gila fa'alata 'ania nga Alafuunga, ngaia 'e nana'i no'o. Ma ngaia ka nana'i no'o mai fe'enia God. Ma ngaia na'a God.
1 No princípio, era o Verbo, e o Verbo estava com Deus, e o Verbo era Deus.
2 Na lafaringaa, nga Alafuunga lo'oo ngaia 'e nana'i no'o mai fe'enia God.
2 Ele estava no princípio com Deus.
3 Ma God ka launge'enia ni 'ola te'efou 'ania 'i ngaia. Ngaia 'e kwala'imori, nga 'ola te'efou lo'oo God ngaia 'e launge'enia, ngaia 'e launge'enia 'ania nga Alafuunga lo'oo.
3 Todas as coisas foram feitas por ele, e sem ele nada do que foi feito se fez.
4 Ma nga mooringa kwala'imori 'e 'ita mai fa'asia nga Alafuunga lo'oo. Ma ngaia na nga lalanga kwala'imori ne'e lala mai fana nga ta'a.
4 Nele, estava a vida e a vida era a luz dos homens;
5 Nga lalanga lo'oori 'e lala 'ubulana nga logologo'angaa, ma nga logologo'angaa 'e 'ame to'ofonosia no'o.
5 e a luz resplandece nas trevas, e as trevas não a compreenderam.
6 God 'e kwatea mai te'e wane na'a latana la Jon wane ni naruabunga,
6 Houve um homem enviado de Deus, cujo nome era João.
7 maka leka mai fana nga kwairiinga te'ana nga ta'a suria nga lalanga lo'oo. Ngaia 'e leka mai maka kwairii te'aga, fana nga ta'a te'efou 'agila longoa ma gila ka tagoto'o ana.
7 Este veio para testemunho para que testificasse da luz, para que todos cressem por ele.
8 Ma la 'i Jon talana ngaia nga lalanga 'amoe, ngaia 'e leka mola mai fana 'ani kwairii suria nga lalanga lo'oori.
8 Não era ele a luz, mas veio para que testificasse da luz.
9 Nga lalanga kwala'imori lo'oori 'e leka mai 'ubulana fanua lo'oo 'i wado, ma ka lala no'o 'afuia nga ta'a te'efou.
9 Ali estava a luz verdadeira, que alumia a todo homem que vem ao mundo,
10 Ma Alafuunga lo'oo ngaia 'e nana'i no'o 'i 'ubulana fanua lo'oo 'i wado. Gwa'a God 'e launge'enia no'o nga ta'a ma fanua lo'o 'i wado 'ania Alafuunga lo'oo, nga ta'a gila 'ame aga su'a mola ai.
10 estava no mundo, e o mundo foi feito por ele e o mundo não o conheceu.
11 Ngaia 'e nigi mai 'ubulana fanua aana, ma nga ta'a aana na gila Jiu gila 'ame kwaloa mola.
11 Veio para o que era seu, e os seus não o receberam.
12 Tafe'ua ma ta'a na gila kwaloa, ma gila tagoto'o ana, ngaia 'e kwatea no'o tegelangaa faga fana gila nga ru'uru'ua na God.
12 Mas a todos quantos o receberam deu-lhes o poder de serem feitos filhos de Deus: aos que creem no seu nome,
13 Gila futa fooru fana ru'uru'ua na God. Gila ru'uru'ua na God suria ngaia 'e kwatea no'o mooringa fooru faga. Ngaia 'ame lau suria mango'e wane na fanua lo'oo 'i wado.
13 os quais não nasceram do sangue, nem da vontade da carne, nem da vontade do varão, mas de Deus.
14 Nga Alafuunga lo'oo 'e lau no'o fana wane, ma ka to'oru no'o fe'enia dauru. Meru agasia no'o nga kwangakwanganga aana lo'oo ngaia 'e to'o ai, tofuna ngaia nga wela mouta'i na God nga Mama'a. Meru agasia na ngaia 'e fongu 'ania kwailaeta'afiinga ma nga kwala'imoringa na God.
14 E o Verbo se fez carne e habitou entre nós, e vimos a sua glória, como a glória do Unigênito do Pai, cheio de graça e de verdade.
15 La Jon wane ni naruabunga 'e kwairii suria ma ngaia ka o'omae 'ilo'oo, “Ngaia na nga wane laka'u nau ku alafuu suria na alata laka'u nau ku alafuu 'ilo'oo, ‘Nga wane na ngaia te'e leka mai 'i burigu, ngaia 'e taringa'i maka iiki riufi nau, tofuna ngaia 'e to'oru 'ua no'o mai 'i na'o sui mai nau ku bi'i futa.’”
