Mateus 20
Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs AAI
1 Yaq Yesu yaya zø-etá, gezø-ein, “Mbumbukiam-qa Megeat Matev, kopømba ande av nqǽgo:
1 “God nabi’aiwob ana maramaim i boro iti na’atube. Ana veya ta orot masaw matuwan, sabuw afa tobon ana masawamaim bowamih tit na.
2 Tiqa yaq-fia, manqat āv gini-kopo꞉ném, av sasae ezoqam khøuwa kopo-te, oskia gi-upøgimatun. Yaq khae-té genø-khofotáz.
2 Bowayah bow naatu veya ta’imon ana baiyan isan bairi hio hibibasit ufunamaim iyafarih hin grape ana masawamaim hibow.
3 Yaq ande av 9 oklok ndægo, ndego maket manqei-te gewav, ezoqá nøme ndøzømét. Ndigu khokhó sege-waniapám.
3 “Nine korok na’atube tit maiye na ahar efanamaim. Orot afa hai bowabow en asir hibatabat itih.
4 Yaq gezø-ein, ‘Até zó-a, noqá khae-té qazonǿzáv, vozomǿ-sasaē. No yaq-fia eqeieqei nøzǿ-etoám.’
4 Basit eo, ‘Igewasin kwa auman boro kwanan au masawamaim kwanabow, naatu kwa a baiyan boro etei anafofonin anit.’ Naatu bowamih hin.
5 Yaq ndigu sègezáv, sasae vømømbō-gonem.
5 Auyit naatu three korok hairi tit inan i bowabow ta’imon sinaf sabuw asir hibatabat itih naatu uwih hin ana masaw hibow.
6 Yaq até 5 oklók-a, ndego maket manqei-te, nangó genøwáv, ezoqa nøme vø̄zømet, ndigu khokho giwaniapam. Yaq gezø-ein, ‘Gekha zapâ, zo khokho nqazo-waniapet, khøuwa mba nqazotø-ngiaomit?’
6 Naatu veya re five korok na’atube, orot tit na maiye, ahar efanamaim titit. Sabuw afa’abo hibatabat itih eo, ‘Kwa aisim asir kwabatabat veya re?’
7 Yaq gindu-qavøinam, ‘Zapa ndǿgo, ezoqa ni upøngipøteáv, sasae teizøgo.’
7 “Hiya’afut hio, ‘Men yait ta tubuni.’
8 Yaq khøuwa gemøsinan, ndego khae eve, tege sasae keoge ezoqam, āv gembøe-eín nqǽgo, ‘Sasae ezoqam mòqozø-akhayám, fia vøzø̄-etoam. Fia etoam toqotøndó-ngáz ndǿgo, ezoqam ndakin gindu-oz, sasae-te. Yaq ndigu, no bugukhokhof qato-upøzo, fia vaev-té qonøzǿ-etoám.’
8 “Veya re birabirab auman, masaw matuwan ana orot ukwarin eaf na iu, ‘Sabuw ina’afih hinan hai baiyan initih, uf hinan hai baiyan wan initih naatu wan hinan uf initih,’ basit eafih hina hirun sawar.
9 Yaq ezoqam ndigu 5 oklok sasae gingazem, khøuwa ate ndægo-qá fia ndøndapém.
9 “Imaibo orot iyab five korok hibusuruf hibowabow, hai baiyan itih, veya ta’imon ana fofonin.
10 Yaq ezoqam ndigu bugukhokhof sasae go꞉ngazem, fia ndape-qa ginduzav, ndigu āv gini-matavupám nqǽgo: Fia andé kandambá tizindapem. Geté fia ndøgo gindapem, até kopó, av ezoqa nøme gi꞉ndapem. Khøuwa kopo-qá fiá.
10 Orot mat hina hibowabow, hai biyan bainamih hinan i hinotanot boro hai baiyan gagamin hitab, baise i auman baiyan ta’imon hibai, veya ta’imon ana fofonin.
11 Ndigu moni gumu-tonqogim, yaq khae eve, manqat mboponqomém,
11 “Hai kabay hibai sawar hitit hibat. Basit higam masaw matuwan hiu,
12 gi-einim, ‘Ezoqam nginik, sasae vaev-te gingazem, khapémbá gisasaenem. Yaq gê, áv khanégo, ndigu yaq-fia kopo gindapem, av ni qazi꞉ndapem, ni khøuwa ate ndægo, khøuwa tatas-te qazi-sasaetat?’
12 ‘Iti sabuw i veya re’er auman hina men manin hibag, baise aki bairi ai baiyan ta’imon iti. Aki ai baiyan i boro gagamin atab, anayabin aki mar auman ana a bow in veya re.’
13 Yaq ndego khae eve, ezoqa nøme-te, ma manqat geponqomat, āv gembøe-qavøiú nqǽgo, ‘Nǿfu! Qoté-ewāg. No ambá av nqǣgo, nøtaqambe-khavōz, av qo ndoqote-matavap. Āv taoká. Fia ndøgo, qo qoqondap, eqeieqeí. Fia ndǿgo, av ni manqat qazi꞉-kopo꞉nem.
