João 10
Fatalana God (KWD) vs VC
1 La Jisas 'e alafuu fana nga fufu'iwane aana maka 'ilo'oo, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, nga wane na ngaia 'ame ru'u na nga sinamaa na nga feo na nga sifisifi, ma ka ru'u mola mai 'i burina nga feo na sifisifi, ngaia nga wane beriberi.
1 Em verdade, em verdade vos digo: quem não entra pela porta no aprisco das ovelhas, mas sobe por outra parte, é ladrão e salteador.
2 Ma nga wane na ngaia 'e ru'u mai na sinamaa, ngaia no'o na nga wane kwala'imori ne'e aga suria nga sifisifi.
2 Mas quem entra pela porta é o pastor das ovelhas.
3 Nga wane ni folonga na sinamaa 'e 'ulasia nga sinamaa na feo lo'o fana, ma nga sifisifi gila ka longo su'a na nga kwalana, ma gila ka leka mai te'ana. Ngaia 'e su'a na latana nga sifisifi aana, ma ka talaiga 'i maa.
3 A este o porteiro abre, e as ovelhas ouvem a sua voz. Ele chama as ovelhas pelo nome e as conduz à pastagem.
4 Ma alata ngaia 'e talaia nga sifisifi aana te'efou 'i maa, ngaia 'e leka 'i na'oga, ma gila ka leka 'i burina, suria gila longo su'a na kwalana.
4 Depois de conduzir todas as suas ovelhas para fora, vai adiante delas; e as ovelhas seguem-no, pois lhe conhecem a voz.
5 Ma ngaia 'e 'ato 'agila leka 'i burina te'efuta wane matari. Gila tagila 'akwa fa'asia, tofuna gila 'ame longo su'a na nga kwalana.”
5 Mas não seguem o estranho; antes fogem dele, porque não conhecem a voz dos estranhos.
6 Na alata la Jisas 'e alafuu 'ania nga fa'aladanga lo'oo faga, ma gila 'ame su'a mola na nga fa'awatagalai.
6 Jesus disse-lhes essa parábola, mas não entendiam do que ele queria falar.
7 Ngaia lo'oo, la Jisas 'e alafuu la'u 'ilo'oo, “'Ola kwala'imori nau ku iiria famooru, 'inau na nga sinamaa fana nga sifisifi 'ani ru'u ai.
7 Jesus tornou a dizer-lhes: Em verdade, em verdade vos digo: eu sou a porta das ovelhas.
8 Nga wane laka'u gila nigi mai na'ogu, gila nga ta'a beriberi, ma nga sifisifi lo'oo gila 'ame lo'o mola suriga.
8 Todos quantos vieram antes de mim foram ladrões e salteadores, mas as ovelhas não os ouviram.
9 Nau na nga sinamaa fana ru'unga. Ni dai na gila ru'u mai talagu, nau taku fa'amooria. Ngaia 'e 'ilaka'u sifisifi na gila 'ame ma'u fana ru'unga mai ma ru'unga kau ma gila ka daria nga ketonga aaga.
9 Eu sou a porta. Se alguém entrar por mim será salvo; tanto entrará como sairá e encontrará pastagem.
10 Nga wane beriberi ngaia 'e nigi mola mai fana beringa ma kwa'inga ma ngada 'olanga. Tafe'ua mai nau ku nigi mai fana 'amoru to'o na nga mooringa na ngaia 'e le'a maka ba'ita.
10 O ladrão não vem senão para furtar, matar e destruir. Eu vim para que as ovelhas tenham vida e para que a tenham em abundância.
11 “Nau nga wane na ngaia 'e aga le'a suria sifisifi. Ma 'inau ku 'uri fana maenga 'usia nga sifisifi agu.
11 Eu sou o bom pastor. O bom pastor expõe a sua vida pelas ovelhas.
12 Ma nga wane na ngaia 'e taunga'i mola fana nga foforinga, nga sifisifi lo'oo ngaia nga 'ola aana 'amoe. Alata ngaia 'e agasia nga ku'ito kwasi 'e leka mai, ngaia te'e 'akwasia mola sifisifi no'ona, ma ka 'akwa mola fa'asiga. Ma nga ku'ito kwasi te'e leka mai maka kwa'ia nga sifisifi lo'oo 'ani mae, ma ka tagale'eniga mola.
12 O mercenário, porém, que não é pastor, a quem não pertencem as ovelhas, quando vê que o lobo vem vindo, abandona as ovelhas e foge; o lobo rouba e dispersa as ovelhas.
13 Nga wane no'ona 'e 'akwa no'o suria ngaia 'e taunga'i mola fana foforinga, ma ngaia 'ame kwaimaange'enia mola nga sifisifi lo'oo.
13 O mercenário, porém, foge, porque é mercenário e não se importa com as ovelhas.
14 — ausente —
14 Eu sou o bom pastor. Conheço as minhas ovelhas e as minhas ovelhas conhecem a mim,
15 — ausente —
15 como meu Pai me conhece e eu conheço o Pai. Dou a minha vida pelas minhas ovelhas.
