Romanos 11
Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs AAI
1 Gê, Mbumbukiam, ekeza ezoqam, Izlael-ak, møndǿ-sanqab? Āv taoká. Mbumbukiam ekeza ezoqam sanqabeáv. Até nó-a. No Izlael ezoqám, Eibleem-gé zeó, neka no Benzamin khagua bawan-ák.
1 Ayu kwa abibatiyi: Kwanotanot Israel sabuw God kwahirih? Aiyabin! Ayu i Israel orot, Abraham ana rara’ane atufuw naatu au durun i Benjamin.
2 Mbumbukiam ekeza ezoqam sanqabeáv, ndigu nupøkhan mba gevevesam. Gê, zo Mbumbukiam-qa Manqat møzøté-zøtez, ndøgo Mbumbukiam-ge manqa vevezam ezoqam Ilaiza, ekeza ezoqam qaqa gezøgoam, Izlael-ak? Ta khøuwa-te ndøgo, ndego Mbumbukiam-te āv geneviám nqǽgo,
2 God ana sabuw marasika nowanamih rurubinih men kwahirihimih. Buk wanawanan efan ta’amaim Elijah Israel sabuw isah gam God iu kwanotanot?
3 “Evézøza! Qogi manqa vevezam ezoqam, gèzitág, neka lou-qasis ndøgo, ma søvakha gigiap giløvusumam qo-te, vø̄møkuim. No nakhapús sege-nøuvøném. Yaq ndigu ndakin até nó-a, løvømbe-qa ndøgó.”
3 “Regah ifefeyan eo, “Regah a dinab orot etei hirouw himorob sawar, naatu a sibor hai gemogem i etei hikwayam hihururuw hire, ayu akisu’umo kutatabuw ama’am. Naatu boun i tesisinaftobon ayu hinarabu ana morobomih.”
4 Yaq Mbumbukiam gekha manqāt mbóqavøiu? Āv gembøe-qavøiú nqǽgo, “Āv taoká. Qo ambá av nqǣgo, qakhapus sege-qouvøqēm. Nogi angana seven taosen nøme ndîgú. Até ndigú-a, ndigu Bal-te, ndego khape mbumbukiam, manazap møkuiáv.”
4 Baise God Elijah iya’afut eo, “Ayu au bai’ufununayah sabuw etei seven thousand iyab Baal men hikwakwafir i tema’am.”
5 Até ndakin khøuwa-té-a, ezoqa nøme ndîgú, Izlael bawan mokho-te, ndigu Mbumbukiam ekeza kuku matev-te gevevesam.
5 Ef i nati ta’imon boun emamatar. Sabuw matanta’amo iyab God ana manaw ana kabeberamaim rurubinih i tema’am.
6 Mbumbukiam ndigu ekeza kuku matev-té genø-vevesám, ambá ta zapaya ndø̄go, av ndigu matev gi꞉matønumam. Mbumbukiam, ndigu amba ta zapaya ndøgo tevevesamɨn, av ndigu matev gi꞉matønumam, yaq teqa kuku matev, ambá unimanqatin kuku matév mbá.
6 I ana roubinen i manaw kabeber tafanamaim bat esisinaf. Men sabuw hai bowabowamaim. Anayabin God ana roubinen sabuw hai bowabowamaim na’itin narurubiniyih na’at, nati manaw kabeber i yabin en.
7 Matev av nqǽgo: Matev ndøgo, Izlael ezoqam bazaføgakh gi-asøzam, amba tiqeivimin, ndigu qeiviáv. Geté ndígu tiqeivím, Mbumbukiam ekeza gevevesam. Geté ndigu ezoqa nøme, gèføgakhǽz.
7 Ana itinin nati isan, Israel sabuw abisa isan hinot hinunuwet men hitita’urimih, baise sabuw matan ta God rurubinihiwat hinunuwih hitita’ur. Sabuw turin God ea’afih tainih gogor naatu dogoroh fokar.
8 Taqa yaq-te Mbumbukiam-qa Manqat, āv qane-peawáp nqǽgo,
8 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
9 Ti-te ndigu, matev ndǿgo tøfakhán, av Deivid Mbumbukiam-te, tegi qaqa ezoqam-qa yaq-te ge꞉viam. Ndego āv gene-eín nqǽgo,
9 Naatu David eo na’atube,
10 Tiqa bøi waev, bèzø-navøém.
10 Matah kubofafar, saise men hinanuw,
11 Bevap nøme nqánek: Gê, Zu ezoqam gi-o꞉az, ndigu ate nonqō gí-o꞉az? Āv taoká! Geté tiqa manqa-zapa zapaya, khandi matev, bawan vini-ak-té qanøwáv. Yaq Zu ezoqam, ova tìabiti-einím.
