Atos 14
Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs VC
1 Até Aikonium taon-té-a, Pol neka Banabas, Zu ezoqam-qá guliguli khoev-té ginø-okhoam, ezoqa vømē-zømesimɨn. Yaq ezoqa kopoáv, Zu bawan-ak nekā bawan vini-ak, Yesu ndø-unimanqatiním.
1 Em Icônio, Paulo e Barnabé, segundo seu costume, entraram na sinagoga dos judeus e ali pregaram, de tal modo que uma grande multidão de judeus e de gregos se converteu à fé.
2 Geté ndigu Zu ezoqa nøme, ndigu Yesu unimanqatinteav gigoam, ndigu bawan vini-ak qaqa zøløwáz, Klisten ezoqam-qa yaq-te. Yaq ndigu sègezø-qambúz.
2 Mas os judeus, que tinham permanecido incrédulos, excitaram os ânimos dos pagãos contra os irmãos.
3 Geté Pol neka Banabas møp-mbá gini-sokhoám, Aikonium taon-te ndøgo, ezoqa Evezøza-qa yaq-te vø̄e-zømesimam. Kha føgakh-mbá neka møe gonemáv. Yaq ti mokho-te, Evezøza umingiap matev neka matev vinivinimba ndømatønumám. Ta matev mokho-te ndøgo, ndego ezoqa āv genezømás nqǽgo: Tiqa manqat, teqa kuku matev-qa yaq-te, unimanqatín.
3 Não obstante, eles se demoraram ali por muito tempo, falando com desassombro e confiança no Senhor, que dava testemunho à palavra da sua graça pelos milagres e prodígios que ele operava por mãos dos apóstolos.
4 Ndigu ezoqam, taon-te ndøgo giyagam, gèqaqagimém. Nøme ndigu Zu ezoqam-té ginønøzáz, neka nøme Keliso-gi u-anim-te vø̄nøzaz.
4 A população da cidade achava-se dividida: uns eram pelos judeus, outros pelos apóstolos.
5 Yaq Zu bawan-ak neka bawan vini-ak, tigi megetapak namba, Pol neka Banabas ambá gengiæzoɨ́n. Ndigu ambá nandí gini-zitagɨ́n, vø̄pakhaezɨn.
5 Mas como se tivesse levantado um motim dos gentios e dos judeus, com os seus chefes, para os ultrajar e apedrejar,
6 Geté ndigu ezoqa menas manqat gi꞉yogem, ndigu Likonia manqei-té ginø-khokhóz. Yaq Listla neka Debe taon-té ginø-okhoám, neka vemivemiav nøme-te, ta taon avønin-te ndøgo.
6 ao saberem disso, fugiram para as cidades da Licaônia, Listra e Derbe e suas circunvizinhanças.
7 Até ndǿgo-a, ezoqa Manqat Mbomambaqape vø̄e-zømesimam.
7 Ali pregaram o Evangelho.
8 Listla taon-te ndøgo, ezoqam mø̀ndøqotám. Ndego bov gèmbo-wauwauám. Ndego āv teneqán. Ande ge꞉qan, atema ndakin, ndego okhomáv.
8 Em Listra vivia um homem aleijado das pernas, coxo de nascença, que nunca tinha andado.
9 Yaq Pol ezoqa Mbumbukiam-qa Manqat ge꞉zømesim, ndego yoge eqeieqei ndøgó. Pol ge-omet, av nqægo, ndego mø̀ndø-unimanqatīn, Mbumbukiam kopømbā tekhakheinøvem, yaq ndego bøi mbøe-møvuiú.
9 Sentado, ele ouvia Paulo pregar. Este, fixando nele os olhos e vendo que tinha fé para ser curado,
10 Yaq manqat bazaføgakh-ús, āv gembøe-eín nqǽgo, “Qoté-itān!” Yaq ndego ezoqam sasanqá sege-itán, okho vø̄ngaz.
10 disse em alta voz: Levanta-te direito sobre os teus pés! Ele deu um salto e pôs-se a andar.