16 Ma tani sifisifi agu la'u mola na gila 'ame nana'i 'ua 'ubulana feo. Ma nau taku ngariga la'u mola mai. Ma tagila longo su'a na kwalagu, ma tagila to'oru oguogu fe'enia nga sifisifi lo'oo gila nana'i no'o 'i lo'oo. Ma nau taku aga suriga te'efou.
16 Tenho ainda outras ovelhas que não são deste aprisco. Preciso conduzi-las também, e ouvirão a minha voz e haverá um só rebanho e um só pastor.
17 Nga Mama'a ngaia 'e kwaimaa fagu, tofuna nau ku 'uri fana 'aku mae, ma nau 'aku moori la'u.
17 O Pai me ama, porque dou a minha vida para a retomar.
18 Te'efuta wane 'e sia kwa'i nau mola, lauta nau ku 'ame rugasi nau fana. Ma nau ku 'uri mola. Nau ku to'o na tegelangaa fana kwatelagu 'i talagu fana maenga ma fana mooringa la'u mola 'ilaka'u na nga Mama'a agu 'e iiria fagu.”
18 Ninguém a tira de mim, mas eu a dou de mim mesmo e tenho o poder de a dar, como tenho o poder de a reassumir. Tal é a ordem que recebi de meu Pai.
19 Ma nga alata no'ona, ta'a 'i Jiu lo'oo gila 'ame arua no'o te'e manatangaa suria la Jisas tofuna nga 'ola na ngaia 'e fata suria.
19 A propósito dessas palavras, originou-se nova divisão entre os judeus.
20 Aulalaga gila iiria, “Wane lo'oo ngaia 'e kwekweto, ma ka to'o na anoe 'ola 'e ria. Moru sia longo mola fana.”
20 Muitos deles diziam: Ele está possuído do demônio. Ele delira. Por que o escutais vós?
21 Tafe'ua ma tani ta'a aaga gila ka fata 'ilo'oo, “Nga wane na ngaia 'e to'o na anoe 'ola 'e ria, ngaia 'e 'ato 'ani fata 'ilo'oo! Ma nga wane to'o na anoe 'ola 'e ria, ngaia 'ato 'ani gulaa wane maaga 'e logo, ma gila ka aga la'u!”
21 Outros diziam: Estas palavras não são de quem está endemoninhado. Acaso pode o demônio abrir os olhos a um cego?
22 Na alata na gwaringa, nga ta'a 'i Jiu lo'oo gila ogu 'i Jerusalem fana fafangalaa na Fa'a Abulana 'Ifi Abu na God.
22 Celebrava-se em Jerusalém a festa da Dedicação. Era inverno.
23 Ma la Jisas 'e nana'i la'u mola 'ubulana 'Ifi Abu no'ona, ma ka leka mola 'ubulana fofoda ala Solomon.
23 Jesus passeava no templo, no pórtico de Salomão.
24 Aia, ma na alata ta'a gila agasia, gila ka ogu mai te'ana, ma gila ka orisia ma gila 'ilo'oo, “Meeru meru mamani'o 'e aburu no'o. 'Oi kwairii wataga no'o fameeru! 'Ilo'oo ma 'i'oo na nga Kraes, 'ino'ona ma 'i'oo 'amoe?”
24 Os judeus rodearam-no e perguntaram-lhe: Até quando nos deixarás na incerteza? Se tu és o Cristo, dize-nos claramente.
25 La Jisas 'e lamadu'aga maka 'ilo'oo, “Nau ku iiria famooru 'e sui no'o, tafe'ua ma moru 'ame siria mola tagoto'onga agu. Nga taunga'inga lo'oo nau ku agea na nga tegelangaa na nga Mama'a agu, ma gila ka faate'enia no'o nau wane 'utaa.
25 Jesus respondeu-lhes : Eu vo-lo digo, mas não credes. As obras que faço em nome de meu Pai, estas dão testemunho de mim.
26 Tafe'ua ma moru 'ame siria mola tagoto'onga agu, tofuna mooru nga sifisifi agu 'amoe.
26 Entretanto, não credes, porque não sois das minhas ovelhas.
27 Nga sifisifi agu gila longo su'a na nga kwalagu, mai nau ku su'aga, ma gila ka leka 'i burigu.
27 As minhas ovelhas ouvem a minha voz, eu as conheço e elas me seguem.
28 Ma nau ku kwatea nga mooringa firi faga, ma gila sia mae la'u. Ma 'e 'ato fana te'efuta wane 'ani lafuga fa'asi nau.
28 Eu llhes dou a vida eterna; elas jamais hão de perecer, e ninguém as roubará de minha mão.
29 Nga Mama'a agu ne'e kwatea nga sifisifi lo'oo fagu, ngaia 'e tegela maka riufia no'o 'ola te'efou. Ma ka 'ato no'o fana te'efuta wane 'ani lafua nga sifisifi lo'oo fa'asia.