11 Abibatiy maiye. Israel sabuw ah rusukun hire’er boro na’atuka hina’in? En anababatun! Baise boro hinamisir maiye. Anayabin i hai ra’iyemaim ef botawiy yawas gewasin na Ufun Sabuw hibai, isan imih Israel sabuw isah tibibobowen.
12 Zu ezoqam-qa manqa-zapazapa zapaya, manqei-qape ezoqa nøme khandi gindapem, yaq Mbumbukiam matev kandakanda nøme mba mó꞉gó, Zu ezoqam ate ndi꞉gu, te-te tivesez.
12 Jew sabuw hai kakafihimaim baigegewasin gagamin tit tafaram etei ebaib. Naatu i ayubih ana kasiyomaim Ufun Sabuw baigegewasin gagamin na’in suware tebaib. Imih Israel sabuw moumurih na’in hinarur ana veya baigegewasin i boro gagamin na’in hinab.
13 No ndakin zo-té qatø-manqatét, zo bawan vini-ak. No Mbumbukiam zo bawan vini-ak-té gendo-khofotán. Yaq no khanakhanakh kandambá, nqanek sasae nqægot.
13 Boun i kwa Ufun Sabuw isa ao. Ayu iti na’atube kwa Ufun Sabuw a tur abarayan ana ma’am, ayu iti bowabow wanawananamaim boro anasinaftobon anabow gewas.
14 Éisa, no nqanek sasae nqægot, nøkeza ezoqa nøme ova peté-einīm penømakhaya, yaq Mbumbukiam-te petéqambūz penømakhaya, khandi vǿndapēm.
14 Saise imaim anotanot au sabuw Jew hita’it ra’ahu hinanugigir ibo hinan yawas hinab.
15 Mbumbukiam Zu ezoqam qambøe-qasi, yaq ta mokho-te ndøgo, manqei-qape ezoqa nøme, nqawa te namba getøkuzu, yaq gê, gekha matev ndǿfakhān, Mbumbukiam Zu ezoqam nqawa tekhatob? Matev kandambaqape nøme mba mó꞉fákhan. Løvøte ezoqam segé-khandí꞉z.
15 Anayabin Jew sabuw kouh God hibitinimaim, tafaram wanawanan sabuw God ana rakit hima’am botabirih hina bairi hitounuw. Imih God sabuw bairi tibitounuw ana veya, ana itinin i sabuw murumurubih bow na yawas ebitih maiye na’atube.
16 Ezoqa wit gipezotatun, yaq flawa ndigu, bugukhokhof gi꞉løvusumatun, Mbumbukiam mbo-etøomemɨ́n. Yaq av nqægo, flawa ate ndi꞉gu, Mbumbukiam-gí. Neka ezoqa tae te-ogeakh, tae lu Mbumbukiam-qa zenda-te vǿvē, yaq até táng-a, Mbumbukiam-qá. ⌞Yaq matev até kopó. Izlael ezoqam-gi atanakha-zapazapa-za, Mbumbukiam-gi ndøgoám. Yaq vaev até tigí zí-a, Mbumbukiam-gi vǿgoāt.⌟
16 Rafiy kafuf imasib reban sibor kuyayara’ah, kafuf tutufin etei i kakafiyin matar, naatu ai wairoron turin God ana sibor inabitin na’at, famefamen auman i nowan himatar.
17 Izlael ezoqam, andé oliv tae zenda-yak eqeieqei me꞉yá, neka zo bawan vini-ak, andé leg-ak oliv táe. Ta oliv tae eqeieqei ndøgo, Mbumbukiam tang nøme mø̀ndø-møkuiám, yaq zo ande leg-ak oliv tae tang me ndøzøte꞉go, vø̄bunøzam. Yaq zo ndakin oliv tae eqeieqei namba, et eqeieqei zo-upøgimatún, ta lu-te ndøndo-fakhate.
17 Kwa Ufun Sabuw a’itinin i kutor olive famefamen na’atube. Baise hi’afuw umatanum olive famenamaim hituwituw hikuboubunih hiyen, imih boun kwa i Jew sabuw hai yasisir turin kwabai kwabiyasisir.