15 João testificou dele e clamou, dizendo: Este era aquele de quem eu dizia: o que vem depois de mim é antes de mim, porque foi primeiro do que eu.
16 Ma tofuna nga kwailaeta'afiinga ba'ita aana, Kraes 'e kwatea ni 'ola 'e le'a lo'oo te'efou fadauru suria gani mai gani.
16 E todos nós recebemos também da sua plenitude, com graça sobre graça.
17 God 'e kwatea tagi aana fadauru te'ala Moses. Tafe'ua ma ngaia 'e kwatea mai nga kwailaeta'afiinga aana ma nga kwala'imoringa suria ngaia 'i talana 'ania la Jisas Kraes.
17 Porque a lei foi dada por Moisés; a graça e a verdade vieram por Jesus Cristo.
18 Ma te'efuta wane 'ame agasia God. Tafe'ua nga Wela mouta'i na God, na'a ngaia 'e toto'o fe'enia God nga Mama'a ma ka nana'i fe'enia, 'i ngaia ne'e faate'enia God fadauru.
18 Deus nunca foi visto por alguém. O Filho unigênito, que está no seio do Pai, este o fez conhecer.
19 Nga ta'a na'ona'o na ta'a 'i Jiu 'i Jerusalem, gila ka alea no'o fataabu, ma nga wane ni kwaibooninga na fataabu, fana 'agila orisia la Jon 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma 'i'oo ni dai lo'oo?”
19 E este é o testemunho de João, quando os judeus mandaram de Jerusalém sacerdotes e levitas para que lhe perguntassem: Quem és tu?
20 Ma la Jon ka lamadu'aga wataga maka 'ilo'oo, “Nau nga Kraes 'amoe.”
20 E confessou e não negou; confessou: Eu não sou o Cristo.
21 Ma gila ka orisia la'u ma gila ka 'ilo'oo, “Welakau ma 'i'oo ni dai lo'oo? 'Ino'ona ma 'i'oo la Elaeja?”
21 E perguntaram-lhe: Então, quem és, pois? És tu Elias? E disse: Não sou. És tu o profeta? E respondeu: Não.
22 Ma gila ka kwaiorisi 'ita'i la'u, ma gila ka 'ilo'oo, “'Ilo'oo ma 'i'oo ni dai lo'oo mola? 'Oi iiria mai te'efuta 'ola fameeru, fana 'ameeru kwairii 'ania fana ta'a na'a gila ale 'ameeru mai. 'Olataa na 'i'oo iiria mai suri'o 'i talamu?”
22 Disseram-lhe, pois: Quem és, para que demos resposta àqueles que nos enviaram? Que dizes de ti mesmo?
23 Ma la Jon ka lamadu'aga 'ania me'e alafuunga laka'u la profet Aesea ngaia 'e giria maka 'ilo'oo, “Nau no'o nga wane laka'u 'e o'omae 'i 'ubulana nga gule'e lefu langalanga maka 'ilo'oo, ‘Nga Alafa te'e nigi mai! Moru fa'aodoa nga tala fana.’”
23 Disse: Eu sou a voz do que clama no deserto: Endireitai o caminho do Senhor, como disse o profeta Isaías.
24 — ausente —
24 E os que tinham sido enviados eram dos fariseus,
25 — ausente —
25 e perguntaram-lhe, e disseram-lhe: Por que batizas, pois, se tu não és o Cristo, nem Elias, nem o profeta?
26 Ma la Jon ka lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nau ku naruabu mola 'ania nga ka'o. Tafe'ua ma te'e wane na moru bobolosia, ngaia 'e ula mola 'ilo'oo 'i laloamooru.
26 João respondeu-lhes, dizendo: Eu batizo com água, mas, no meio de vós, está um a quem vós não conheceis.
27 Ma ngaia no'o na nga wane na te'e leka mai 'i burigu, mai nau ku 'ame to'omia no'o 'aku rubea nga butu aana.”
27 Este é aquele que vem após mim, que foi antes de mim, do qual eu não sou digno de desatar as correias das sandálias.
28 Ma ni 'ola lo'oo te'efou 'e lau 'i Betani, nga fanua gula tata'elana sina na ka'o 'i Jodan, lefu laka'u la Jon ngaia 'e naruabu na ta'a ai.
