Atos 11

Fatalana God (KWD) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Ni Wane ni Kwairiinga fe'enia nga ta'a gila tagoto'o na'a gila nana'i na gule'e lefu 'i Judea, gila longoa nga ta'a na'a gila 'ame Jiu gila fito'o la'u mola na fatalana God.
1 Os apóstolos e os irmãos da Judéia ouviram dizer que também os pagãos haviam recebido a palavra de Deus.
2 Ma alata la Pita gila leka mai fa'asia fanua 'i Sesarea gila nigi 'i Jerusalem, nga ta'a 'i Jiu na'a gila fito'o ala Jisas, gila ka iila fala Pita,
2 E, quando Pedro subiu a Jerusalém, os fiéis que eram da circuncisão repreenderam-no:
3 ma gila ka fata 'ilo'oo, “Sei! 'Ola 'e fe'ua 'i'oo ru'u 'ubulana 'ifi na ta'a na'a gila 'ame Jiu, ma 'i'oo ko keto la'u mola fe'eniga!”
3 Por que entraste em casa de incircuncisos e comeste com eles?
4 Ma la Pita ka alafuu te'aga suria ni 'ola te'efou ne'e lau mai na'o maka fata 'ilo'oo,
4 Mas Pedro fez-lhes uma exposição de tudo o que acontecera, dizendo:
5 “Na alata nau ku to'oru na fanua 'i Jopa, nau ku fo'a, mai nau ku agasia te'e faata'inga. Nau ku agasia 'ola 'ilaka'u gule ruu 'e afola gila fa'asifole'enia mai te'agu fa'asia 'i langi, ma ngaia 'e aga 'ilaka'u nga wane ne'e gema na fai du'udu'ui 'ola ai.
5 Eu estava orando na cidade de Jope e, arrebatado em espírito, tive uma visão: uma coisa, à maneira duma grande toalha, presa pelas quatro pontas, descia do céu até perto de mim.
6 Mai nau ku aga 'ubulai, mai nau ku agasia ni 'ola momoori 'ubulana wado, ni 'ola fai 'a'aena ngai ai, ni 'ola gila angoango, ma nga langasi kwasi.God 'e kwatea nga faata'inga fala Pita.|alt="Peter's vision" src="cn01945B.tif" size="col" copy="CN" ref="11:6"
6 Olhei-a atentamente e distingui claramente quadrúpedes terrestres, feras, répteis e aves do céu.
7 Sui ma nau ku longoa nga kwala'e 'ola 'e fata 'i lo'oo, ‘Pita tata'e, moko kwa'iga, ma 'i'oo ko 'aniga!’
7 Ouvi também uma voz que me dizia: Levanta-te, Pedro! Mata e come.
8 Tafe'ua nau ku fata 'ilo'oo, ‘Alafa, 'amoe no'o, tofuna nau ku sia 'ania mola 'ua te'efuta 'ola ne'e sua ma ka biribiri'a.’
8 Eu, porém, disse: De nenhum modo, Senhor, pois nunca entrou em minha boca coisa profana ou impura.
9 Sui ma nga kwala'e 'ola ne'e leka mai fa'asia 'i Langi maka fata la'u 'i lo'oo, ‘'I'oo sia iiria mola te'efuta 'ola ngaia 'e sua ma ka biribiri'a na 'olataa na'a God 'e iiria ngaia 'e le'a, ma ka kwari fana 'anilai.’
9 Outra vez falou a voz do céu: O que Deus purificou não chames tu de impuro.
10 Nga 'ola lo'oori 'e lau oru fe'e alata, ma gila ka orite'enia la'u mola fani Langi.
10 Isto aconteceu três vezes e tudo tornou a ser levado ao céu.
11 Na alata no'ona, nga oru wane fa'asia fanua 'i Sesarea, gila nigi no'o 'i maana 'ifi nau ku nana'i ai.
11 Nisso chegaram três homens à casa onde eu estava, enviados a mim de Cesaréia.
12 Ma Anoe 'ola Abu ka iiria fagu, 'aku leka fe'eniga, ma 'inau ku sia manata ruarua mola. Ma nga ono wane lo'oo, na'a gila fito'o ma gila nana'i na fanua 'i Jopa, gila ka leka la'u mola fe'eni nau fana fanua 'i Sesarea, ma meru ka ru'u 'i 'ubulana 'ifi ala Kornelius.
