Atos 21

Fatalana God (KWD) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Meru gwalo aga 'e sui, ma meru ka ta'e 'ubulana nga faka, ma meru ka leka no'o. Alata meru olofolo no'o, meru nigi na mamalau 'i Kos. Nga ruana gani, meru ka nigi na mamalau 'i Rodes. Ma meru ka 'akwasia mamalau ma meeru ka leka kau fana fanua 'i Patara fa'asia 'i no'ona.
1 Depois de nos despedirmos, navegamos em direção à ilha de Cós. No dia seguinte, chegamos a Rodes e, então, a Pátara.
2 'I no'ona, meru to'odaria nga faka ne'e leka fana gule'e lefu 'i Fonisia 'ubulana 'i Siria. Sui ma meru ka ta'e no'o na faka lo'oori, ma meru ka leka la'u mola.
2 Ali, embarcamos num navio que partia para a Fenícia.
3 Meru riufia nga lefu na'a meru aga kau ma meru ka agasia mamalau 'i Saeprus. Sui ma meru ka bulota'i aitori, ma meru ka leka leleka ma meru ka nigi na fanua 'i Taea na gule'e lefu 'i Siria. Meru sifo 'i su'e no'ona, lefu na'a faka ameeru 'e fa'asifoa nga rurudaa ai.
3 Avistamos a ilha de Chipre, passamos por ela à nossa esquerda e aportamos em Tiro, na Síria, onde o navio deixaria sua carga.
4 Sui ma 'imeeru meru ka to'o daria tani ta'a gila tagoto'o ai, ma meru ka nana'i fe'eniga suria fiu ma'e gani. Ma tofuna nga Anoe 'ola Abu 'e kwatea no'o manatangaa faga, gila ka fa'abasua la Pol fana ngaia 'e sia leka la'u fani Jerusalem.
4 No desembarque, encontramos os discípulos que ali viviam e ficamos com eles por uma semana. Pelo Espírito, eles advertiam Paulo de que não fosse a Jerusalém.
5 Tafe'ua, ma nga alata fana lekanga ameeru, meru ka leka no'o. Ma ni wane lo'oo, fe'enia ni noni aaga, ma nga ru'uru'ua aaga te'efou no'o gila leka fe'eni 'ameeru suria asi. Alata meru nigi, meru ka bobouruuru, ma meru ka fo'a.
5 Ao fim de nosso tempo ali, voltamos ao navio, e toda a congregação, incluindo mulheres e crianças, saiu da cidade e nos acompanhou até a praia. Ali nos ajoelhamos, oramos
6 Meru gwalo aga 'e sui, ma meru ka ta'e 'ubulana nga faka, ma gila ka ori no'o fani 'ifi.
6 e nos despedimos. Então subimos a bordo, e eles voltaram para casa.
7 Sui ma meru ka leka fa'asia 'i Taea, ma meru ka nigi na fanua 'i Tolemais, ma meru ka agasia tani ta'a gila tagoto'o, ma meru ka nana'i fe'eniga suria te'e gani momola.
7 Depois que partimos de Tiro, chegamos a Ptolemaida, onde saudamos os irmãos e passamos um dia.
8 Na ruana gani, meru ka leka la'u mola, ma meru ka nigi na fanua 'i Sesarea. 'I no'ona, meru nana'i 'i 'ifi ala Filip, nga wane ne'e kwairii 'ania nga Kwairiinga Le'a lo'oo. Ma ngaia te'e wane na fiu wane laka'u gila firiga 'i Jerusalem fana kwaibooninga ana Wane ni Kwairiinga.
8 No dia seguinte, prosseguimos para Cesareia e nos hospedamos na casa de Filipe, o evangelista, um dos sete que tinham servido na igreja em Jerusalém.
