1 Coríntios 9

Mbumbukiam-qa Manqat Mbomambaqape (KVG) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ge zô, ndozo-matavap? No kopømba mbaîn, gekha matēv ndøgo, Mbumbukiam ndenøtake, amba sa tæmatanamɨn? No kopømbaqapé. Neka gê, no Keliso-gê u-anêm mbà? No nqæ̂gó. Neka gê, no Yesu ometeâv, ndego nigi Evezøza? No mø̀e-omét. Neka gê, ndøgo noqâ sasae zapayâ mbà, zo Evezøza ndozo-unimanqatinat. Āv taoká. Ndøgo noqá sasae zapayá.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Ezoqa nøme ndimatavap, no Keliso-gē u-anēm mbā. Geté zo mø̀zøte-zøtéz, no unimanqatin Keliso-gé u-aném. Zapa ndǿgo, zo Evezøza ndozo-unimanqatinat, zo noqá khakhatáp, av nqægo, no unimanqatin Keliso-gé u-aném.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 No ndigu ezoqam, ndigevenoat, āv qazømbé-qavøiú nqǽgo:
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Ge zô, ndozo-matavap, no neka Banabas, ni Mbumbukiam-qa sasae nqeigu, amba niqa yaq-fia lou vøtīlogɨn-a, ibøkha vøtī-izamɨn, ndøgo ambâ eqeieqeî mbà? Āv taoká. Ndøgo ambá eqeieqeí.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Neka gê, ni amba tøni-poeɨn, ni kopømba mbaîn, amba Klisten sakheis teizøkɨmɨn neka namba vøtī-okhoɨn, av ndigu Keliso-gi u-anim nøme neka Evezøza-gi emekheis neka Pita gi꞉goatun? Āv taoká. Ni ambá kopømbaqapé, ni tøni-poeɨn.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Neka ge zô, ndozo-matavap, no neka Banabas, ni amba sasae nøme goneav teigonɨn, av ezoqa nøme gi꞉goatun, ndøgo eqeieqeî mbà? Āv taoká. Até ní-té-a, ndøgo ambá eqeieqeí, ni sasae nøme goneav teigonɨn.
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Gê, nakhag ezoqa tígu, ndigu yage nonqo, sasae nøme gigoatun? Neka gê, khae ogekhæm ezoqa tígu, ndigu ekeza avøe gigiap logemav ndigu? Neka gê, kao keoge ezoqa tígu, ndigu ekezan, kao-qa tete logemav ndigu? Āv taoká. Matev av nqægo, mbaín.
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Manqat ndøgo, no nqæmanqate, ambá av nqǣgo, manqei-qape ezoqam-qā matavap-te mbā qando-fakhatē. Āv taoká. Até Mbumbukiam-qá guguna manqát-a, Mozes gini-etoam, gè-unimanqatinát, noqa manqat.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Ndøgo āv qane-peawáp nqǽgo, “Qo kao-qa manqa-nqa, mboløvø̀na᷄m, wit tag koqogim sasae tugoat.” Ge zô, ndozo-matavap, Mbumbukiam ndego kao mba zǿmatavupam, yaq ndego manqat ndø̄go tene-eīn?
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Āv taoká. Geté ndego ni nimatavupám. Unimanqatín. Manqat ndøgo, nqapeawap, ni zapayá qane-peawáp. Zapa ndǿgo, gekha ezoqām ndego, ezoqa nøme-qa khae tekha neka gekha ezoqām ndego, avøe gigiap tepea, ndigu tonotazá ndǿgo: Khae eve, avøe gigiap nøme ndø̀zø-etoám, tiqa yaq-fia.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Ni zo Mbumbukiam-qa Manqat qati-zømesimat, ni andé tege Nqova-qá avøe gigiap me niti-ogeakhát, zo mokho-te. Yaq ge zô, ndozo-matavap, ni sasae qatigoam, zo yaq gigiap-qase tozoni-etoam, ndøgo kopømbâ mbaìn?
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Gê, zo ezoqa nøme ndozozø-tøkee, ndigu Mbumbukiam-qa Manqat ndi꞉zømesim, yaq zo ni kopømba mbaîn tozoni-tøke? Ni sasae kandambá qeigoam, zo mokho-te. Geté ni einiáv av nqægo, yaq-fia bànindapēm. Ni yage føgakh-qape sèindapét. Zapa ndǿgo, soqaín ndøgo, ezoqa niqa yaq-fia manqat zapaya, amba Keliso-qa Manqat Mbomambaqape tisanqawemɨn.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Ge zô, møzøté-zøtez? Ezoqam ndigu Mbumbukiam-qa khoev-te ndisasaeat, ndigu loge gigiap ndǿgo ti-upøgimatún. Neka ndigu ezoqam, Mbumbukiam-te søvakha gigiap ndiløvusam, nøme ndøgo, tiqá.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Yaq matev até kopó. Evezøza manqa āv ginimbi-løvuá nqǽgo: Gekha ezoqām ndigu, ezoqa Manqat Mbomambaqape ti꞉zømesimat, ndigu yaq-fia bè-upøgím, tiqa yage nonqo.