11 Yaq ezoqa ewaqape matev giqeivim, Pol gematanam, yaq ndigu ekeza Likonia manqat-te, āv gini-akhaemém nqǽgo, “Mbumbuk ndovís ni-te! Andé ezoqa bugug me꞉keogé.”
11 Vendo a multidão o que Paulo fizera, levantou a voz, gritando em língua licaônica: Deuses em figura de homens baixaram a nós!
12 Yaq Banabas tigi mbumbukiam Zus-qá iz mbo-akhaém, neka Pol tigi mbumbukiam nøme-qa iz Hemes vømbō-akhaem. Pol av gimbøe-akhaemam nqægo, zapa ndǿgo: Ndego manqa manqate ezoqám. ⌞Ate av-té, av tigi mbumbukiam Hemes nde꞉go.⌟
12 Chamavam a Barnabé Zeus e a Paulo Hermes, porque era este quem dirigia a palavra.
13 Yaq ndego khape mbumbukiam Zus-ge iziz ezoqam, ma mbumbukiam-qa khoev taon bavokho qæwevam, ndego taon mboqog-té genøgeavún, kao neka flawas khokhosap vøndō-upøgim. Ndego ezoqa ewaqape namba, Pol neka Banabas, ambá etoam matev zøgonɨ́n neka kao vøzø̄løuwavɨn, ⌞av ekeza mbumbuk-te gi꞉matønumatun.⌟
13 Um sacerdote de Zeus Propóleos trouxe para as portas touros ornados de grinaldas, querendo, de acordo com todo o povo, sacrificar-lhos.
14 Ndigu ezoqa menas giyogem, ⌞av nqægo, ezoqa ndigu mbumbuk me꞉zǣb,⌟ yaq ndigu ekeza ndabua ndøkeqagím, ⌞av Zu ezoqam-qa matev qazømbe-goam, mbøni nqosøgeap gindapemɨn.⌟ Yaq ndigu ezoqa ewaqape-qá livin-té ginøbøín, vø̄-akhaemem,
14 Mas os apóstolos Barnabé e Paulo, ao perceberem isso, rasgaram as suas vestes e saltaram no meio da multidão:
15 “Nǿfuap. Zo gekha zapâ, matev av nqazøte-matønumit? Ni até kopó, av zo ndøzøte꞉go. Ezoqam-anim mbá. Ni sa ndǿgo tøtigeavún. Zo Manqat Mbomambaqape nití-zømesím. Zo khape mbumbuk tø̀neziváz. Yaq khandi miav-ak Mbumbukiam-té qazonǿ-qambúz, ndego yan neka manqei-qape neka ndaola neka gigiap ate nqægo, ta mokho-te nqøugut, gekhakheinam.
15 Homens, clamavam eles, por que fazeis isso? Também nós somos homens, da mesma condição que vós, e pregamos justamente para que vos convertais das coisas vãs ao Deus vivo, que fez o céu, a terra, o mar e tudo quanto neles há.
16 Bugukhokhof qagoam, Mbumbukiam zo bawan vinivinimba, zøkeza nakhoa-té genøzuváz, qazo-okhoam.
16 Ele permitiu nos tempos passados que todas as nações seguissem os seus caminhos.
17 Geté ndego zo matev eqeieqei oskia zømatanám. Yaq zo tø̀ne-zøtezát, av nqægo, ndego ndekhandî꞉vát. Ndego zo qæ zø-etoumatún, yan-te qando-lanqaɨn, neka avøe viav eqeieqei vøzø̄-etoumatun, qa-ogiin, neka lou kandakanda neka khanakhanakh vøzø̄-etoumatun.”
17 Contudo, nunca deixou de dar testemunho de si mesmo, por seus benefícios: dando-vos do céu as chuvas e os tempos férteis, concedendo abundante alimento e enchendo os vossos corações de alegria.
18 Oskiá ndøgo, Pol neka Banabas nqanek manqat gizø-ein, ndigu ambá kopømbá mbaín, ezoqa tizømbø-khazɨn, etoam matev tizøgonɨn.