9 Ngaia 'e to'o na fai lari'i, na gila rioriota na God.
9 Ele tinha quatro filhas solteiras que profetizavam.
10 Ma meru nana'i 'i no'ona suria tani gani ngaa'i, ma te'e profet latana la Agabus 'e nigi mai fa'asia 'i Judea.
10 Muitos dias depois, chegou da Judeia um profeta chamado Ágabo.
11 Ngaia 'e leka mai te'ameeru, maka ngaria nga fo'osae ala Pol fana fo'osilana wa'ewa'eatana, maka firi fafia 'ania rua 'a'aena 'i talana fe'enia rua nimana la'u mola, sui maka fata 'ilo'oo, “Nga Anoe 'ola Abu 'e iiria, nga wane na fo'osae aana lo'oo, nga Jiu tagila gau 'ilo'oo ana 'i Jerusalem, sui ma tagila kwatea fana ta'a gila 'ame Jiu.”
11 Ele veio ao nosso encontro, tomou o cinto de Paulo e com ele amarrou os próprios pés e as mãos. Em seguida, disse: “O Espírito Santo declara: ‘Assim o dono deste cinto será amarrado pelos judeus, em Jerusalém, e entregue aos gentios’”.
12 Na alata meru longoa nga 'ola lo'oori, meru fe'enia nga ta'a no'ona meru ka 'unea la Pol fana ngaia 'e sia leka mola 'i Jerusalem.
12 Ao ouvir isso, nós e os irmãos dali suplicamos a Paulo que não fosse a Jerusalém.
13 Ma ngaia ka fata 'ilo'oo fameeru, “'Ola 'e fe'ua na'a moru aani 'ilo'oo ma moru kwatea kwaimanadainga fagu? Nau ku 'ame sasari mola fana 'agila gau nau 'i Jerusalem, tafe'ua ma fana 'aku mae la'u mola fana Alafa la Jisas.”
13 Ele, porém, disse: “Por que todo esse choro? Assim vocês me partem o coração! Estou pronto não apenas para ser preso em Jerusalém, mas para morrer pelo Senhor Jesus”.
14 Ma tofuna meru 'ame to'omia no'o fana bulosilana manatalana la Pol, meru ka fata 'ilo'oo, “Ngaia 'e le'a mola, alamia nga kwaisiriinga na God 'ani lau no'o.”
14 Quando ficou evidente que não conseguiríamos fazê-lo mudar de ideia, desistimos e dissemos: “Que seja feita a vontade do Senhor”.
15 Burina meru nana'i 'i no'ona suria tani gani ngaa'i, meru ka sasaria no'o ni 'ola 'ameeru, fana 'ameru leka no'o fani Jerusalem.
15 Depois disso, arrumamos nossas coisas e partimos para Jerusalém.
16 Ma tani wane ni tagoto'onga ngaa'i fa'asia 'i Sesarea gila leka fe'eni 'ameeru, ma gila ka talai 'ameeru te'ana wane na 'ifi ana 'ameru nana'i ai, latana la Nason, nga wane 'i Saeprus. Ngaia nga wane ne'e tala'aea tagoto'o lo'oo 'ua no'o mai.
16 Alguns discípulos de Cesareia nos acompanharam e nos levaram à casa de Mnasom, nascido em Chipre e um dos primeiros discípulos.
17 Alata 'imeeru meru nigi no'o 'i Jerusalem, nga ta'a gila tagoto'o no'ona gila ka kwalo 'ameeru.
17 Quando chegamos a Jerusalém, os irmãos nos deram calorosas boas-vindas.
18 Na nga ruana gani, la Pol 'e leka fe'eni ameeru fana agasilana la Jemes. Ma nga ta'a na'ona'o te'efou na ta'a na gila tagoto'o lo'oo, gila nana'i ai.
18 No dia seguinte, Paulo foi conosco a um encontro com Tiago, e todos os presbíteros da igreja de Jerusalém estavam presentes.
19 La Pol 'e alafuu le'a le'a te'aga, sui ma ngaia ka kwairii te'aga na 'ola na'a God ngaia 'e agea 'ania taunga'inga na'a ngaia 'e agea laloana nga ta'a gila 'ame Jiu.
19 Depois que Paulo os cumprimentou, relatou em detalhes o que Deus havia realizado entre os gentios por meio de seu ministério.