28 Essas coisas aconteceram em Betânia, do outro lado do Jordão, onde João estava batizando.
29 Na fe'e gani 'i burina, la Jon 'e agasia la Jisas 'e leka mai te'ana, ma ka iiria fana nga ta'a, “Moru agasia, ngaia na nga wane na ngaia nga Dale'e Sifisifi na God na'a te'e lafua nga rianga na ta'a 'i fofona nga fanua lo'o 'i wado.
29 No dia seguinte, João viu a Jesus, que vinha para ele, e disse: Eis o Cordeiro de Deus, que tira o pecado do mundo.
30 Ngaia lo'oo na wane laka'u nau ku alafuu suria na alata laka'u nau ku alafuu 'ilo'oo, ‘Te'e wane te'e leka mai 'i burigu. Ngaia 'e taringa'i maka iiki riufi nau, tofuna ngaia 'e nana'i 'ua no'o mai 'i na'o sui mai nau ku bi'i futa.’
30 Este é aquele do qual eu disse: após mim vem um homem que foi antes de mim, porque já era primeiro do que eu.
31 Mai na'o, nau ku 'ame aga su'a 'ua na wane lo'oo, tafe'ua nau ku leka mai, mai nau ku naruabu 'ania nga ka'o fana nga ta'a 'i Israel 'agila aga su'ana.”
31 E eu não o conhecia, mas, para que ele fosse manifestado a Israel, vim eu, por isso, batizando com água.
32 Ma la Jon ka alafuu la'u 'ilo'oo, “Nau ku agasia nga Anoe 'ola Abu 'e sifo mai fa'asia 'i langi 'ilaka'u nga me'e bola, ma ka fuu 'i fofona.
32 E João testificou, dizendo: Eu vi o Espírito descer do céu como uma pomba e repousar sobre ele.
33 Nau ku 'ame aga su'ana 'i na'o. Tafe'ua ma God ne'e kwate nau mai fana 'aku naruabu 'ania nga ka'o, ngaia 'e fata 'ilo'oo fagu, ‘'I'oo to'o agasia nga Anoe 'ola Abu 'e sifo mai, maka fuu 'i fofona te'e wane. Ngaia no'o na nga wane na'a te'e naruabu 'ania nga Anoe 'ola Abu.’”
33 E eu não o conhecia, mas o que me mandou a batizar com água, esse me disse: Sobre aquele que vires descer o Espírito e sobre ele repousar, esse é o que batiza com o Espírito Santo.
34 Ma la Jon ka fata la'u 'ilo'oo, “Nau ku agasia no'o, mai nau ku iiria famooru, ngaia no'o na Wela na God.”
34 E eu vi e tenho testificado que este é o Filho de Deus.
35 Ma te'e gani ngai la'u 'i buri, la Jon 'e ula la'u mola 'i no'ona fe'enia nga rua wane na wane ni lekanga aana.
35 No dia seguinte João estava outra vez ali, na companhia de dois dos seus discípulos.
36 Na alata la Jisas 'e riu, la Jon 'e agasia, ma ngaia ka fata 'ilo'oo, “Ngaia no'o na nga Dale'e Sifisifi na God.”
36 E, vendo passar a Jesus, disse: Eis aqui o Cordeiro de Deus.
37 Ma nga rua wane ni lekanga aana, gala longoa 'ola lo'oori, ma gala ka leka no'o 'i suria la Jisas.
37 E os dois discípulos ouviram-no dizer isso e seguiram a Jesus.
38 Ma la Jisas ka bulota'i, ma ka agasi 'agaa'a gala leka no'o suria, ma ngaia ka orisi 'agaa'a maka 'ilo'oo, “Nga 'olataa lo'oo molo siria?”
38 E Jesus, voltando-se e vendo que eles o seguiam, disse-lhes: Que buscais? E eles disseram: Rabi (que, traduzido, quer dizer Mestre), onde moras?
39 Ma ngaia 'e lamadu'aa gaa'a maka 'ilo'oo, “Molo leka mai, fana 'amolo agasia.” Ma gala ka leka fe'enia, ma gala ka agasia nga lefu na ngaia 'e nana'i ai. Ma alata no'ona 'e to'omia no'o faina mae 'ola laulafi. Ma gala ka nana'i fe'enia na fe'e gani no'ona.
39 Ele lhes disse: Vinde e vede. Foram, e viram onde morava, e ficaram com ele aquele dia; e era já quase a hora décima.
40 Ma te'e wane agaa'a na ngaia 'e longoa la Jon maka leka fe'enia la Jisas na la Andru, nga wane ni futanga ala Saemon Pita.