13 “Masaw matuwan misir orot ta isan eo, ‘Au begon inaso’ob. Ayu men asinaf kakafemih. Anayabin kwa i kwaibasit veya ta’imon ana baiyan isan, imih kwabow in veya re ana fofonin ait.
14 Ndakin vø̀qáv, qoqa fia namba. No āv qanømbe-pøovám nqǽgo: No ndego ezoqam, vaev-te tendowav, fia até kopó, āv tæmbøé-etoám, av qo tøtaqambe-etoam.
14 Abisa abit i kwabai a ubar kwan. Iti oro’orot uf hinan i ayu arubinih hina, imih hai kabay abitih i kwa bairi a baiyan ta’imon.
15 Ge qô ndoqo-matavap? Ndøgo eqeieqeî mbà, nøkeza moni matev tøtego, av no nqanømbe-poev? O ge qô, qónønguvim, no ndigu matev eqeieqei qazø-matanam, ndigu sasae-te vaev gindu-oz?’”
15 Anayabin ayu au sawar, au kokomaim au kabay mi’itube anim, ayu akisu. Men orot babin ta isan anasisinaf gewas isan ya naso’aramih.’”
16 Yesu nqanek yaya gumu-eta, yaq manqat nøme āv gene-eín nqǽgo, “Matev até kopó, āv tønégoát. Ezoqam ndigu, ndakin ndindopaev, ndigu gó꞉megetát. Neka ndigu ndakin nduo-megetap, ndigu gendópavát.”
16 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Sabuw iyab iti tafaramamaim orot gagamih tema’am boro maramaim aurih efan en. Baise sabuw iyab iti tafaramamaim God isan tibi’akir maramaim boro orot gagamih hinama.”
17 Yesu ekeza paev ezoqam tuelv namba, Zelusalem taon-te gi꞉qavigat, yaq sègekhatób, vømø̄-yakhapus-mokho-mba-ez, gezø-ein,
17 Jesu ana bai’ufununayah bairi au Jerusalem hinan efamaim buwih nabin akisihimo hai tur eowen eo,
18 “Nqáe! Ni Zelusalem taon-té qazinø-qavigít. Yaq Zelusalem taon-te ndøgo, Ezoqam-ge Yo, Mbumbukiam-gi iziz ezoqa kandakanda neka Mozes-qa guguna manqat nømendim ezoqam-qá zenda-té ginǿveém. Yaq ndigu manqa ovøyam-te sasa ndǿveēm, manqat vǿkopo꞉nēm, av nqægo, yà benanīm,
18 “Tanan Jerusalemamaim Orot Natun boro sabuw hinab. Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hinitih rabin asabunin morobomih hinao.
19 neka manqei vini-ak-qa zenda-te vǿveēm, ndigu Mbumbukiam zøtezateav ndigu. Yaq ndigu otøotam mé꞉vewém, vǿzuīm, tae mutui-te sasa ndǿtøkewēm, vǿnanīm. Geté khøuwa timømbo-misika-ez ndøgo, ndego Mbumbukiam nango ndø̀khandí꞉v.”
19 Naatu hinab Eteni Sabuw hinitih, hina’u hi’i’iyab hinarab hina’onaf namorob. Baise veya baitonin ufunamaim boro namisir maiye.”
20 Zebedi-gi nakheis-gu evo, Yesu-té gunduwáv. Até nakhei menás-a, Zems neka Zion, vøndōzav. Yaq ndugu katuk ndømøkuí, teqa megemege-te, vømbō-ein, “Nø̀taqa-viám. Kopømbâ, noqa poev matev toqogo?”
20 Imaibo Zebedee aawan natunatun rou’ab bairi Jesu baifefeyanimih hina nanamaim sun yowen natunatun rou’ab isah fefeyan baibaisinamih eo.
21 Yaq Yesu gumbo-ein, “Gekhā qápoev?”
21 Jesu ibatiy eo, “Abisa kukokok?” Babin iya’afut eo, “Ayu akokok inao matanu o ina bi’aiwob ana maramaim, ayu natunatu hairi sisib roun roun hinamare bairi kwani’aiwob.”
22 Geté Yesu gendo-qavøiu, “Zo zø̀tezøtezák, gekha matev-qa zonø̄-einim. Gê, zo ezoqa menas, kopømbâ, ibøkha khaqain-qape tozo-izam, av no tøte-iz?”
22 Jesu iya’afut eo, “Kwa men kwaso’ob abisa isan kwafefeyanu. Karam ayu au harew ana tomatom turin boro kwanatom?” Tufuturan hairi hiya’afut hio, “Aki karam.”