20 'I burina gila longoa sui, gila te'efou no'o gila baole'a fana God. Sui ma gila ka fata 'ilo'oo fala Pol, “Wanefuta Pol, 'i'oo agasia no'o nga ta'a 'e aula 'e iiki na ta'a 'i Jiu gila tagoto'o, ma gila ka iiri ba'ita mola 'ua na Tagi ala Moses.
20 Quando ouviram isso, louvaram a Deus e disseram: “Você sabe, irmão, quantos milhares de judeus também creram, e todos eles seguem à risca a lei de Moisés.
21 Ma gila longoa te'e 'ola ne'e 'ame to'o ne'e 'ilo'oo: na'a 'i'oo fa'ananaua ta'a Jiu na'a gila nana'i na maa'e fanua na ta'a gila 'ame Jiu, fana gila sia lo'o la'u suria nga Tagi ala Moses, ma 'i'oo iiria faga gila sia kwaria mola lofona wela wane aaga, ma gila sia agea mola 'i suria nga falafala adauru Jiu.
21 Mas eles foram informados de que você ensina todos os judeus que vivem entre os gentios a abandonarem a lei de Moisés. Ouviram que você os instrui a não circuncidarem os filhos nem seguirem os costumes judaicos.
22 Ma tagila longoa na'a 'i'oo nigi 'ilo'oo. Ngaia na'a, ngaia 'e to'omia fana 'agoru fa'aodoa madi nga manatangaa kuta lo'oo 'i laloana nga ta'a na gila fito'o 'i Jiu.
22 Que faremos? Certamente eles saberão que você chegou.
23 'Oi agea 'olataa na'a 'imeeru meru iiria te'amu. Nga fai wane gila nana'i lo'oo, ma gila fataarunga'i no'o fe'enia God.
23 “Queremos que você faça o seguinte. Temos aqui quatro homens que cumpriram um voto.
24 'Oi leka fe'eniga fana fa'akwaringa 'i maana God 'ubulana 'Ifi Abu na God, moko fori fana nga tabonga fana fa'akwaringa. Sui ma tagila bi'i to'omia fana 'agila sufi korukorua gouga 'ani faate'enia na'a gila fa'asuia no'o nga fataarunga'inga aaga te'ana God. Lauta 'i'oo agea 'ilo'oo, nga ta'a lo'oo te'efou tagila su'asuria nga 'ola lo'oo gila longoa suri'o, ngaia 'e 'ame to'o, ma gwa'a 'i'oo ma 'i'oo lo'o la'u mola suria nga Tagi ala Moses.
24 Vá com eles ao templo e participe da cerimônia de purificação. Pague as despesas para realizarem o ritual de raspar a cabeça. Então todos saberão que os rumores são falsos e que você mesmo cumpre as leis judaicas.
25 “Ma fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu na'a gila tagoto'o, 'imeeru meru giri no'o faga, ma meru kwairii te'aga na nga 'ola lo'oo, na meru ala fafia: Gila sia 'ania mola fangalaa na'a gila tabo 'ania fana adalo, ma gila sia 'ania mola 'abu ma te'efuta 'ola na'a gila ri'oa, ma gila ka aga suriga fa'asia agemaninga.
25 “Quanto aos convertidos gentios, devem fazer aquilo que pedimos por carta: abster-se de comer alimentos oferecidos a ídolos, de consumir o sangue ou a carne de animais estrangulados e de praticar a imoralidade sexual”.
26 Na ruana gani, la Pol 'e leka fe'enia nga fai wane lo'oori, maka agea no'o suria nga falafala fana fa'akwarianga fe'eniga. Sui ma ngaia ka leka 'ubulana 'Ifi Abu na God, maka kwairii te'ana nga fataabu nga alata 'uta'i na nga fiu gani fana fa'akwaringa te'e sui ai, sui ma tagila bi'i kwatea nga tabonga aaga.
26 No dia seguinte, Paulo se purificou junto com aqueles homens e entrou no templo. Declarou quando terminariam os dias da purificação e quando seria oferecido o sacrifício em favor deles.