18 Geté qo me꞉khambùva᷄p, ta zapaya ndøgo, Mbumbukiam tae tang gimøkui, yaq qo vø̄bunøtaq. Gèmbo-mataváp. Matev, ambá av nqǣgo, qo lu qo-eqawāt. Geté lu qo ndø-eqaqæwát.
18 Isan imih sabuw nati ai famehibe hi’afuw hire’ere men kwananuw furuwih kwani’o’orotomih. Anayabin kwa i ai famefamen, naatu ai famen ana fair i ai anane ana fair ebaib.
19 Éisa, ezoqa kopo zo mokho-te peté-eīn penømakhaya, av nqægo, “Mbumbukiam tae tang tene-møkuiám ndǿgo, no batē-tøkua.”
19 Kwa boro iti na’atube kwanao, “Ai famen hi’afuw hisaroun, imih ayu boro i ana efanin anab hinitutuwu.”
20 Ndøgo unimanqatín. Tae tang nøme ndøgo, ta zapaya ndǿgo tene-møkuiám, ndigu unimanqatinteav qagoam. Geté qo sekemba ta zapaya ndǿgo toqotegó ndøgo, qo ndoqo-unimanqatinat. Qo me꞉khambùva᷄p, taqa yaq-te. Geté møe qógoát.
20 Nati i turobe. Nati sabuw ai famehibe hi’afuw hibisaroun, anayabin men hitumatum, kwa i kwaitumatum imih kwana hai efan kwabai. Baise nati isan men kwanio’oro’ot.
21 Zapa ndǿgo, Mbumbukiam Zu ezoqam kopømba ande av tae tang ndægo gimøkuiam, ndigu unimanqatinteav qagoam, yaq ndego até qó-a, gékhofoqó, qo unimanqatinteav toqogoat.
21 Anayabin Jew sabuw i ai famen anababatun men yawananih, baise e’afuw isaroun, imih kwa auman boro men nayawanan nihamiy kwanama’amih.
22 Gèmbo-mataváp. Mbumbukiam ndego tanákh. Geté ndego até føgákh. Ti-te ndigu, zita giwuowem, ndego føgákh. Geté qo-te, tanákh. Geté qo aiyá qagó. Soqaín ndøgo, teqa tanakh matev toqo-ivav, yaq ndego atē qō-a, vǿnqaoqō, ta tae-te ndøgo.
22 Imih God ana kabeber naatu ana yaso’ar hairi kwana’itin. Sabuw iyab kakafin sinafuyah God nati sabuw isah i yan esoso’ar, baise kwa isa i ekakabeber. Naatu i ana kabeberamaim kwanama’am na’at i mar etei ana gewasin kwanama. Baise men imaim kwanama’am kwa i boro na’afuw nabosairi kwanatit.
23 Zu ezoqam ndigu, tiqa unimanqatinteav matev Keliso-te ti-ivøvem, yaq Mbumbukiam ndigu nangó genǿbunøsám tae-te, av bugukhokhof gi꞉goam. Ndego kopømbaqapé, nqawa tebunøsam.
23 Sabuw nati hinamatabir maiye hinabusuruf God hinabitumitum, boro nabow hai efanamaim naya. Anayabin God ana fair ema’am karam boro nasinaf.
24 Zo bawan vini-ak, zo andé leg-ak oliv tae tang me zøtegoám. Geté ta leg-ak oliv tae-te ndøgo, zo qazogoam, Mbumbukiam zo gèndomøkús, tae eqeieqei-te vø̄bunøsam. Geté Zu ezoqam, andé tae zenda-yak eqeieqei me꞉yá. Yaq tae tang ndøgo, Mbumbukiam gemøkuiam, ndego ùnime꞉-kopømbá, tiqa tae-te nango tebunøzam.
24 Kwa Ufun Sabuw, kwa i kaiyar olive famen na’atube kwama’am hi’afuw kwana umatanum olive famenamih hitutuwi. Naatu Jew sabuw i umatanum olive na’atube. Isan imih God karam ai famefamen anababatun hitagagagir ti’inu’in boro nabow nitutuwen maiye.
25 Nǿfuap. Manqat ndøgo, no ndakin Izlael ezoqam-qa yaq-te tøte-ein, bugukhokhof khøuwa, khonoam-té qagoám. Geté no zo zøtezat-qa nøzøgó. Zapa ndǿgo, soqaín ndøgo, zo zøkeza kha matavap loloakh-us tøzøte-vewat, gete mokho ndapeav tøgoat. Unimanqatín. Izlael ezoqa nøme, Mbumbukiam zitá gini-wuowém. Geté matev av nqægo, sa tømbøé-outøpít ndǿgo, atema bawan vini-ak ate ndi꞉gu vǿkhandī꞉z, ndigu Mbumbukiam gevevesam.