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Geté no manqatemáv av nqægo, no yaq-fia bànøndāp, zapa ndø̄go, no zo mokho-te sasae kandambā nqægot. Neka no nqanek manqat ambá ta zapaya ndø̄go tøte-peaomīt, no yaq-fia ndape-qa nøtegō. Āv taoká. No ezoqam-te tambeáv. No andé khambuváp, taqa yaq-te. Neka no poeveáv, ezoqa nqanek khambuvap matev tinø-ngi꞉nam. No bàtøkhæ-naním.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Geté no ezoqa Mbumbukiam-qa Manqat nqate-zømesim, taqa yaq-te, no kopømba mbaín, tøte-khambuvupat. Zapa ndǿgo, nqanek sasae, Mbumbukiam ndøvé, no-te. No bànøgót. No ndæ̀mø-soqoenɨ́n, no ezoqa Mbumbukiam-qa Manqat amba zømesipøteav tægonɨn.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 No nqanek sasae amba nøkeza poev-te mba tægoatɨn, yaq no ambá kopømbá. Yaq-fia ndæ̀ndapɨ́n. Geté nqanek sasae, no Mbumbukiam nø-etoám. Nakhoa mbaín, sa tæ-ivav. Oskiá ndøgo, yaq-fia tændap o ndapeav tøgoat.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Av tægoat ndægo, yaq gê, noqa yaq-fia gekhâm? Noqa yaq-fia sa nqánek: No ezoqa Manqat Mbomambaqape, yaq-mbá søté-zømesím neka no yaq-fia upøgimáv, ta sasae-te.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 No ezoqam-gé sasae ezoqám mbá. Geté no mø̀emø-ezoqa-ewaqape-gé-sasae-ezoqam-en-ɨ́n. Zapa ndǿgo, no ezoqa ewaqape, Keliso-te yozoat-qa nogó.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Zu ezoqam-te, no mø̀emø-Zu-ezoqam-én. Unimanqatín. No ambá av nqǣgo, Mozes-qā guguna manqat mokho-tē qatu꞉gū. Geté no ti-te mø̀emøzø-Mozes-qa-guguna-manqat-paev-ezoqam-én. Zapa ndǿgo, no ndigu ezoqam, Mozes-qa guguna manqat mokho-te ndu꞉gu, Keliso-te yozoat-qa nogó.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Neka bawan vini-ak, ndigu Mozes-qa guguna manqat mokho-te goneav ndigu, no mø̀emøzø-Mozes-qa-guguna-manqat-goneav-ezoqam-én. No nøkezan, ambá av nqǣgo, Mbumbukiam-qa guguna manqat mokho-te goneāv. Āv taoká. No Keliso-qá guguna manqat mokho-té qatu꞉gú. Geté no ndigu Keliso-te yozoat-qa nogó, ndigu Mozes-qa guguna manqat mokho-te goneav ndu꞉gu.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Ti-te ndigu, unimanqatin-te bazaføgakh mbain ndøgo, no mø̀emø-bazaføgakh-mbain-ezoqam-én. Zapa ndǿgo, no ndigu Keliso-te yozoat-qa nogó, ndigu unimanqatin-te bazaføgakh mbain ndøgo. Unimanqatín. No ezoqa ewaqape-te, mø̀emø-tigí-ezoqam-én. Zapa ndǿgo, noqa poev kandambaqape nqánek: No ande gekha nakhoa me tæqeiv, ndigu Keliso-té qatǿyozó.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 No nqanek matev ate ndægo, Manqat Mbomambaqape zapayá qategoatún. Yaq até nó-a, matev mbomømboma batē-upøgim, ndøgo Manqat Mbomambaqape ndæmanqate.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Ge zô, møzøté-zøtez? Bøiat-te, ezoqa kopoáv gibøinin, gififingimin. Geté ezoqa kopo mba mo꞉megeɨ́n, yaq-fia vø̄ndapɨn. Yaq nakémbá. Zoqa Klisten matev-te, bazaføgakh-us ndøbøitít, atema yaq-fia vømø̄-upøgim.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Gekha ezoqām ndigu, bøiat-te gififingimin neka yaq-fia upøgim-qa ndigu, ndigu kha-qa poev matev gèvoanemɨ́n, bazaføgakh vø̄-asazɨn. Geté unimanqatín. Ta yaq-fia ndøgo, gindapemɨn, ate nonqo gigiáp mbá. Geté ni nqazi-bøitit, yaq-fia ndøgo tizimø-ndapem, gemǿ-lanqayák. Ndøgo miavmiáv.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Yaq nakémbá, no ambá av nqǣgo, khokho sæteitīt. Geté no megemege-te, kha-mba nombo-ovét. Neka no andé kupundam ezoqám. No pingim khokho sa nqagimáv.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 No andé nøkeza kha me nøte-khanæmét, neka noqa poev paev-qa nombogó. Soqaín ndøgo, no ezoqa nøme mba tæzø-manqatat, ndaføyamba ndøbøitīt, gete no nøkezan ndaføyamba teitiav tøgoat, yaq yaq-fia ndapeav vǿegoāt.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.