27 Ma alata fiu gani lo'oori galangi sui, tani ta'a 'i Jiu fa'asia gule'e lefu 'i Eisia, gila agasia la Pol 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma gila ka fa'aogaria nga ta'a lo'oo, ma gila ka gemasia la Pol.
27 Estando os sete dias quase no fim, alguns judeus da província da Ásia viram Paulo no templo e incitaram a multidão contra ele. Agarraram-no,
28 Ma gila o'omae ma gila ka 'ilo'oo, “Ta'a lo'oo 'i Israel! Moru kwaibooni mai ameeru! Nga wane lo'oo ngaia 'e leka na nga fanua lo'oo te'efou fana fa'ananaulana ta'a lo'oo fana mala'ino'oni na ta'a 'i Jiu, ma fana mala'ino'oni na nga tagi ala Moses fe'enia nga 'Ifi Abu lo'oo. Ma nga alata lo'oo, ngaia 'e talaia ta'a na'a gila 'ame Jiu fana 'ubulana 'Ifi Abu lo'oo, ma gila ka fa'asuaa no'o nga lefu lo'oo 'e abu.”
28 gritando: “Homens de Israel, ajudem-nos! Este é o homem que fala contra nosso povo em toda parte e ensina todos a desobedecerem às leis judaicas. Fala contra o templo e até profana este santo lugar, trazendo gentios para dentro dele”.
29 (Gila iiria ni 'ola lo'oo, tofuna na'a gila agasia la Trofimus nga wane fa'asia 'i Efesas ngaia 'e nana'i fe'enia la Pol 'i Jerusalem na te'e gani ngaa'i, ma gila ka madafia iiria la Pol ngaia 'e talaia wane lo'oo na ngaia 'ame Jiu 'ubulana 'Ifi Abu na God.)
29 Antes tinham visto Paulo na cidade com Trófimo, um gentio de Éfeso, e concluíram que Paulo o havia levado para dentro do templo.
30 Ma nga kwaifarifaringa ka tata'e 'ubulana fanua 'i Jerusalem te'efou, ma nga ta'a lo'oo gila ka totola mai te'efou, ma gila ka gemasia la Pol, ma gila ka tatale'enia fani maa fa'asia 'ubulana 'Ifi Abu na God. Ma te'e alata no'ona mola, gila ka bonosia no'o nga afirina sinama na 'Ifi Abu no'ona.
30 Toda a cidade se agitou com essas acusações, e houve grande tumulto. A multidão agarrou Paulo e o arrastou para fora do templo, e imediatamente foram fechadas as portas.
31 Alata nga ta'a lo'oo gila irito'ona fana 'agila kwa'ia la Pol, tani ta'a ngaa'i gila ka kwatea alafuunga fana wane ba'ita na fununga 'i Rom na nga kwaifarifaringa ba'ita 'e lau no'o 'ubulana fanua 'i Jerusalem.
31 Quando procuravam matar Paulo, chegou ao comandante do regimento romano a notícia de que toda a Jerusalém estava em rebuliço.
32 Ma nga alata na'a wane ba'ita 'e longoa nga 'ola lo'oori, ngaia 'e leka, maka talaia mai ta'a na fununga aana fe'enia nga ta'a na'ona'o aaga, ma gila ka totola no'o fana lefu na'a ta'a lo'oo gila ogu ai. Ma nga alata na'a ta'a lo'oo gila agasia nga wane ba'ita lo'oori fe'enia nga ta'a ni fununga aana, gila bi'i mamalo fa'asia kwa'ilana la Pol.
32 No mesmo instante, ele chamou seus soldados e oficiais e correu para o meio da multidão. Quando viram o comandante e os soldados se aproximarem, pararam de espancar Paulo.