25 Ayu akokok iti tur ana kirikirifot i kwanaso’ob gewas, saise men kwa akis not wairafih kwanarouw kwana’omih. Israel sabuw afa dogoroh i fokar, imih boro nati na’atube hinama nanan Ufun Sabuw runamih hio ana fofonin hinan hinarun.
26 Taqa zita-te, Izlael ezoqam ate ndi꞉gu gékhandí꞉z. Taqa yaq-te, Mbumbukiam-qa Manqat, āv qane-peawáp nqǽgo,
26 Ef iti na’atube namatar saise Israel sabuw etei boro niyawasih, Buk Atamaninamaim iti na’atube eo.
27 Yaq no ti namba, poev āv qaté-unimanqatín nqǽgo:
27 “Naatu
28 Unimanqatín. Izlael ezoqam, Manqat Mbomambaqape gèsanqawém, yaq av nqægo, ndigu vø̄-Mbumbukiam-gi-qaqa-ezoqam-ez. Matev av nqægo gigonem, zo mø̀ndøzø-tøké, zo bawan vini-ak, yaq zo vozō-Mbumbukiam-gi-ezoqam-ez. Geté Mbumbukiam kuku zua mbogó, ndigu Izlael ezoqam-te. Zapa ndǿgo, Mbumbukiam tigi atanakha-zapazapa-za, é-møndø-vevesám.
28 Israel sabuw hina God ana rakit na’atube himatar, saise Tur Gewasin kwa Ufun Sabuw isa tan. Baise Israel i God ana rourubinen sabuw, imih God ebiyabuwih anayabin uwahinah oro’orot wabih gagamin.
29 Mbumbukiam ezoqa gevevesamɨn neka matev eqeieqei vøzø̄-matanamɨn, ndego matavap enendatáv, taqa yaq-te.
29 God men kafa’imo siwar bitih umahimaim bosair naatu ana sabuw rurubinih isah nuhin burumih.
30 Zo bawan vini-ak, zo bugukhokhof qagoam, Mbumbukiam-qa Manqat, zònqagimám. Geté ndakin, Zu ezoqam teqa manqat ndapeav ndøgo, zo Mbumbukiam-qa tanakh matev zondapém.
30 Baise kwa Ufun Sabuw marasika God fanan kwasair, baise boun ana kabeber i’obaiyi kwa’i’itin, anayabin Israel sabuw fanan hisair.
31 Av zo Mbumbukiam-qa tanakh matev qazøte-ndapem, Zu ezoqam Mbumbukiam-qa Manqat o-mba ndapeav qagoam, yaq vaev até ndigú-a, Mbumbukiam-qa tanakh matev, āv tiníndapém.
31 Naatu ef i ta’imon, kabeber nati kwakwabaib i boun Jews sabuw auman God i’obaiyih ti’i’itin.
32 Ezoqa ewaqape, Mbumbukiam-qa manqat gènqagimám. Yaq Mbumbukiam sègezø-iváv, ndigu vømø̄-manqa-zapazapa-gi-ndimbula-ezoqam-ez. Mbumbukiam tenegó ndǿgo: Zapa ndǿgo, ndego ezoqa ewaqape-te, tanakh gone-qa ndøgó.
32 Anayabin sabuw etei hibifanasair isan God ibasit hifanasair, saise hai fanasairane etei’imak takabibirih.
33 Mbumbukiam kandambá tentév. Teqa matavap neka otevat igian-qapé. Ni ezoqa kopømba mbaín, teqa matavap-qa mokho tizindapem neka nakhoa vizíqeivīm, ndego ndegeve.
33 Yowe! abifofofor men kafaita,
34 Taqa yaq-te, Mbumbukiam-qa Manqat, āv qane-peawáp nqǽgo,
34 O yait Regah ana not iso’ob?
35 Neka gê, ezoqa Mbumbukiam gigiap møndømbó-etoam,
35 O yait God a sawar itin,
36 Āv taoká. Zapa ndǿgo, gigiap ate nqægo ndégo tekhakheinám, neka ndégo tegeawát neka te nonqo ndégo tøgó. Mbumbukiam-qa iz, miavmiav, bèto-eqawát.
36 Anayabin sawar tutufin etei hai an i God,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.