12 O Espírito me disse que fosse com eles sem hesitar. Foram comigo também os seis irmãos aqui presentes e entramos na casa de Cornélio.
13 Ma ngaia ka kwairii te'ameeru ngaia 'e agasia te'e enselo ngaia 'e ula 'ubulana 'ifi aana ma ka fata 'ilo'oo fana, ‘'Oi alea te'e wane fana fanua 'i Jopa fana 'ani soea mai nga wane latana la Saemon Pita.
13 Este nos referiu então como em casa tinha visto um anjo diante de si, que lhe dissera: Envia alguém a Jope e chama Simão, que tem por sobrenome Pedro.
14 Ngaia te'e iiria nga alafuunga famu, 'e uuta na God te'e fa'amoori'o fe'enia nga ta'a na gila to'oru fe'eni'o.’
14 Ele te dirá as palavras pelas quais serás salvo tu e toda a tua casa.
15 Na nga alata nau ku eta fana 'aku alafuu mola te'aga, nga Anoe 'ola Abu 'e sifo no'o mai fafiga, 'ilaka'u la'u mola laka'u ngaia 'e sifo mai fafi adauru na gani na Pentakos.
15 Apenas comecei a falar, quando desceu o Espírito Santo sobre eles, como no princípio descera também sobre nós.
16 Mai nau ku manata to'ona nga 'ola laka'u Alafa ngaia 'e iiria maka fata 'ilo'oo, ‘La Jon ngaia 'e naruabu na ta'a 'ania nga ka'o, tafe'ua ma God te'e naruabu 'amooru 'ania nga Anoe 'ola Abu.’
16 Lembrei-me então das palavras do Senhor, quando disse: João batizou em água, mas vós sereis batizados no Espírito Santo.
17 God 'e kwatea la'u mola nga Anoe 'ola Abu fana nga ta'a na'a gila 'ame Jiu, 'ilaka'u la'u mola na'a ngaia 'e kwatea fadauru, na alata laka'u goru fito'o na nga Alafa la Jisas Kraes. Ngaia lo'oo, ngaia 'ame odo no'o fana 'aku to'o'usia God alata ngaia 'e kwaloa wane no'ona!”
17 Pois, se Deus lhes deu a mesma graça que a nós, que cremos no Senhor Jesus Cristo, com que direito me oporia eu a Deus?
18 Ma nga alata gila longoa nga 'ola lo'oori, nga ogarianga aaga ka mamalo no'o, ma gila ka baatafea God, ma gila ka fata 'ilo'oo, “'Ilo'oo, God 'e kwaialami la'u mola fana ta'a na'a gila 'ame Jiu 'agila bulota'i mai fa'asia rianga aaga, ma gila ka daria mooringa fooru lo'oo!”
18 Depois de terem ouvido essas palavras, eles se calaram e deram glória a Deus, dizendo: Portanto, também aos pagãos concedeu Deus o arrependimento que conduz à vida!
19 Ma tofuna nonifiinga na alata gila kwa'ia la Stifin, nga ta'a gila tagoto'o gila ka tagala'i. Ma tani ta'a aga gila leka no'o fana gule'e lefu 'i Fonisia, ma fana mamalau 'i Saeprus, ma fanua ba'ita 'i Antiok, ma gila ka kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo fana ta'a na Jiu.
19 Entretanto, aqueles que foram dispersados pela perseguição que houve no tempo de Estêvão chegaram até a Fenícia, Chipre e Antioquia, pregando a palavra só aos judeus.
20 Ma tani ta'a ngaa'i gila tagoto'o fa'asia mamalau 'i Saeprus, ma nga fanua ba'ita 'i Saerin, gila ka leka la'u mola fana fanua 'i Antiok, ma gila ka kwairii 'ania Kwairiinga Le'a lo'oo 'i suria nga Alafa Jisas fana ta'a na'a gila 'ame Jiu la'u mola.
20 Alguns deles, porém, que eram de Chipre e de Cirene, entrando em Antioquia, dirigiram-se também aos gregos, anunciando-lhes o Evangelho do Senhor Jesus.
