Mateus 11
Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs AAI
1 Yesu tegi paev ezoqam tuelv manqa løvuat qamømbøe-navøem, yaq ta vemiav ndøgo gè-iváv. Yaq vemivemiav nøme-té genøwáv, Gelili manqei-te ndøgo, ezoqa vømē-zømesim.
1 Jesu ana bai’ufununayah nah 12 roube’aten tur bitih ufunamaim efan nati itumar naatu na Galilee wanawanan bar merar afa imaim sabuw i’obaibiyih naatu binan.
2 Ta khøuwa-te ndøgo, Zion, ndego ibøkha iz etoam ezoqam, ndimbula-té ge-utavám. Yaq manqat ge-ewag, av Keliso matev ge꞉matønumam, ndego ekeza paev ezoqa nøme ndokhofotáz, te-te.
2 John Baptist dibur bar ma’am Jesu bowabow bigan nowar, basit ana bai’ufununayah orot afa iyunih hin Jesu hibatiy.
3 Yaq Yesu āv gimbøe-bevøpém nqǽgo, “Qonimbí-eīn. Ezoqam qô, Mbumbukiam ge꞉manqatam, tendo-khofotav? Ó, ezoqa vini-qa nitó-kewagāt?”
3 “Ku’o anowar, John isa eo anonowaraban o iti ina, ai aki boro orot tabo isan anama anakaif?”
4 Yaq Yesu gezø-qavøiu, “Zion-te nqawa tozovesez, yaq āv qazømømbøé-einím, av zo manqat nqazøte-yoge neka matev nqazøte-qeivi.
4 Jesu iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itin naatu kwanonowar i John ana tur kwana’owen.
5 Ezoqam ndigu bøi waev mbain qagoam, ndakin gèkeogé. Neka ezoqam ndigu kagi gigoam, ndakin gè-okhó. Neka ezoqa ndigu kha sisi-us gigoam, kha sisi mø̀ndøzø-navøém. Neka ezoqa ndigu gea kandøgeap gigoam, ndakin gèyogé. Neka ezoqa ndigu gipakhaetat, nango mø̀ndø-khandí꞉z. Neka gigiap-av ezoqam, Mbumbukiam-qá Manqat Mbomambaqape ndøyogé.
5 Matah fim higewasin, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, sabuw biyah kokom ani’anih etei higewasin, tainih gugurih tur tenonowar, murumurubih hiyawas maiye timimisir, naatu Tur Gewasin i yababan sabuw isah tibibinan.
6 Neka gekha ezoqām ndigu, no-te nakeapav ndigu, ndigu khanakhanakh mbá giabitigú.”
6 Orot yait ayu asisinaf isan erekasiy auman ebitumatum, i boro men baigegewasin nab.”
7 Zion-gi paev ezoqam gi꞉qavaz, yaq Yesu Zion-qa yaq-te manqa manqate ndøngáz, ezoqa ewaqape-te, gezø-ein, “Gê, zo Zion-te qazo-apat, leg-av manqei-te ndøgo, zo gekha qeivi-qa zó-apat? Gê, zo ezoqa omete-qa zó-apat, ndego kopømba ande av gagayag ndægo, sa tøpovøemet, yaq vǿepovēt, yaq vǿepovēt, khamøe sa tøqambuvøemet?
7 John ana bai’ufununayah hinan ufut, Jesu sabuw ibatiyih, “Arar yan kwatit kwanan John abisa sisinaf itinamih kwanot kwan? Kotar wadar i’inuwas inu’in itinamih kwan?
8 O gê, qazo-apat, zo ezoqa ndabua eqeieqei uzap omete-qa zó-apat? Nqáe! Ezoqa ndabua eqeieqei ndi-uzap, ndigu kawa ezoqam-qá khoev-té giyageáp.
8 Ai abisa itinamih kwan? Orot eabur gewas batabat itinamih kwan? Baise sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
9 Geté zonømbé-einīm. Zo gekha qeivi-qa zó-apat? Mbumbukiam-gê manqa vevezam ezoqam omete-qa zó-apat? Unimanqatín. Ndego Mbumbukiam-gé manqa vevezam ezoqám. Geté no nqazǿ-manqate. Ndego Mbumbukiam-gi manqa vevezam ezoqam ate ndi꞉gu, mø̀ndø-løvubám.
9 Kwa’o anowar, abisa itinamih kwan, dinab orot? Turobe, baise a tur ao’owen iti orot i dinab etei natabirih.
10 Zapa ndǿgo, ezoqam ngének, teqa yaq-te Mbumbukiam-qa Manqat av nqæpeawap nqægo,
10 Anayabin iti orot John isan i Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum.
11 No unimanqatín nqazø-manqate. Zion, ndego ibøkha iz etoam ezoqam, ndego kandambaqapé. Ndego ezoqa ewaqape, nqanek manqei-qape-te gifakhatat, mø̀ndø-løvubám. Geté até ezoqa khasøkhasís-a, Mbumbukiam-qa Megeat Matev mokho-te, ndigu Zion mø̀ndø-løvu꞉mém.