29 Meu Pai, que mas deu, é maior do que todos; e ninguém as pode arrebatar da mão de meu Pai.
30 Nau fe'enia nga Mama'a, mee'e te'e 'ola momola.”
30 Eu e o Pai somos um.
31 Ma nga alata no'ona, nga ta'a gila ka so'ofia fou la'u mola, fana 'agila 'uia la Jisas 'ani mae.
31 Os judeus pegaram pela segunda vez em pedras para o apedejar.
32 Ma la Jisas ka orisiga maka 'ilo'oo, “Mooru moru agasia 'e sui no'o nga taunga'inga le'a lo'oo te'efou na nau ku agea fa'asia nga Mama'a agu. 'Ilo'oo ma nga taunga'inga 'utaa na ni taunga'inga lo'oo na moru siria daulagu fafia?”
32 Disse-lhes Jesus: Tenho-vos mostrado muitas obras boas da parte de meu Pai. Por qual dessas obras me apedrejais?
33 Ma gila lamadu'aa ma gila ka 'ilo'oo, “Meeru meru 'ame 'ui'o la'u fafia nga taunga'inga le'a lo'oo na 'i'oo agea. Meeru meru siria 'ameru 'ui'o mola fafia na 'i'oo fata ngadaa God. Du'ana 'i'oo nga wane lo'oo mola, ma 'i'oo iiria 'i'oo God!”
33 Os judeus responderam-lhe: Não é por causa de alguma boa obra que te queremos apedrejar, mas por uma blasfêmia, porque, sendo homem, te fazes Deus.
34 La Jisas 'e lamadu'aga la'u maka 'ilo'oo, “'Ubulana Girigiringa Abu 'amooru, gila giria nga 'ola na God ngaia 'e iiria 'e 'ilo'oo, ‘Mooru nga god lo'oo.’
34 Replicou-lhes Jesus: Não está escrito na vossa lei: Eu disse: Vós sois deuses {Sl 81,6}?
35 Ma goru su'a na nga 'ola te'efou 'ubulana Girigiringa Abu, ngaia 'e kwala'imori no'o, ma God ka iiria aga no'o 'ania god.
35 Se a lei chama deuses àqueles a quem a palavra de Deus foi dirigida {ora, a Escritura não pode ser desprezada},
36 Ma 'inau nga wane na God ngaia 'e firi nau ma ka alenau no'o mai fofona nga fanua lo'oo 'i wado. Ma 'e 'uta'i na moru iiria nau ku fata ngadaa God, alata nau ku iiria nau nga Wela aana?
36 como acusais de blasfemo aquele a quem o Pai santificou e enviou ao mundo, porque eu disse: Sou o Filho de Deus?
37 Lauta nau ku 'ame agea nga taunga'inga lo'oo 'ilaka'u na Mama'a agu 'e agea, moru sia tagoto'o mola agu.
37 Se eu não faço as obras de meu Pai, não me creiais.
38 Tafe'ua ma tofuna nau ku agea nga taunga'inga 'ilaka'u na nga Mama'a agu 'e agea, moru tagoto'o mola na taunga'inga lo'oori, gwa'a moru 'ame tagoto'o na 'ola na nau ku fata suria famooru. Lauta moru agea nga 'ola lo'oo, tamoru su'a le'a ai, na nga Mama'a ngaia 'e nana'i fe'eni nau, mai nau ku nana'i la'u mola fe'enia nga Mama'a.”
38 Mas se as faço, e se não quiserdes crer em mim, crede nas minhas obras, para que saibais e reconheçais que o Pai está em mim e eu no Pai.
39 Ma nga alata no'ona la'u mola, gila siria 'agila gemasia la Jisas, tafe'ua ma ngaia ka nagwa mola fa'asiga.
39 Procuraram então prendê-lo, mas ele se esquivou das suas mãos.
40 Ma la Jisas ka ori fa'aburi la'u mola fana gule'e ka'o 'i Jodan, ma ngaia ka nana'i 'i no'ona na lefu laka'u la Jon ngaia 'e naruabu na ta'a ai 'i na'o.
40 Ele se retirou novamente para além do Jordão, para o lugar onde João começara a batizar, e lá permaneceu.
41 Ma nga ta'a 'e aula iiki gila leka mai te'ala Jisas, ma gila ka alafuu faga kwairiu ma gila ka 'ilo'oo, “La Jon ngaia 'ame agea mola 'ola ni 'alefosilai, tafe'ua ma nga 'ola lo'oo ngaia 'e fata suria la Jisas, ngaia 'e kwala'imori te'efou no'o.”
41 Muitos foram a ele e diziam: João não fez milagre algum,
42 Ma nga ta'a 'e aula na lefu no'ona gila ka tagoto'o no'o ala Jisas.
42 mas tudo o que João falou deste homem era verdade. E muitos acreditaram nele.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.