23 Yaq Yesu gezø-ein, “Unimanqatín. Zo ibøkha khaqain-qape ndòzomø-izám, av no tøte-iz. Geté gekha ezoqām, noqa nakeamo zenda neka yogea zenda-te timøqonav, ambá av nqǣgo, no nǿvevesām. Geté ta qonam nonqo tiqa ndígu tǿgoát, noge Tat gevevesam.”
23 Jesu iuwih eo, “Ayu harew atomatom boro kwanatom, baise ta au asukwafune mare ta au beyawane mare. Ayu men karam boro anarubin. Nati efan i sabuw iyab ayu Tamai isah bobogaigiwas i hai efan.”
24 Yesu-gi paev ezoqa ten nøme, nqanek manqat giyogem, yaq qaqa ndøgoném, ndigu ezoqa menas-te.
24 Bai’ufununayah etei ten iti tur hinonowar orot tufuturan hairi isan yah so’ar.
25 Yaq Yesu tegi paev ezoqam ate gi꞉goam, tenø-møváb ndǿgo, gezø-ein, “Zo mø̀zøte-zøtéz. Bawabawan-gi kawakawa-za, ezoqa gètokhonøzát. Neka tigi megetapak gò꞉kawaezát, av ekeza poev ndøzømbe꞉go.
25 Baise Jesu etei eaf ayuwih i’uwih eo, “Kwanaso’ob orot iyab Eteni Sabuw tekakaifih i God men tebitumitum, imih i taiyuwih hai fairamaim sabuw tibiruwih fanah tebai tibi’ufununih.
26 Geté zo mokho-te, matev av nqægo bègo᷄. Gekha ezoqām ndego, zo mokho-te iz kandambaqape ndape-qa tegoat, ndego yà be-zoge-tøke-ezoqam-év.
26 Baise kwa wanawanamaim men iti na’atube nama’amih. O yait inakok bai’ukwarinamih, basit taituwa isah inabow ini’akir.
27 Neka gekha ezoqām ndego, zo mokho-te megeat-qa tegoat, ndego andé zogé yaq-fia mbain sasae ezoqam bezømbegó.
27 Naatu O yait inakok wan bai’iyon bai’ukwarinamih, basit taituwa isah ini’akir.
28 Até Ezoqam-gé Yó-a, ndego matev até kopó. Ndego ambá ndø̄go tenegeavūn, ezoqa sasae timbogoat neka vømbó-tøkeāt. Geté ndego ezoqa tøke-qa neka teqa kha løvøte-te vee-qa ndøgeavún. Yaq ezoqa kopoav, tèabete-nqovotáz.”
28 Iti na’atube kwanasinaf, anayabin Orot Natun nan i men sabuw isan bowamih namih, baise nabow ana yawas sabuw isah ni’inuw saise i ana yawasamaim sabuw niyawasih.”
29 Yesu tegi paev ezoqam namba, Zeliko taon gi꞉-ivøvem, ezoqa bawan-qape kandambá gimbopavat.
29 Jesu ana bai’ufununayah bairi tafaram Jericho hitumar hitit, basit sabuw rou’ay gagamin na’in hitit hi’ufunun bairi hin.
30 Yaq nakhoa keoqa-te ndøgo, bøi waev mbain ezoqa menas mø̀ndø-qonavám. Giyogem, Yesu geløvubat, yaq até gindigonem, vømbō-akhaem, “Evézøza! Déivid-ge Zeo! Ni tanakh gìnigú!”
30 Hinan efamaim orot rou’ab matah fim hima’am Jesu ana tur hinowar, basit hi’af Jesu hifefeyan hio, “David uwan kwiwanbabani.”
31 Yaq ezoqa ewaqape, gègugúb, “Zo manqat tiá.” Geté ndigu kandakanda nøme mba mo꞉-akhaemém, “Evézøza. Déivid-ge Zeo. Ni tanakh gìnigú.”
31 Sabuw rou’ay gagamin na’in hinan orot rou’ab hikwararih awah fotamih hi’uwih, baise hairi awah aumetawat hi’af hio, “Regah David uwan kwiwanbabani.”
32 Yaq Yesu sège-itán, vøzø̄-akha, “Zo gekhā zǿpoev, no tæzø-matanam?”
32 Jesu inan bat naatu hairi eafih hina ibatiyih eo, “Kwakokok abisa isa anasinaf?”
33 Yaq ndigu gindu-qavøinam, “Evézøza. Ni ambá bøi waev qoni-etoamɨ́n.”
33 Orot rou’ab hiya’afut hio, “Regah aki akokok matai hinigewasin ananuw.”
34 Yaq Yesu tanakh zøgó. Yaq até gendego, bøi vøzø̄-khanøzam. Yaq ndigu ndaføyambá, bøi sègezø-eqeieqei-ám, neka Yesu vømbō-paevem.
34 Jesu hairi itih iyababan basit matah bobotobonen ana maramaim mar ta’imonamo hairi matah higewasin himisir Jesu hi’ufunun bairi hin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.