11 “Anababatun a tur ao’owen John Baptist baibin hitatoub wanawanahimaim i orot gagamin ta hitoub hiyai. Baise orot yait mar ana aiwobomaim ebikek boro John nan natabir.
12 Ta khøuwa-te ndøgo, Zion manqa manqate ge꞉ngaz, atema ndakin, Mbumbukiam-qa Megeat Matev, bazaføgakh-us ndøkhouwevtét. Geté ezoqa keføkefak ngi꞉wat-qa mbógo.
12 John Baptist bibinan ana veya na iti boun titit, sabuw fairih i mar ana aiwob bain isan hai fairamaim hibiturafef.
13 Qageavun, atema꞉ Zion vø̄fakhan, Mbumbukiam-gi manqa vevezam ezoqam ate gi꞉goam neka Mozes-qa guguna manqat, ndǿgo tini-manqatám, matev zo ndakin nqazo-qeivi.
13 Anayabin Dinab oro’orot naatu ofafar bukamaim hikikirum i hima hio inan John natit.
14 Oskiá ndøgo, zo tozo-unimanqatinim o unimanqatinteav tøgoat: Ndigu manqat gi-einim, av nqægo, Mbumbukiam Ilaiza ndōkhofotāv, ndigu Zion me꞉manqatám.
14 Imih iti tur inanowar bainamih inakokok na’at basit kubai, anayabin dinab orot Elijah matabir maiye namih hio kikirum, i John ana efan bai na titika.
15 Gekha ezoqām ndego, gea tømbogoat, yà beyogé.
15 Imih o yait tain nama’am na’at tur inanowar.
16 Nginik ezoqam, ndakin ngiyage, andé gekha me nøtékhamās? No nakheis nøtékhamás, maket manqei-te ndi-otam. Ndigu yaqyaq-a, āv gini-akhayám nqǽgo,
16 “Itinin boro abisa’amaim iti boun ana sabuw isah anao kwanowar, sabuw iti boun hai itinin i kek gidigidih ahar efanamaim tema, hai ofonah bairi fafowamih tibi’afa’afa na’atube.
17 ‘Ni zo pøinda nizø-khambøemám. Khanakhanakh-ús. Geté zo ogipøteáv. Neka ni osombo ouv nizø-qaqaemám. Geté zo eivøpøteáv.’
17 ‘Aki tabin ana ew atatabor,
18 Zó-a, até kopó. Gekha matēv ndøgo, zo ndozoqeivi, zo khanakhanakh mbaín. Zion gefakhan, lou logemav matev gegoam, neka waen izumav vø̄goam, yaq ezoqa ewaqape āv gimbøe-manqatám nqǽgo, ‘Ngenek nqova soqa mbøigú!’
18 “John nan ana veya’amaim i yohar naatu harew fokarih men tom, naatu sabuw etei hio, iti orot i yoyom koun hiyen ema’am.
19 Geté ndakin Ezoqam-ge Yo gefakhan, ngenek lou mø̀ndø-logatún, neka waen vø̄-izumatun. Yaq ezoqam āv gimbøe-manqaté nqǽgo, ‘Ngenek ezoqam zøté-ometām. Lou loge møqǽ, neka waen izam møqǽ. Neka ngenek teks moni upøgim ezoqam neka manqa-zapazapa-us ezoqam-gí zifú.’ Ezoqa av nqægo ambá gini-manqaté. Geté Mbumbukiam-qa matev, ni āv qaninømánd nqǽgo, teqa matavap loloakh, unimanqatín.”
19 Baise Orot Natun nan i bay eaa, harew fokarin tom, sabuw etei hio, ’Iti orot kwa’itin, anaa, anatom kakafin! Kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah bairi hiof tema’am.’ Baise God ana so’ob i turobe sinafumaim tit yabin emamatar.”
20 Vemivemiav nøme-te, Yesu umingiap matev kopoáv gematønumam. Geté ndigu vemiav-ak, Mbumbukiam-te qambuzaneáv. Yaq Yesu gèzøponqóm, vøzø̄-ein,
20 Bar merar moumurih maiyow Jesu ina’inanen moumurih na’in sinaf, baise sabuw men hikokok boro hai kakafihine hisisinaf dogor baikitabir hitab, imih Jesu yan so’ar iuwih eo.
21 “Zo Kolazin-ak neka Betsaida-yak, zo mòzo-soqoéz. Zapa ndǿgo, no umingiap matev, zo mokho-te qæmatønumam, ambā Taya neka Saedon taon mokho-te tæmatanamɨn, ndigu ambá nupøkhán mbá, Mbumbukiam-te é-ndo꞉qambuzɨ́n, neka tiqa manqa-zapazapa zapaya, ndabua soqøsoqa vø̄-uzamɨn neka pakhakh vø̄geɨn.