18 Apesar dessas palavras, não foi sem dificuldade que contiveram a multidão de sacrificar a eles.
19 Yaq Antiok neka Aikonium taon-te, Zu ezoqam ndozáv, ezoqa bawan-qape ekezan-te vø̄-eozo. Yaq ndigu Pol nandí gini-pouwím. Yaq gimatavupam, av nqægo, mø̀ndønanīm, ndigu taon bavokhó ginø-livøvém.
19 Sobrevieram, porém, alguns judeus de Antioquia e de Icônio que persuadiram a multidão. Apedrejaram Paulo e, dando-o por morto, arrastaram-no para fora da cidade.
20 Geté ndigu ezoqam, Yesu gimbopavam, Pol gi-ogitøvem, ndego sège-itán. Yaq taon-té genøveséz.
20 Os discípulos o rodearam. Ele se levantou e entrou na cidade. No dia seguinte, partiu com Barnabé para Derbe.
21 Até Debe taon-té-a, Pol neka Banabas, ezoqa Manqat Mbomambaqape me꞉zømesimát. Yaq ti mokho-te, ezoqa kandambá, gi-Yesu-gi-paev-ezoqam-ez. Taqa zita-te, ndigu Listla neka Aikonium neka Antiok taon-té ginøveséz,
21 Depois de ter pregado o Evangelho à cidade de Derbe, onde ganharam muitos discípulos, voltaram para Listra, Icônio e Antioquia {da Pisídia}.
22 ndigu ezoqam, Yesu gimbopavam, zita tøpøzu manqat vøzø-ein. Āv gizømbe-eín nqǽgo: Ndigu unimanqatin-te, bazaføgakh-us até bewaniáp. Neka nøme vøzø̄-ein, “Ni Mbumbukiam-qa Megeat Matev mokho-te onim-qa tizigoat, yaq ni matev føgøføgakh kopoáv tiziqeivit.”
22 Confirmavam as almas dos discípulos e exortavam-nos a perseverar na fé, dizendo que é necessário entrarmos no Reino de Deus por meio de muitas tribulações.
23 Yaq ta Klisten ezoqam-qa bawan vinivinimba-te ndøgo, Pol neka Banabas, megetapak ndøvevesám, ti keoge nonqo. Yaq gèguligulimemɨ́n, neka lou logemav matev vø̄gonemɨn. Yaq ndigu Klisten megetapak, Evezøza-qá zenda-té ginø-abɨ́n, te-te ndego, ma ndigu gi꞉-unimanqatintam.
23 Em cada igreja instituíram anciãos e, após orações com jejuns, encomendaram-nos ao Senhor, em quem tinham confiado.
24 Yaq Pisidia manqei-te gu꞉mutiat, ndigu Pamfilia plovins-té gimøfakház.
24 Atravessaram a Pisídia e chegaram a Panfília.
25 Yaq Pega taon-te ndøgo, Mbumbukiam-qa Manqat gumu-zømesim, ndigu Atalia taon-té ginøvís.
25 Depois de ter anunciado a palavra do Senhor em Perge, desceram a Atália.
26 Yaq ndøgo, palai khagua-té gimøketáb, Antiok taon-te vømø̄teit, ma ibugukhokhof Klisten ezoqam, Pol neka Banabas, Mbumbukiam-qa kuku matev-te gi-ab, nqanek sasae-te tezøtøke, ndigu ndakin qamøzø-navøem.
26 Dali navegaram para Antioquia {da Síria}, de onde tinham partido, encomendados à graça de Deus para a obra que estavam a completar.
27 Pol neka Banabas, Antiok taon-te gimøfakhaz, ndigu Klisten bawan ezoqam ate gi꞉goam, gèmøváb, emanqat vøzømbē-votot, Mbumbukiam ti mokho-te ande gekha matev me ndø̄matønumam, neka ndego bawan vini-ak, unimanqatin-te, nakhoa āv kezømbē-mboqoa.
27 Ali chegados, reuniram a igreja e contaram quão grandes coisas Deus fizera com eles, e como abrira a porta da fé aos gentios.
28 Yaq ndigu møp-mbá gini-sokhoám, ndøgo, ndigu ezoqa nøme namba, Yesu gimbopavam.
28 Demoraram-se com os discípulos longo tempo.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.