40 Era André, irmão de Simão Pedro, um dos dois que ouviram aquilo de João e o haviam seguido.
41 Ma la Andru bi'i leka ma ka nigi te'ala Saemon nga wanefuta aana, ma ka kwairii te'ana maka 'ilo'oo, “Mee'e mele daria no'o nga Mesaea.” (Nga fa'aladamilana alafuunga lo'oori 'e to'oto'o fe'enia ‘Kraes.’)
41 Este achou primeiro a seu irmão Simão e disse-lhe: Achamos o Messias (que, traduzido, é o Cristo).
42 Sui ma ngaia ka talaia la Saemon te'ala Jisas.
42 E levou-o a Jesus. E, olhando Jesus para ele, disse: Tu és Simão, filho de Jonas; tu serás chamado Cefas (que quer dizer Pedro).
43 Ma ruana ma'e gani, la Jisas ka manata fana lekanga fana gule'e lefu 'i Galili, ma ngaia ka daria la Filip, ma ka alafuu 'ilo'oo fana, “'Oi leka mai fe'eni nau.”
43 No dia seguinte, quis Jesus ir à Galileia, e achou a Filipe, e disse-lhe: Segue-me.
44 Ma la Filip ngaia nga wane fa'asia 'i Betsaeda, nga fanua ala Andru ma la Pita.
44 E Filipe era de Betsaida, cidade de André e de Pedro.
45 La Filip 'e daria la Nataniel, ma ka kwairii te'ana maka 'ilo'oo, “Meeru meru daria nga wane laka'u la Moses 'e giri suria 'ubulana tagi, ma nga profet laka'u gila giri la'u mola suria. Ngaia la Jisas nga wela ala Josef fa'asia 'i Nasaret.”
45 Filipe achou Natanael e disse-lhe: Havemos achado aquele de quem Moisés escreveu na Lei e de quem escreveram os Profetas: Jesus de Nazaré, filho de José.
46 Ma la Nataniel ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'ato fana te'efuta 'ola 'e le'a 'ani leka mai fa'asia 'i Nasaret, welakau?”
46 Disse-lhe Natanael: Pode vir alguma coisa boa de Nazaré? Disse-lhe Filipe: Vem e vê.
47 Alata la Jisas ngaia 'e agasia la Nataniel ngaia leka mai te'ana, ma 'ingaia ka alafuu suria maka 'ilo'oo, “Nga wane lo'oo na ngaia 'e to'omia no'o fana 'agila iiria ngaia nga wane 'i Jiu kwala'imori, tofuna te'efuta kotonga 'e 'amoe ana.”
47 Jesus viu Natanael vir ter com ele e disse dele: Eis aqui um verdadeiro israelita, em quem não há dolo.
48 La Nataniel 'e orisia maka 'ilo'oo, “'Ino'ona mai 'i'oo su'a 'uta'i agu?”
48 Disse-lhe Natanael: De onde me conheces tu? Jesus respondeu e disse-lhe: Antes que Filipe te chamasse, te vi eu estando tu debaixo da figueira.
49 Ma alata la Nataniel 'e longoa nga 'ola lo'oo, ngaia ka fata 'ilo'oo, “Wane kwaifa'ananaunga, 'i'oo no'o na nga Wela na God! 'I'oo lo'oo na nga Kiingi na ta'a 'i Jiu!”
49 Natanael respondeu e disse-lhe: Rabi, tu és o Filho de Deus, tu és o Rei de Israel.
50 La Jisas 'e fata 'ilo'oo fana, “'Ino'ona mai 'i'oo bi'i tagoto'o lo'oo, tofuna laka'u nau ku iiria nau ku agasi'o 'i 'a'aena figi? Ma nau ku iiria famu, to'o agasia ni 'ola ba'ita 'e riufia ni 'ola lo'oo.”
50 Jesus respondeu e disse-lhe: Porque te disse: vi-te debaixo da figueira, crês?
51 Ma la Jisas ka fata la'u 'ilo'oo faga, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, tamoru agasia, 'i Langi te'e 'ulasi, ma tamoru agasia la'u mola nga enselo na God tagila fane 'ala'a fani langi, ma tagila sifo mai fofogu, nga Wela na Wane.”
51 E disse-lhe: Na verdade, na verdade vos digo que, daqui em diante, vereis o céu aberto e os anjos de Deus subirem e descerem sobre o Filho do Homem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.