21 “Kwa Chorazin sabuw bai’akir kakafin boro kwanab, naatu kwa Bethsaida sabuw bai’akir kakafin boro kwanab! Iti ina’inan kwa biyamaim asisinaf, Taiya sabuw naatu Sidon sabuw wanawanahimaim atasisinaf na’at, marasika boro ar faifuw kakafih hita’osen, yuh wah gao hitarab, hai kakafihine dogor baikitabir hitabaika.
22 No nqazǿ-manqate: Manqa ovøyam khøuwa kandambaqape timø-khantaz, zo-te unimé꞉-soqá. Yaq-fia nqosøgeap ndøgo, zo tozomø-ndapem, ndø̀mø-løvuám, av Taya neka Saedon taon-ak timindapem.
22 Baise a tur aowen, baibatebat ana veya’amaim Taiya sabuw naatu Sidon sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa abai kwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.
23 Neka ge zô, Kapenaum taon-ak? Zo, yan-té ginǿ-eqazō, av zo ndøzøte-matavap? Āv taoká. Zo gøinam-té ginǿ-nqagevém. No umingiap matev, zo mokho-te qæmatønumam, ambā Sodom taon-te tæmatanamɨn, yaq ndigu ambá Mbumbukiam-té ginø-qambuzín. Yaq ta taon ndøgo, gøinam-te ambá gélonqotamák. Geté ambá oskia ndøgonɨ́n.
23 Naatu kwa Capernaum sabuw wab yen maramaim inu’in boro nare moroboyah hai efanamaim na’in. Ina’inan iti boun kwa biyamaim asisinaf marasika Sodom sabuw biyahimaim ata sisinaf na’at, iti boun ana veya i boro tama.
24 No nqazǿ-manqate: Manqa ovøyam khøuwa kandambaqape-te, yaq-fia ndøgo, zo tozomø-ndapem, ndø̀mø-løvuám, yaq-fia, av Sodom taon-ak timindapem.”
24 Baise a tur ao’owen, baibatebat ana veya, Sodom sabuw hai baikwatutunen i boro ana fofonin, baise kwa a baikwatutunen boro tafan hiya’abar kwanab.”
25 Ta khøuwa-te ndøgo, Yesu āv gene-guligulím nqǽgo, “Tat, qo yan neka manqei-qape-ge Evezøza ndoqogo. No ike kandambá qo-te. Zapa ndǿgo, qoqa matavap qòkhonáo, ti-te ndigu, ekeza kha zøtezat neka matavap loloakh-us ezoqam ndizæza. Geté qo ti-te ndígu toqonø-vevezám, ezoqam ndigu ande av nakhei nqonqon ndi꞉gu.
25 Nati ana veya’amaim Jesu yoyoban eo, “Tamai mar tafaram ana Regah a merar ayiyi, anayabin not gewasih sabuw so’oso’obayah hai notamaim ibun wa’ir ma’am natunat bereberefiy biyahimaim iwa’an ebirerereb.
26 Unimanqatín. Tat. Qoqā poev, āv tønegoám.”
26 Turobe Tamai, abisa kokokomaim isinaf temamatar imih gewasin.
27 Yaq Yesu manqat nøme ge-ein, “Gigiap neka matev ate ndægo, Tat noqá zenda-té genøvé. Ndego yakhapús, Yo ge꞉-otev. Ezoqa nøme, ndigu Yo mè꞉zøtezák. Neka ezoqa Eve mè꞉zøtezák. Yo mba me꞉-otév, neka ndigu vǿezøtēz, Yo Eve-qa yaq-te vevezam-qa ndezøgo.”
27 “Sawar etei’imak i ayu Tamai itu. Men yait ta so’ob ayu i God Natun, naatu men yait ta so’ob God i ayu Tamai, imih sabuw iyab ayu arurubinih boro ani’obaiyih i auman hiso’ob God i ayu Tamai.
28 “No-té qandozáv, zo ezoqa ewaqape, qazø-ewez neka viniv-qape ndozo-eqatet. No pusup nøzǿ-etoám.
28 “Kwa iyabowat bit kwa’abar tun rarabi, kwana ayu biyau, ayu boro efan anit kwaniyarir.
29 Kopømba ande av kao nduigu, tae monqo-te toqombøe-ve, yaq gigiap gēlīv, zo noqá viniv zóndapém, neka zøtezat vozóndapēm, no-te. Yaq zoqa yage-te, zo pusa zótá. Zapa ndǿgo, no matev aiyav-té qatø-matanám. Neka no nøkeza iz eqawatáv.
29 Ayu au bai’obaiyen hamehamen kwanab kwani’ufunun, anayabin ayu i taiyuwu ayara’iyu anutanub, imih kwanan ayu biyu’umaim boro biya tuniwa’an.
30 Viniv ndøgo, no ezoqam-te totove, tákh. Taqa viniv khapémbá.”
30 Anayabin ayu au bai’obaiyen i kiririn imih an bi’obaiyi i boro hamehamen.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.