33 Alata nga wane ba'ita lo'oori 'e nigi, ngaia 'e leka te'ala Pol, maka gemasia. Sui ma ngaia ka iiria fana ta'a aana fana 'agila gaua 'ania rua me'e seni. Sui ma ngaia ka orisia ta'a lo'oo maka fata 'ilo'oo, “Ni dai lo'oo wane lo'oo, ma rianga 'utaa na'a ngaia 'e agea.”
33 Então o comandante o prendeu e mandou que o amarrassem com duas correntes. Em seguida, perguntou à multidão quem era ele e o que havia feito.
34 Tofuna nga ta'a lo'oo gila o'omae 'ania nga alafuunga 'e aula ne'e kwaitatari'a, nga wane ba'ita lo'oori ngaia ka bobolosia no'o 'olataa na'a gila ogaria fala Pol tofuna. Ngaia na'a ngaia 'e iiria no'o fana ta'a ni fununga aana, fana 'agila ngaria la Pol, ma gila arua 'ubulana nga 'ifi na ta'a ni fununga aana gila nana'i ai.
34 Uns gritavam uma coisa, outros gritavam outra. Não conseguindo descobrir a verdade no meio de todo o tumulto, ordenou que Paulo fosse levado à fortaleza.
35 Ma nga ta'a ni fununga aana gila ka talaia fana maana furi'i fanefanenga na 'ifi lo'oori, ma gila ka ngaria 'i langi, tofuna nga ta'a lo'oori gila kwaifarifari 'e ba'ita 'e iiki.
35 Quando Paulo chegou às escadas, o povo se tornou tão violento que os soldados tiveram de levantá-lo nos ombros para protegê-lo.
36 Ma nga Jiu lo'oo gila ka leka burina fe'enia nga o'omaenga ma gila ka 'ilo'oo, “Kwa'ia 'ani mae! Kwa'ia 'ani mae!”Nga ta'a ni fununga gila abelo 'ania la Pol fa'asia nga ta'a na gila ogaria.|alt="soldiers/Paul" src="cn02015b.tif" size="col" copy="CN" ref="21:36"
36 E a multidão foi atrás, gritando: “Matem-no! Matem-no!”.
37 Nga alata nga ta'a ni fununga lo'oo gila sasari fana ru'unga 'i 'ifi fe'enia la Pol, ngaia ka fata 'ilo'oo fana wane ba'ita lo'oori, “Nau ku siria 'aku iiria te'e 'ola te'amu.”
37 Quando Paulo estava para ser levado à fortaleza, disse ao comandante: “Posso ter uma palavra com o senhor?”. Surpreso, o comandante perguntou: “Você fala grego?
38 'Ino'ona ma 'i'oo nga wane laka'u 'i Ijip ne'e etaa nga fununga ba'ita 'ina'o, ma ngaia ka talaia nga fai to'oni (4,000) wane, ma gila ka leka fana 'ubulana gule'e lefu kwasi fe'enia nga naifi aaga fana fununga?”
38 Não é você o egípcio que liderou uma rebelião algum tempo atrás e levou consigo ao deserto quatro mil assassinos?”.
39 Sui ma la Pol ka lamadu'aa maka 'ilo'oo, “'Amoe! 'Inau nga wane 'i Jiu la'u mola, nau ku futa 'i Tarsus fanua ba'ita 'i Silisia. Nau ku orisi'o 'ani alami nau fana 'aku alafuu madi fana ta'a lo'oo.”
39 “Não”, respondeu Paulo. “Sou judeu e cidadão de Tarso, cidade importante da Cilícia. Por favor, permita-me falar a esta gente.”
40 Sui ma nga wane ba'ita lo'oo ngaia ka alamia, ma la Pol ka ula 'i maana 'ifi lo'oori 'i langi, maka lalo mai 'ania nimana fana fa'aloalolana nga ta'a no'ona. Nga alata gila nana'i aloalo, la Pol ka alafuu te'aga 'ania alafuunga na ta'a 'i Jiu.
40 O comandante concordou, de modo que Paulo ficou em pé na escadaria e fez sinal para o povo se calar. Logo, um silêncio profundo envolveu a multidão, e ele lhes falou em aramaico, o idioma deles.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 21, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.