21 Ma nga tegelangaa na God ka nana'i fe'enia nga ta'a gila tagoto'o, ma nga ta'a 'e aula, gila ka tagoto'o la'u mola, ma gila ka bulota'i no'o te'ana nga Alafa.
21 A mão do Senhor estava com eles e grande foi o número dos que receberam a fé e se converteram ao Senhor.
22 Nga kwairiinga suria ni 'ola lo'oori 'e talofia no'o fufu'i ta'a gila tagoto'o 'i Jerusalem, ma nga ta'a na'ona'o aaga gila ka alea la Banabas fana fanua 'i Antiok.
22 A notícia dessas coisas chegou aos ouvidos da Igreja de Jerusalém. Enviaram então Barnabé até Antioquia.
23 Ma alata ngaia 'e nigi, ngaia 'e aga su'ana nga kwailaeta'afiinga ana God no'ona, ma ngaia ka aile'a ba'ita, ma ka kwaibooni aga te'efou fana 'agila ula ngasi 'ania fito'onga aaga na nga Alafa.
23 Ao chegar lá, alegrou-se, vendo a graça de Deus, e a todos exortava a perseverar no Senhor com firmeza de coração,
24 La Banabas ngaia wane 'e le'a, ma nga fito'onga aana 'e tegela'a, ma nga Anoe 'ola Abu 'e fa'afongua. Ma tofuna la Banabas, ta'a 'e aula gila ka eta fana 'agila tagoto'o no'o na nga Alafa.
24 pois era um homem de bem e cheio do Espírito Santo e de fé. Assim uma grande multidão uniu-se ao Senhor.
25 Sui ma la Banabas 'e leka fana fanua 'i Tarsus, maka kwailo 'ofia la Saul.
25 Em seguida, partiu Barnabé para Tarso, à procura de Saulo. Achou-o e levou-o para Antioquia.
26 Ma alata la Banabas 'e to'odaria la Saul, ngaia 'e talaia fana fanua 'i Antiok. Ma gala ka nana'i 'i no'ona te'e farisi. Ma gala ka saku fe'enia fufu'ita'a gila tagoto'o no'ona, ma gala ka fa'ananaua ta'a 'e aula. Ma 'i Antiok ngaia na fanua eteeta na'a ta'a gila eta fana fa'alatalana ta'a gila tagoto'o 'ania “Kristin.”
26 Durante um ano inteiro eles tomaram parte nas reuniões da comunidade e instruíram grande multidão, de maneira que em Antioquia é que os discípulos, pela primeira vez, foram chamados pelo nome de cristãos.
27 Ma nga alata no'ona, tani profet gila leka fa'asia fanua 'i Jerusalem, ma gila ka leka fana fanua 'i Antiok.
27 Por aqueles dias desceram alguns profetas de Jerusalém a Antioquia.
28 Te'e wane aga latana la Agabus ngaia 'e ula, ma ka fata 'ania tegelangaa na Anoe 'ola Abu, maka iiria nga molo'unga ba'ita te'e lau na fanua lo'oo 'i wado. (Ngaia te'e nigi mai na alata la Kladius ngaia 'e kiingi 'i Rom.)
28 Um deles, chamado Ágabo, levantou-se e deu a entender pelo Espírito que haveria uma grande fome em toda a terra. Esta, com efeito, veio no reinado de Cláudio.
29 Ma nga ta'a gila tagoto'o lo'oo, gila ka manata fana kwatelana bata fana kwaibooninga na ta'a gila tagoto'o na gila nana'i 'i Judea. Ma nga ta'a no'ona te'efou, gila ka kwatea 'olataa na'a to'omia 'agila kwatea.
29 Os discípulos resolveram, cada um conforme as suas posses, enviar socorro aos irmãos da Judéia.
30 Ma gila ka agea 'ilo'oo, ma gila ka kwatea bata fala Banabas ma la Saul, fana 'agala ngaria fana ta'a na'ona'o na fufu'ita'a gila tagoto'o 'i Jerusalem.
30 Assim o fizeram e o enviaram aos anciãos por intermédio de Barnabé e Saulo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.